ČUDO BOŽIJE: VATRA PROGUTALA MANASTIR, A CRKVA I RASPEĆE HRISTOVO OSTALI NETAKNUTI – Sveštenik svedoči o nedavnom događaju koji podseća na onaj od pre 100 godina
Printscreen/Facebook/HRT Vijesti, Printscreen/Youtube/Jutarnji list
Strašan požar zahvatio je dominikanski manastir na ostrvu Čiovu kod Trogira, ali je Crkva Svetog Krsta, poznata po čudesnom Raspeću koje je dva puta prokrvarilo, ostala potpuno netaknuta. Župnik opisao je dramatične trenutke kada je gledao kako plamen guta gotovo čitav gornji sprat manastira, dok svetilište čudesno opstaje.
U snažnom požaru koji je zahvatio dominikanski manastir na ostrvu Čiovu, na severnoj obali Dalmacije, Crkva Svetog Krsta ostala je netaknuta. Ova crkva, poznata po čudesnom Raspeću koje je dva puta prokrvarilo, još jednom je potvrdila svoj status svetilišta.
Printscreen/Facebook/HRT Vijesti
Požar je zahvario ceo manastirski kompleks na ostrvu Čiovo, pored Trogira
Dominikanski manastir i Crkva Svetog Krsta datiraju iz 1432. godine i nalaze se u Arbaniji, malenom mestu na severnoj obali ostrva Čiova, udaljenom samo nekoliko kilometara od Trogira, grada pod zaštitom UNESCO-a. Kompleks predstavlja jedan od najvažnijih verskih i kulturnih spomenika u ovom delu Hrvatske.
Don Stipe Žure, župnik župe Svetog Jovana Trogirskog - Žedno, nalazio se u manastiru kada je požar izbio.
- Klima uređaj nije radio, ni televizor, a onda sam ugledao plamen - opisuje don Stipe trenutak kada je shvatio da se nalazi u opasnosti, a prenosi slobodnadalmacija.hr. Pretpostavlja da je uzrok požara kratak spoj na električnim instalacijama.
Printscreen/Youtube/Jutarnji list
Sveštenik Stipe Žure, župnik župe Svetog Jovana Trogirskog
Dok se plamen širio potkrovljem, don Stipe je pozvao vatrogasce, obukao se i napustio zgradu. Nažalost, vatrena stihija je progutala gotovo čitav gornji sprat manastira, uključujući kuhinju, župnikove lične stvari i knjige od neprocenjive vrednosti.
Iako je manastir pretrpeo značajnu štetu, Crkva Svetog Krsta ostala je netaknuta. Ovo nije prvi put da požar zaobilazi ovo sveto mesto. Župnik podseća na sličan događaj iz 1928. godine kada je požar zahvatio manastir, ali crkva i Raspeće su i tada ostali netaknuti.
Printscreen/Facebook/HRT Vijesti
Požar u dominikanskom manastiru na ostrvu Čiovu kod Trogira
- Raspeće u crkvi dva puta je prokrvarilo, što se smatra jasnim znakom Božanske prisutnosti i milosti. Ovo je svetište koje očigledno ima posebnu zaštitu - kaže don Stipe.
Požarište su obišli generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, mons. Franjo Frankopan Velić, gradonačelnik Trogira Ante Bilić i načelnica Konzervatorskog odeljenja Jasna Popović. Don Stipe je trenutno smešten u obližnjem hotelu, a lokalne vlasti rade na proceni štete i planiranju obnove.
Wikipedia
Dominikanski manastir na ostrrvu Čiovo, pre požara
Dominikanski manastir i Crkva Svetog Krsta su simboli duhovnosti i istorije ostrva Čiova. Njihova arhitektura, sa gotičkim elementima i mermernim polustubovima koji krase hospicij, svedoči o umetničkom i verskom bogatstvu Dalmacije kroz vekove.
Požar u manastiru predstavlja veliki gubitak, ali očuvanje Crkve Svetog Krsta podseća na Božiju milost i čuda koja nadilaze ljudsko shvatanje. Mesto koje je preživelo vekove i dva razorna požara ostaje svedočanstvo vere i Božanske zaštite.
Iako je smenjen, Strikland je nastavio sa javnim kritikama i pozvao crkvene lidera da se bore za očuvanje vere i tradicije, ističući ozbiljnu duhovnu opasnost koja preti Crkvi.
Monasi manastira Grigorijata sa Svete Gore snažno su se usprotivili predlogu patrijarha Vartolomeja i Carigradske patrijaršije, u godišnjem izdanju publikacije "Orthodoxos Typos", detaljno obrazlažući ključne razlike između pravoslavne i katoličke proslave Vaskrsa, koje čuvaju veru i svetootačko predanje.
Pouka pravoslavnog duhovnika 20. veka otkriva kako čovek može da izgubi put ka pokajanju i zašto ni očajanje ni uverenje da nema zbog čega da se menja nisu bezazleni.
Nakon požara koji je progutao unutrašnjost doma i pričinio veliku materijalnu štetu, vatrogasci su među gareži i urušenim stvarima pronašli potpuno očuvanu ikonu, dok je brza intervencija sprečila tragediju i omogućila da svi izađu bez povreda.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Vaznesenjski hram u Beogradu 21. septembra ugostiće igumana Hilandara arhimandrita Metodija, koji će sasluživati sa episkopom lipljanskim Dositejem i delom hilandarskog bratstva.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.