ON JE BIO NAJPROGONJENIJI SVETITELJ U ISTORIJI HRIŠĆANSTVA! Sutra slavimo Prenos moštiju Svetog Atanasija Velikog!
Bio je prinuđen da se od gonitelja krije čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Strastvena i neprestana posvećenost očuvanju, širenju i zaštiti pravoslavne vere, kao i čuda koja je svojim molitvama činio, ovom Božjem ugodniku doneli su venac svetosti.
Sveti Andrej rođen je u Damasku u hrišćanskoj porodici. Od rođenja pa do sedme godine bio je nem, ali kada su ga roditelji odveli u crkvu i pričestili, progovorio je – toliko je bila snažna sila božanskog pričešća. Već sa 14 godina, Andrej odlazi u Jerusalim i postriže se u Lavri Svetog Save Osveštanog, gde je svojim umom i podvizima nadmašio mnoge starije monahe, postavši primer svima.
Njegove sposobnosti brzo su prepoznate, pa ga jerusalimski patrijarh uzima za svog pismovoditelja (vrsta sekretara ili pisara koji je imao važnu ulogu u administrativnim poslovima crkve).
Kada se pojavila monotelitska jeres, koja je učila da Gospod Isus ima samo božansku, a ne i ljudsku volju, sazvan je Šesti vaseljenski sabor u Carigradu 681. godine. Patrijarh jerusalimski, Teodor, nije mogao prisustvovati, pa je poslao Andreja, tada arhiđakona, kao svog predstavnika.

Na saboru, Sveti Andrej je pokazao izvanrednu darovitost, rečitost i revnost prema veri, pomažući da se pravoslavna vera učvrsti. Nakon sabora, vratio se u Jerusalim, ali kasnije je izabran za arhiepiskopa Krita, gde je bio veoma omiljen među narodom. Bio je vrlo posvećen i marljiv u svojoj brizi za pravoslavnu veru i suzbijao je sve jeresi, čineći mnoga čuda svojim molitvama. Jednom je molitvom uspeo da otera Saracene sa Krita.
Sveti Andrej je napisao mnoge poučne knjige, pesme i kanone, među kojima je najpoznatiji Veliki kanon Bogorodice, koji se čita u četvrtak pete nedelje Časnog posta. Bio je takav po izgledu i rečima da su se svi radovali njegovom prisustvu.
Pred kraj svog života, vraćajući se iz Carigrada, Sveti Andrej je predvideo svoju smrt pre nego što je stigao na Krit. Tako se i dogodilo - kada je lađa plovila blizu ostrva Mitilene, Sveti Andrej je skončao svoj zemaljski život 712. godine i preselio se u Carstvo Hristovo.
Danas, kao i vekovima unazad, Srpska pravoslavna crkva sećanjem na ovog velikog svetitelja podseća vernike na snagu vere i svetlosti koja osvetljava put svakom iskrenom hrišćaninu.
U predsedničkoj palati u Istanbulu izrečene su reči koje odjekuju celim pravoslavnim svetom – sveta mesta moraju ostati "izvor jedinstva i nade".
Svetitelj koji je rođen nem, a progovorio je tek kada su ga pričestili, kasnije je postao jedan od najvećih branilaca pravoslavne vere i tvorac Velikog kanona Bogorodici.
U podrumu ispod crkve nalazi se tamnica Svetog Petra iz koje ga je anđeo čudom oslobodio.
Prema rečima blaženopočivšeg episkopa Atanasija funckija Carigrada je trebalo da bude neverovatna, a sve to je naveo vodeći se činjenicama koje je zabeležio u Patrologiji.
Bio je prinuđen da se od gonitelja krije čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Po naredbi cara Aleksandra telo Jeremijino je preneto i sahranjeno u Aleksandriji.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.