ZAŠTO JE NEOPHODNO TRAŽITI OPROŠTAJ ČIM SE URADI NEŠTO LOŠE! Starac Josif otkrio do čega može dovesti odlaganje
Sveti oci često su podsećali da pad sam po sebi ne određuje put čoveka, već odnos prema tom padu.
Suština Vaskrsa ne nalazi se samo u običajima već u dubokoj poruci koju nosi Vaskrs - u potrebi za pokajanjem, praštanjem i promenom života.
Pravoslavni vernici širom sveta pripremaju se da dočekaju Vaskrs - dana koji svedoči o pobedi života nad smrću i svetlosti nad tamom.
Vaskrs je središnji događaj hrišćanske vere. Prema jevanđeljskom predanju, Isus Hristos je trećeg dana po raspeću ustao iz mrtvih, potvrđujući veru u večni život i spasenje.
Taj događaj ne predstavlja samo istorijski trenutak, već i poziv svakom verniku na unutrašnje preobraženje, na napuštanje greha i okretanje životu u veri, ljubavi i praštanju.
Tokom vaskršnjih dana, u pravoslavnim domovima vlada posebna atmosfera. Porodice se okupljaju, priprema se praznična trpeza, farbaju se jaja kao simbol novog života i vaskrsenja. Prvo crveno jaje čuva se kao znak vere i zaštite, dok se običaji prenose sa kolena na koleno, čuvajući duhovni i kulturni identitet naroda.
Ipak, suština praznika ne nalazi se samo u običajima već u dubokoj poruci koju nosi Vaskrs - u potrebi za pokajanjem, praštanjem i promenom života. Vernici se pozivaju da ispituju sebe, da se vrate veri i da kroz lični podvig i molitvu pronađu put ka spasenju.
U tom duhu, opominjuće reči Sveti apostol i jevanđelista Luka podsećaju na suštinu vere i odgovornost svakog čoveka:
- Pakao je pun ljudi koji su se divili Hristu, učili o Isusu u crkvi, čitali o njumu u Bibliji, javili se na poziv na oltar i predali život Isusu, krstili se, služili u Crkvi, davali u dobrotvorne svrhe... I pored svega toga nikad se nisu iskreno pokajali, ponavljali su svoje grehe, nisu poštovali Isusove zapovesti i nisu opraštali dužnicima svojim. Kažem vam, ako se ne pokajte, svi ćete tako izginuti.
Sveti oci često su podsećali da pad sam po sebi ne određuje put čoveka, već odnos prema tom padu.
Samo napredak koji se gradi na ljubavi ima čvrst temelj.
Duhovnici vekovima upozoravaju da čovek ne može imati istinski mir ukoliko u sebi nosi nemir prema drugima.
Svaki odnos, koji ostane opterećen nepravdom, ostavlja trag i u duši čoveka.
Duhovna pouka shiarhimandrita Kirila Pavlova otkriva zašto spoljašnje kajanje bez unutrašnjeg preobražaja i oproštaja prema bližnjem gubi svoju duhovnu težinu.
Pravoslavna duhovnost uči da se zlo ne pobeđuje zlom, već dobrim, i da se istinska pobeda ne ostvaruje nad drugim čovekom, već nad sobom.
Sveštenik objašnjava kako iskreno kajanje otvara put oproštaju i za najteže prestupe, dok ritual sam po sebi ne garantuje automatsko spasenje.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
U jednoj kratkoj misli blaženopočivšeg patrijarha srpskog sadržano je merilo koje odvaja ravnodušnost od istinske ljudskosti.
Evo šta bi trebalo da slušamo da ostanemo duhovno zdravi.
Jevanđelja ga pominju samo u tragovima, a predanje mu pripisuje više identiteta, ko je bio Juda Jakovljev i zašto i dalje izaziva nedoumice među tumačima
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Jevanđelja ga pominju samo u tragovima, a predanje mu pripisuje više identiteta, ko je bio Juda Jakovljev i zašto i dalje izaziva nedoumice među tumačima
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak 7. sedmice po Vaskrsu otkriva se neobična poruka: čak i onaj ko ne veruje može postati deo Božjeg plana, dok se vera vernih meri njihovim padom i odstupanjem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Glikeriju po starom i Svetog apostola Karpa po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Filipa Nerija. Muslimani obeležavaju Dan Arefata, dok Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.