MOŽE LI SE VOLETI BOG AKO SE NE LJUBI BRAT SVOJ: Sveti Jovan Lestvičnik rešio dilemu mnogih vernika
Ljubav prema Bogu nije potpuna bez ljubavi prema bližnjemu.
Srpska pravoslavna crkva molitveno spominje 318 Svetih Otaca Prvog vaseljenskog sabora, čije je okupljanje 325. godine u Nikeji zauvek postavilo temelje pravoslavne vere i duhovno usmerilo pravoslavne vernike širom sveta.
Sa dubokim poštovanjem i pobožnošću Srpska pravoslavna crkva danas praznuje spomen Svetih Bogonosnih Otaca Prvog vaseljenskog sabora, održanog u Nikeji, Vitinijskoj oblasti, davne 325. godine, za vreme vladavine Svetog cara Konstantina. Ovo sveto okupljanje, poznato po svom neprolaznom značaju, zlatnim slovima je upisano u istoriju Crkve, kao svetionik pravoslavne vere i njene istine.
Na saboru, 318 Svetih Otaca, noseći plamen vere, sastavili su prvih osam članova Simvola vere, nebeski bedem našeg pravoslavnog ispovedanja. Među njima, izdvaja se drugi član, u kojem se jasno izriče jednosuštnost Sina sa Ocem, svedočanstvo jedinstva božanske prirode, koje se, nažalost, često pogrešno izgovara kao „jedinosušnog“, zbog nerazumevanja bogoslovske dubine i crkvenoslovenskog jezika.
Poseban značaj za vernike ima i kanon o neklečanju nedeljom i tokom Pedesetnice, koji podseća da se u te svete dane molitve uzdižu ka Bogu stojeći, simbolizujući vaskrsenje i život večni. Ovaj kanon, kao i ostali, nije samo deo crkvenog predanja, već živi zakon Duha Svetoga, koji nas uči kako da kročimo putem spasenja.
Crkva je bogomudrošću svojih Otaca postavila ovaj praznik da bi nas podsetila na herojsku borbu protiv Arijeve jeresi i na pobedu pravoslavlja, koja je proslavljena u formulaciji prvog dela Simvola vere. U bogoslužbenim pesmama ove sedme nedelje po Pedesetnici, Sveti Oci se nazivaju Hristovim propovednicima i braniteljima jevanđelske istine, ukrašavajući nebo Crkve poput mnogosvetlih zvezda.
Sa poštovanjem i divljenjem, danas se molitveno sećamo ovih svetih junaka vere, tih neoborivih kula Siona i miomirisnih rajskih cvetova, koji su se ugrađivali u večnost, proslavljajući Boga i našu pravoslavnu veru, i tako postali pohvala blagoslovenog grada Nikeje i ukras cele vaseljene.
Da ne bi verski zastranili, sveti oci su nam ga napisali, kratko ali precizno kako nas uticaji raznih sekti ne bi skrenuli sa puta spasenja.
Jedan od najvećih duhovnika našeg vremena, arhimandrit Joil, jasno i sažeto objašnjava ključne razlike između Pravoslavne i Katoličke crkve – od liturgijskih praksi do dubokih teoloških pitanja, ukazujući na prepreke koje vekovima stoje na putu istinskog jedinstva.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Ovaj slavni manastir, posećivan i od Svetog Save Srpskog i obdaren od nekoliko vladara srpskih, i danas postoji.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Hrisant, prinuđen da se oženi, savetovao je Dariju da i ona primi veru Hristovu i da žive kao brat i sestra, premda prividno u braku.
Od mnogih spisa ovog svetog oca sačuvana je njegova katihetika, koje potvrđuje veru i praksu pravoslavlja do dana današnjega.
Incident je odmah prijavljen policijskoj stanici u Orahovcu.
Sada, kada bez nekog drugog ne mogu učiniti ni najmanju stvar, razumem zašto nas je Hristos naučio da budemo sjedinjeni u jednom telu, deo je potresne ispovesti monaha Sofronija.
U donjoj zoni Dohije nalazi se vešernica za pranje posteljine monaha i gostiju, kao i ostava za potrebe ambulante (smeštaj medicinske opreme i lekova).
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije - emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.