Jedan od najvećih hrišćanskih praznika, poznat u narodu i kao Pedesetnica, Duhovi, Trojica ili Trojčindan, je trodnevno praznovanje u znak sećanja na dan kada je Sveti Duh ispunio apostole snagom da šire Hristovu veru.
Silazak Svetog Duha na apostole, poznat kao Duhovi, Trojica, Trojčindan ili Pedesetnica, predstavlja jedan od najvažnijih događaja u istoriji hrišćanstva, jer se smatra rođendanom hrišćanske Crkve. Ovaj praznik se obeležava pedesetog dana posle Vaskrsa, hrišćanske Pashe, i desetog dana posle Vaznesenja Gospodnjeg, uvek pada u nedelju i praznuje se tri dana.
- Pedesetnica predstavlja upućivanje u poznanje Trojičnog Boga blagodaću Duha Svetoga. To je tajna savršenog otkrivenja Boga svetu, koje pripada crkvi i njome se daruje vernima. Iz tog razloga, liturgijsko sabranje praznika Pedesetnicu je uzelo kao svoj rođendan i sami temelj svog postojanja – rekao je za TV Hram profesor Bogoslovije Svetog Save, prezviter Branislav Kedžić.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Profesor Bogoslovije Svetog Save, prezviter Branislav Kedžić
Naziv Pedesetnica preuzet je iz grčkog jezika i ima korene u jevrejskom prazniku Pedesetnice, koji je bio Praznik sedmica ili Praznik žetvi, takođe pedesetog dana posle Pashe. Na Pedesetnicu, Sveti Duh se izliva na apostole u obilnoj blagodati, ispunjavajući ih snagom da utvrde Hristov zakon na zemlji. Ovaj događaj ispunjava obećanje koje je Isus Hrist dao svojim učenicima pred odlazak na nebo: „Ako me ljubite, zapovesti moje držite, i ja ću umoliti Oca, i daće vam drugog utešitelja da prebiva s vama vavek, Duha Istine, koga svet ne može primiti, jer ga ne vidi, niti ga poznaje: a vi ga poznajete, jer sa vama prebiva, i u vama će biti”.
Printscreen/Youtube/ Alo Online BA
Naziv Duhovi potiče iz staroslovenskog jezika, gde je to dativ jednine, i odnosi se na Duha Svetog, a ne na više duhova, kako se to često pogrešno shvata u današnjem imenu praznika.
Hrišćani ovaj praznik slave kao dan „rođenja crkve” jer dela apostolska beleže da su apostoli, puni Duha Svetoga, govorili tako da su ih mogli razumeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo je „primilo krštenje i Duha Svetoga”. Time se otvara spasonosna misija crkve prema svim narodima, a ne samo prema Jevrejima.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Ikona Silazak Duha Svetoga na apostole
Na Duhove, u hramove se unosi sveža zelena trava i cveće. Posle liturgije, sledi večernje bogosluženje kada se kleči i pletu venci od trave i cveća. Ti venci se potom nose kući i postavljaju pored ikone i kandila na zid, simbolizujući blagodat i osveženje koje Sveti Duh donosi u živote vernika.
Praznik Duhova je podsećanje na duhovnu snagu i obnovu, na zajedništvo i ljubav koju Duh Sveti donosi svim vernicima, čineći ih delom žive i neprekidne tradicije hrišćanske vere.
U prepunom hramu Svetog arhangela Mihaila, svečano bogosluženje u čast poglavara SPC, okupilo je visoke crkvene dostojanstvenike i brojne vernike, stvarajući atmosferu duhovnog jedinstva i zahvalnosti.
Hram posvećen srpskom knezu i njegovoj supruzi, kneginji monaškog imena Jelisaveta, bio je ispunjen molitvama i radošću, a najmlađi članovi zajednice primili su poklone koje je za njih pripremio jerej Nenad Živković.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, poglavar SPC služio je arhijerejsku liturgiju i obavio čin osvećenja hrama u Hamburgu, gde su se u zajedničkoj molitvi okupili crkveni velikodostojnici i brojni vernici.
Odluka Grčke pošte da zatvori filijalu na Atosu izazvala je burne reakcije među monasima, za koje pošta nije obična služba, već duhovna veza sa svetom kroz koju putuju blagoslovi, ikone i pisma vernika.
U svetinji pored Dunava, gde su vekovima ćutale monaške molitve, postrig monaha Nestora označio je novo poglavlje u istoriji ovog drevnog manastirskog kompleksa.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Sabran narod, reč mitropolita Ilariona, večernje bogosluženje i litija oko hrama Svete Trojice učinili su da Negotin, uoči hramovne slave, postane svedok živog susreta neba i zemlje.
Na praznik Pedesetnice, u prisustvu patrijarha Porfirija i vladike Siluana, sveta relikvija – leva ruka prvog srpskog arhiepiskopa – ispraćena je iz Hrama Svetog Save ka svetinji kraj Prijepolja.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 22. Ponedeljak po Duhovima govori o snazi koja nadilazi vreme i prostor, i o jeziku koji prenosi ljubav, radost i unutrašnju svetlost.
Pouke omiljenog patrijarha srpskog nisu bile uputstva, već životni primer – tiha istina koja nas i danas podseća da vera ne živi u propovedi, već u svakodnevnom hodu i ličnom svedočanstvu.