Na praznik u kojem priroda postaje svetinja, a voda nosi Božju moć, Srpska pravoslavna crkva slavi uspomenu na Krštenje Hristovo i silazak Duha Svetoga, dok osvećena voda postaje izvor duhovne i lekovite snage za verne.
Danas, na veliki praznik Bogojavljenja, Srpska pravoslavna crkva slavi jedan od najsvetijih događaja u životu Gospoda našeg Isusa Hrista – njegovo Krštenje na reci Jordanu. Na ovaj sveti dan, 19. januara, svet slavi i silazak Duha Svetoga u obliku goluba, dok sa neba odjekuje božanski glas Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji.“ Ovaj trenutak otkriva svetu Tajnu Trojstva – Boga Oca, Boga Sina i Boga Duha Svetoga, jednosušne i nerazdeljive prirode.
Bogojavljenje nije samo trenutak u kojem se slavi teološka istina o Božjoj Trojici, već i dan kada se Bog objavljuje ljudima kroz svoju milost. Na ovaj praznik, u svim crkvama i hramovima širom naše zemlje, osvećuje se voda koja nosi specijalnu blagoslovenu snagu. Ova voda, uz veru i molitvu, dobija duhovnu i lekovitu moć. Čuva se u posebnim posudama i koristi tokom cele godine, a njena osobitost leži u tome što ostaje sveža i osvećena, bez obzira na vreme koje prolazi.
Printscreen
Ikona Krštenja Hristovog
Bogojavljenska voda ima ne samo duhovnu, već i praktičnu vrednost – kroz nju se vernici povezuju s Božjom blagodatima i koriste je u trenucima bolesti, nesreće ili bilo koje druge nedaće. Na sam Dan Bogojavljenja, osvećenom vodom može se poprskati svaki kutak u domu. Čineći ga svetim i ispunjenim blagoslovom.
Međutim, važno je napomenuti da u drugim danima ove svetkovine voda treba da se čuva u posebnoj pobožnosti, uvereni da je najdublja snaga prisutna u njenoj čistoj veri. Zdravima se preporučuje da je piju postom, kao pričešće, kako bi u potpunosti osetili snagu ove blagoslovene tečnosti koja nosi božansku milost.
Na Bogojavljenje, tako, čitava priroda postaje svetinja, a čovek se poziva da se sredi, obazri i osveži. U ovoj svetoj vodi, svi mi nalazimo duhovnu snagu i blagostanje, verujući da kroz nju dolazi Božji blagoslov.
Uspomena na najuzvišeniji trenutak u životu Gospoda, krštenje Isusa Hrista, ove godine obeležena je smanjenim brojem vernika, ali sa nezamenjivom verom koja ne prestaje da svetli, uprkos ratnim dešavanjima koja potresaju Bliski istok.
Iako nose isti naziv, samo jedan se obeležava kao zaseban praznik, a običaji i post vezani za Krstovdan temelje se na različitim teološkim principima i nose drugačiju simboliku.
Jedna snažna pouka svetogorskog podvižnika otkriva zašto je dužnost vernika da dobrim mislima, rečima i brigom za drugoga sačuvaju zajednicu od raspadanja.
Otac Pjer al-Rai iz južnog Libana nastradao je dok je ostao sa svojim vernicima, odbijajući evakuaciju i pokazujući koliko su lokalne hrišćanske zajednice ranjive u sukobima između Izraela i Irana.
Dok se sukob između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država opasno zaoštrava, poglavari pomesnih pravoslavnih crkava upozoravaju na katastrofalne posledice i pozivaju da se zaustavi nasilje.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Šta se zaista dešava u hramovima u ove dane, zašto se voda ne svodi na „lek za sve“ i kako Crkva gleda na agijasmu, njenu snagu i njenu svrhu u životu vernika.
Pravoslavna crkva 19. januara obeležava Krštenje Isusa Hrista, događaj u kome se otkriva Tajna Trojstva, dok osvećena voda, postaje znak Božje blizine, duhovne snage i početka unutrašnje obnove svakog čoveka.
Dok mnogi veruju u priče o ispunjenju želja tokom bogojavljenske noći, pravoslavlje podseća da je ovaj dan posvećen molitvenom sećanju na Hristovo krštenje, Božiju objavu ljudima i učenju o veri i Božijoj volji.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prvo i drugo obretenije glave Svetog Jovana Krstitelja po starom i Svetih 40 mučenika Sebastijskih po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetu Frančesku Rimsku, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu danas nema većeg praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Polikarpa Smirnskog po starom i Svetog Teofilakta Ispovednika po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Ivana od Boga, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu danas nema većeg praznika.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Na predavanju u Šidu sveštenik SPC govorio je o poreklu ovog pokreta među vernicima, ulozi Svetog vladike Nikolaja u njegovom ocrkovljenju i značaju posta i molitve kao temelja duhovnog života u Crkvi.
Fetva i poziv ajatolaha Sistanija na kolektivni „džihad“ dodatno uzburkao region, dok analitičari strahuju od nove, dramatične eskalacije sukoba između Teherana, SAD i Izraela.