Na praznik u kojem priroda postaje svetinja, a voda nosi Božju moć, Srpska pravoslavna crkva slavi uspomenu na Krštenje Hristovo i silazak Duha Svetoga, dok osvećena voda postaje izvor duhovne i lekovite snage za verne.
Danas, na veliki praznik Bogojavljenja, Srpska pravoslavna crkva slavi jedan od najsvetijih događaja u životu Gospoda našeg Isusa Hrista – njegovo Krštenje na reci Jordanu. Na ovaj sveti dan, 19. januara, svet slavi i silazak Duha Svetoga u obliku goluba, dok sa neba odjekuje božanski glas Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji.“ Ovaj trenutak otkriva svetu Tajnu Trojstva – Boga Oca, Boga Sina i Boga Duha Svetoga, jednosušne i nerazdeljive prirode.
Bogojavljenje nije samo trenutak u kojem se slavi teološka istina o Božjoj Trojici, već i dan kada se Bog objavljuje ljudima kroz svoju milost. Na ovaj praznik, u svim crkvama i hramovima širom naše zemlje, osvećuje se voda koja nosi specijalnu blagoslovenu snagu. Ova voda, uz veru i molitvu, dobija duhovnu i lekovitu moć. Čuva se u posebnim posudama i koristi tokom cele godine, a njena osobitost leži u tome što ostaje sveža i osvećena, bez obzira na vreme koje prolazi.
Printscreen
Ikona Krštenja Hristovog
Bogojavljenska voda ima ne samo duhovnu, već i praktičnu vrednost – kroz nju se vernici povezuju s Božjom blagodatima i koriste je u trenucima bolesti, nesreće ili bilo koje druge nedaće. Na sam Dan Bogojavljenja, osvećenom vodom može se poprskati svaki kutak u domu. Čineći ga svetim i ispunjenim blagoslovom.
Međutim, važno je napomenuti da u drugim danima ove svetkovine voda treba da se čuva u posebnoj pobožnosti, uvereni da je najdublja snaga prisutna u njenoj čistoj veri. Zdravima se preporučuje da je piju postom, kao pričešće, kako bi u potpunosti osetili snagu ove blagoslovene tečnosti koja nosi božansku milost.
Na Bogojavljenje, tako, čitava priroda postaje svetinja, a čovek se poziva da se sredi, obazri i osveži. U ovoj svetoj vodi, svi mi nalazimo duhovnu snagu i blagostanje, verujući da kroz nju dolazi Božji blagoslov.
Uspomena na najuzvišeniji trenutak u životu Gospoda, krštenje Isusa Hrista, ove godine obeležena je smanjenim brojem vernika, ali sa nezamenjivom verom koja ne prestaje da svetli, uprkos ratnim dešavanjima koja potresaju Bliski istok.
Iako nose isti naziv, samo jedan se obeležava kao zaseban praznik, a običaji i post vezani za Krstovdan temelje se na različitim teološkim principima i nose drugačiju simboliku.
I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku — vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Na podgoričkim Sastavcima održano je tradicionalno plivanje za Časni krst, a među najhrabrijima našli su se i veterani ovog svetog poduhvata. Okupljeni su poslali snažnu poruku zajedništva i vere.
Protosinđel Jovan Milenković, duhovnik manastira Lešje, otkriva kako sveta voda donosi čudesa i zašto ispovest može biti najmoćniji lek protiv depresije i anksioznosti.
U svojoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik razmatra bogatstvo duhovnih i teoloških značenja Bogojavljenja, pružajući uputstva za dublje shvatanje ove svetinje i njenog značenja za duhovni život svakog vernika.
Za vreme praznika Vozdviženija životvornog krsta Gospodnjeg, kada su svi krenuli ka crkvi, ona je želela da uđe u hram, ali je neka nevidljiva sila zadržala i nije joj dala da uđe.
Car Konstancije naredio je da se izgradi Ipatijev lik još za života ovoga svetitelja, i taj lik držaše car u svome dvoru kao oružje protiv svake supostatne sile.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
Poreklo patrijarha Pavla do danas nije bilo predmet većeg interesovanja, pa je otuda ostalo i neistraženo da li je patrijarh poneo prezime Stojčević po ocu ili po devojačkom prezimenu svoje majke.
Pre-Partenon je uništen tokom persijskog pljačkanja Atine 480. p.n.e. prilikom persijanskog napada na grad, pri čemu su Persijanci nemilosrdno uništili i spalili još nedovršeni Pre-Partenon i druge građevine.