ČUDO BOŽIJE: VATRA PROGUTALA MANASTIR, A CRKVA I RASPEĆE HRISTOVO OSTALI NETAKNUTI – Sveštenik svedoči o nedavnom događaju koji podseća na onaj od pre 100 godina
Printscreen/Facebook/HRT Vijesti, Printscreen/Youtube/Jutarnji list
Strašan požar zahvatio je dominikanski manastir na ostrvu Čiovu kod Trogira, ali je Crkva Svetog Krsta, poznata po čudesnom Raspeću koje je dva puta prokrvarilo, ostala potpuno netaknuta. Župnik opisao je dramatične trenutke kada je gledao kako plamen guta gotovo čitav gornji sprat manastira, dok svetilište čudesno opstaje.
U snažnom požaru koji je zahvatio dominikanski manastir na ostrvu Čiovu, na severnoj obali Dalmacije, Crkva Svetog Krsta ostala je netaknuta. Ova crkva, poznata po čudesnom Raspeću koje je dva puta prokrvarilo, još jednom je potvrdila svoj status svetilišta.
Printscreen/Facebook/HRT Vijesti
Požar je zahvario ceo manastirski kompleks na ostrvu Čiovo, pored Trogira
Dominikanski manastir i Crkva Svetog Krsta datiraju iz 1432. godine i nalaze se u Arbaniji, malenom mestu na severnoj obali ostrva Čiova, udaljenom samo nekoliko kilometara od Trogira, grada pod zaštitom UNESCO-a. Kompleks predstavlja jedan od najvažnijih verskih i kulturnih spomenika u ovom delu Hrvatske.
Don Stipe Žure, župnik župe Svetog Jovana Trogirskog - Žedno, nalazio se u manastiru kada je požar izbio.
- Klima uređaj nije radio, ni televizor, a onda sam ugledao plamen - opisuje don Stipe trenutak kada je shvatio da se nalazi u opasnosti, a prenosi slobodnadalmacija.hr. Pretpostavlja da je uzrok požara kratak spoj na električnim instalacijama.
Printscreen/Youtube/Jutarnji list
Sveštenik Stipe Žure, župnik župe Svetog Jovana Trogirskog
Dok se plamen širio potkrovljem, don Stipe je pozvao vatrogasce, obukao se i napustio zgradu. Nažalost, vatrena stihija je progutala gotovo čitav gornji sprat manastira, uključujući kuhinju, župnikove lične stvari i knjige od neprocenjive vrednosti.
Iako je manastir pretrpeo značajnu štetu, Crkva Svetog Krsta ostala je netaknuta. Ovo nije prvi put da požar zaobilazi ovo sveto mesto. Župnik podseća na sličan događaj iz 1928. godine kada je požar zahvatio manastir, ali crkva i Raspeće su i tada ostali netaknuti.
Printscreen/Facebook/HRT Vijesti
Požar u dominikanskom manastiru na ostrvu Čiovu kod Trogira
- Raspeće u crkvi dva puta je prokrvarilo, što se smatra jasnim znakom Božanske prisutnosti i milosti. Ovo je svetište koje očigledno ima posebnu zaštitu - kaže don Stipe.
Požarište su obišli generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, mons. Franjo Frankopan Velić, gradonačelnik Trogira Ante Bilić i načelnica Konzervatorskog odeljenja Jasna Popović. Don Stipe je trenutno smešten u obližnjem hotelu, a lokalne vlasti rade na proceni štete i planiranju obnove.
Wikipedia
Dominikanski manastir na ostrrvu Čiovo, pre požara
Dominikanski manastir i Crkva Svetog Krsta su simboli duhovnosti i istorije ostrva Čiova. Njihova arhitektura, sa gotičkim elementima i mermernim polustubovima koji krase hospicij, svedoči o umetničkom i verskom bogatstvu Dalmacije kroz vekove.
Požar u manastiru predstavlja veliki gubitak, ali očuvanje Crkve Svetog Krsta podseća na Božiju milost i čuda koja nadilaze ljudsko shvatanje. Mesto koje je preživelo vekove i dva razorna požara ostaje svedočanstvo vere i Božanske zaštite.
Iako je smenjen, Strikland je nastavio sa javnim kritikama i pozvao crkvene lidera da se bore za očuvanje vere i tradicije, ističući ozbiljnu duhovnu opasnost koja preti Crkvi.
Monasi manastira Grigorijata sa Svete Gore snažno su se usprotivili predlogu patrijarha Vartolomeja i Carigradske patrijaršije, u godišnjem izdanju publikacije "Orthodoxos Typos", detaljno obrazlažući ključne razlike između pravoslavne i katoličke proslave Vaskrsa, koje čuvaju veru i svetootačko predanje.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Razorna vatra sravnila je sa zemljom hram Sretenja Gospodnjeg na grčkom ostrvu Poros, ostavljajući za sobom samo pepeo i tugu. Ali usred zgarišta, jedna svetinja ostala je netaknuta – ikona Hrista kao Velikog Arhijereja, neoštećena i postojana.
Starešina hrama hrama Svete Trojice je detaljno opisao dan kada je, po pozivu prijatelja, otišao u kuću čoveka koji je tvrdio da predmeti mirotoče onda kada počne da poje crkvene pesme.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.