Jedan od najvećih hrišćanskih praznika, poznat u narodu i kao Pedesetnica, Duhovi, Trojica ili Trojčindan, je trodnevno praznovanje u znak sećanja na dan kada je Sveti Duh ispunio apostole snagom da šire Hristovu veru.
Silazak Svetog Duha na apostole, poznat kao Duhovi, Trojica, Trojčindan ili Pedesetnica, predstavlja jedan od najvažnijih događaja u istoriji hrišćanstva, jer se smatra rođendanom hrišćanske Crkve. Ovaj praznik se obeležava pedesetog dana posle Vaskrsa, hrišćanske Pashe, i desetog dana posle Vaznesenja Gospodnjeg, uvek pada u nedelju i praznuje se tri dana.
- Pedesetnica predstavlja upućivanje u poznanje Trojičnog Boga blagodaću Duha Svetoga. To je tajna savršenog otkrivenja Boga svetu, koje pripada crkvi i njome se daruje vernima. Iz tog razloga, liturgijsko sabranje praznika Pedesetnicu je uzelo kao svoj rođendan i sami temelj svog postojanja – rekao je za TV Hram profesor Bogoslovije Svetog Save, prezviter Branislav Kedžić.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Profesor Bogoslovije Svetog Save, prezviter Branislav Kedžić
Naziv Pedesetnica preuzet je iz grčkog jezika i ima korene u jevrejskom prazniku Pedesetnice, koji je bio Praznik sedmica ili Praznik žetvi, takođe pedesetog dana posle Pashe. Na Pedesetnicu, Sveti Duh se izliva na apostole u obilnoj blagodati, ispunjavajući ih snagom da utvrde Hristov zakon na zemlji. Ovaj događaj ispunjava obećanje koje je Isus Hrist dao svojim učenicima pred odlazak na nebo: „Ako me ljubite, zapovesti moje držite, i ja ću umoliti Oca, i daće vam drugog utešitelja da prebiva s vama vavek, Duha Istine, koga svet ne može primiti, jer ga ne vidi, niti ga poznaje: a vi ga poznajete, jer sa vama prebiva, i u vama će biti”.
Printscreen/Youtube/ Alo Online BA
Naziv Duhovi potiče iz staroslovenskog jezika, gde je to dativ jednine, i odnosi se na Duha Svetog, a ne na više duhova, kako se to često pogrešno shvata u današnjem imenu praznika.
Hrišćani ovaj praznik slave kao dan „rođenja crkve” jer dela apostolska beleže da su apostoli, puni Duha Svetoga, govorili tako da su ih mogli razumeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo je „primilo krštenje i Duha Svetoga”. Time se otvara spasonosna misija crkve prema svim narodima, a ne samo prema Jevrejima.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Ikona Silazak Duha Svetoga na apostole
Na Duhove, u hramove se unosi sveža zelena trava i cveće. Posle liturgije, sledi večernje bogosluženje kada se kleči i pletu venci od trave i cveća. Ti venci se potom nose kući i postavljaju pored ikone i kandila na zid, simbolizujući blagodat i osveženje koje Sveti Duh donosi u živote vernika.
Praznik Duhova je podsećanje na duhovnu snagu i obnovu, na zajedništvo i ljubav koju Duh Sveti donosi svim vernicima, čineći ih delom žive i neprekidne tradicije hrišćanske vere.
U prepunom hramu Svetog arhangela Mihaila, svečano bogosluženje u čast poglavara SPC, okupilo je visoke crkvene dostojanstvenike i brojne vernike, stvarajući atmosferu duhovnog jedinstva i zahvalnosti.
Hram posvećen srpskom knezu i njegovoj supruzi, kneginji monaškog imena Jelisaveta, bio je ispunjen molitvama i radošću, a najmlađi članovi zajednice primili su poklone koje je za njih pripremio jerej Nenad Živković.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, poglavar SPC služio je arhijerejsku liturgiju i obavio čin osvećenja hrama u Hamburgu, gde su se u zajedničkoj molitvi okupili crkveni velikodostojnici i brojni vernici.
Svakodnevni poslovi, koji nam često deluju kao prepreka veri, prema učenju jednog od najvećih svetitelja 19. veka mogu postati put ka spasenju – ako naučimo da u svemu vidimo Božije prisustvo.
Uprkos napretku medicine, mnogi oboleli od mentalnih poremećaja i dalje osećaju da im nedostaje dublji, duhovni oslonac. Tu se otvara prostor za drugačiji, ali ne nužno suprotstavljen pogled - onaj koji dolazi iz vere.
U besedi za 14. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Duh Sveti i duhovni trud čovek prelazi sa starog u novi život u Carstvu Božjem
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Sabran narod, reč mitropolita Ilariona, večernje bogosluženje i litija oko hrama Svete Trojice učinili su da Negotin, uoči hramovne slave, postane svedok živog susreta neba i zemlje.
Na praznik Pedesetnice, u prisustvu patrijarha Porfirija i vladike Siluana, sveta relikvija – leva ruka prvog srpskog arhiepiskopa – ispraćena je iz Hrama Svetog Save ka svetinji kraj Prijepolja.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
U svetinji pored Golupca, 21. septembra sabraće se verni iz svih krajeva Srbije i dijaspore da obeleže 90 godina od kada su ovu čudotvornu relikviju ruski monasi doneli u Srbiju.
Tri dana pre dijagnoze, ova mlada devojka iz Benkovca u Hrvatskoj sasvim slučajno je otkrila Svetog Karla Akutisa, a njegove molitve i prisutnost danas joj daju snagu i mir u svakom trenutku.
Nakon brutalnih uvreda igumanu i monaštvu, te pretnji supruge Nenada Nikaljevića u sudu, tenzije u Donjim Brčelima ne jenjavaju – jeromonah Nikon otkriva šta ga je najviše uznemirilo.
Prema učenju Crkve, bez krštenja nije moguće pristupiti ostalim svetim tajnama, niti se u potpunosti uključiti u liturgijski i duhovni život zajednice.
Arhimandrit kritskog porekla, nekadašnji iguman manastira Iviron, ostavio je za sobom bogato duhovno nasleđe, stotine duhovne dece i spise koji će nastaviti da svetle kao putokaz pravoslavlju u savremenom svetu.