"AKO OVU VEŠTINU SAVLADAŠ ŽIVOT ĆE TI BITI LAKŠI": Mudri citati iz Kurana koji služe kao životne lekcije
Mudrost ove knjige može se primeniti u cilju stvaranja boljeg života, bez obzira na verska uverenja.
Mustafa-beg, bio je sin vojskovođe Bali-bega Malkočevića iz vremena sultana Sulejmana Veličanstvenog, bio je značajna ličnost, a džamija koju je podigao bila je zdanje od tesanog kamena sa prelepim kupolama.
Krajem 15. ili početkom 16. veka, u Kragujevcu je bila podignuta prelepa džamija, simbol jednog drugačijeg vremena i kulture ovog grada. Džamija koju je sagradio Mustafa-beg, sin Bali-bega Malkočevića, odražavala je značajnu ulogu u muslimanskoj zajednici koja je tada dominirala urbanim naseljem Kragujevca. Danas, na njenom mestu, stoji kafana "Balkan".
Kragujevac je početkom 16. veka dobio status kasabe, naselja koje je imalo pretežno muslimansko stanovništvo. Podaci iz deftera iz 1536. godine govore o postojanju tekije, hamama, mekteba, džamija i mesdžida, što ukazuje na prosperitet muslimanske zajednice.
Mahale su nosile nazive prema zanatlijama ili verskim objektima, među kojima je bila i Mahala Mustafa-bega, gde se nalazila džamija koja nosi njegovo ime.

Mustafa-beg, bio je sin vojskovođe Bali-bega Malkočevića iz vremena sultana Sulejmana Veličanstvenog, bio je značajna ličnost, a džamija koju je podigao bila je zdanje od tesanog kamena sa prelepim kupolama. Iako je njen značaj bio nesporan, Mustafa-begova džamija je tokom istorije Kragujevca pretrpela mnoge promene.
Tokom austrijske okupacije krajem 17. veka, čaršija je pretrpela ozbiljna razaranja, a džamija je, kao i mnogi drugi verski objekti, izgubila svoju funkciju. U periodu između 1718. i 1739. godine, kada je Kragujevac bio pod austrijskom vlašću, džamija je 1724. godine pretvorena u crkvu.
Nakon povratka Osmanlija 1739. godine, džamija je ponovo postala bogomolja, ali nije dugo opstala u svojoj izvornoj funkciji. Početak 19. veka, i dolazak na vlast kneza Miloša Obrenovića, doneo je velike promene. Drugi srpski ustanak 1815. godine označio je kraj muslimanske dominacije u Kragujevcu, što je rezultiralo masovnim iseljavanjem muslimanskog stanovništva. Džamija, prema zapisima iz 1826. godine Joakima Vujića, bila je napuštena, bez munare i vernika.
Iako su se tokom 19. veka javljali pokušaji da se džamija obnovi, to se nije dogodilo.
Knez Miloš Obrenović razmatrao je 1833. godine ideju da u džamiji otvori pivaru, ali je zdanje nastavilo propadati. Bez hodže i zajednice koja bi je obnavljala, džamija je potpuno napuštena, piše istoričar Esad Rahić.
Čak je i crtež iz sredine 19. veka, koji je napravio Feliks Kanić, svedoči o tome da je Mustafa-begova džamija bila primer tipične kamen-temeljne džamije sa kvadratnom osnovom i niskim tamburom.
Na kraju, 1885. godine, Mustafa-begova džamija je srušena, a na njenom mestu izgrađena je kafana "Balkan“, koja i danas postoji.
Svedočanstva ljudi poput Jovana Tomića govore o rušenju "lepih zidova i jakih temelja“, koji su korišćeni za izgradnju kafane, dok su kameni stubovi džamije prebačeni za izgradnju kapije Velikog parka.
Mudrost ove knjige može se primeniti u cilju stvaranja boljeg života, bez obzira na verska uverenja. Sultanijina darežljivost, legende o izgubljenom blagu i vekovna lepota čine Sultan Validinu džamiju u Sjenici jednim od najvažnijih spomenika islamske arhitekture u regionu. Reper Amir Tatalu, poznat po provokativnim pesmama i tetovažama, proglašen je krivim za blasfemiju. Nakon izručenja iz Turske, našao se pred revolucionarnim sudom koji mu je najpre odredio zatvorsku kaznu, a sada i najstrožu presudu. Odrasla je, kaže, u pravoslavnoj porodici, bila je krštena, svi praznici su obeležavani, ali naglašava da ih nikad nije osećala.
"AKO OVU VEŠTINU SAVLADAŠ ŽIVOT ĆE TI BITI LAKŠI": Mudri citati iz Kurana koji služe kao životne lekcije
TAJNA JEDINE CARSKE DŽAMIJE U SRBIJI: Imam Dacić otkriva kako su Austrougari skidali olovo s krova da bi pravili municiju za vojsku
POPULARNI PEVAČ ZBOG BOGOHULJENJA OSUĐEN NA SMRTNU KAZNU: Sud potvrdio presudu kojom je kontroverzni muzičar suočen sa najstrožijom sankcijom
SANJALA DA JOJ DETE GINE I PREKO NOĆI IZ PRAVOSLAVLJA PREŠLA U ISLAM: Mijana Popović otkriva kako je promenila veru i život cele porodice
Inicijativa Usamea Zukorlića da se na vakufskoj parceli izgradi veliki versko-obrazovni kompleks otvara šira pitanja – o nasleđu rahmetli muftije Zukorlića, o borbi za imovinu i o mestu bošnjačke zajednice u Srbiji i Evropi.
Vernici i ljudi dobre volje sada imaju priliku da učestvuju u izgradnji duhovnog centra koji će okupljati generacije.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Irkinja Merion Kerol dobila je zvaničnu potvrdu u marijanskom svetilištu Nok, otvarajući pitanja na koja savremena medicina nema odgovor.
Ajet 3:84 Kurana raskrinkava praksu selektivnog poštovanja poslanika i stavlja vernika pred ogledalo sopstvene vere.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Dirljiva priča o malom Hristiforu, o tišini koja je ušla u porodični dom, o odlasku u šidsku Lazaricu i o molitvi posle koje se dečakov glas vratio.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.