Na praznik u kojem priroda postaje svetinja, a voda nosi Božju moć, Srpska pravoslavna crkva slavi uspomenu na Krštenje Hristovo i silazak Duha Svetoga, dok osvećena voda postaje izvor duhovne i lekovite snage za verne.
Danas, na veliki praznik Bogojavljenja, Srpska pravoslavna crkva slavi jedan od najsvetijih događaja u životu Gospoda našeg Isusa Hrista – njegovo Krštenje na reci Jordanu. Na ovaj sveti dan, 19. januara, svet slavi i silazak Duha Svetoga u obliku goluba, dok sa neba odjekuje božanski glas Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji.“ Ovaj trenutak otkriva svetu Tajnu Trojstva – Boga Oca, Boga Sina i Boga Duha Svetoga, jednosušne i nerazdeljive prirode.
Bogojavljenje nije samo trenutak u kojem se slavi teološka istina o Božjoj Trojici, već i dan kada se Bog objavljuje ljudima kroz svoju milost. Na ovaj praznik, u svim crkvama i hramovima širom naše zemlje, osvećuje se voda koja nosi specijalnu blagoslovenu snagu. Ova voda, uz veru i molitvu, dobija duhovnu i lekovitu moć. Čuva se u posebnim posudama i koristi tokom cele godine, a njena osobitost leži u tome što ostaje sveža i osvećena, bez obzira na vreme koje prolazi.
Printscreen
Ikona Krštenja Hristovog
Bogojavljenska voda ima ne samo duhovnu, već i praktičnu vrednost – kroz nju se vernici povezuju s Božjom blagodatima i koriste je u trenucima bolesti, nesreće ili bilo koje druge nedaće. Na sam Dan Bogojavljenja, osvećenom vodom može se poprskati svaki kutak u domu. Čineći ga svetim i ispunjenim blagoslovom.
Međutim, važno je napomenuti da u drugim danima ove svetkovine voda treba da se čuva u posebnoj pobožnosti, uvereni da je najdublja snaga prisutna u njenoj čistoj veri. Zdravima se preporučuje da je piju postom, kao pričešće, kako bi u potpunosti osetili snagu ove blagoslovene tečnosti koja nosi božansku milost.
Na Bogojavljenje, tako, čitava priroda postaje svetinja, a čovek se poziva da se sredi, obazri i osveži. U ovoj svetoj vodi, svi mi nalazimo duhovnu snagu i blagostanje, verujući da kroz nju dolazi Božji blagoslov.
Uspomena na najuzvišeniji trenutak u životu Gospoda, krštenje Isusa Hrista, ove godine obeležena je smanjenim brojem vernika, ali sa nezamenjivom verom koja ne prestaje da svetli, uprkos ratnim dešavanjima koja potresaju Bliski istok.
Iako nose isti naziv, samo jedan se obeležava kao zaseban praznik, a običaji i post vezani za Krstovdan temelje se na različitim teološkim principima i nose drugačiju simboliku.
U besedi za utorak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje Isaijino viđenje Hristovog stradanja sa tajnom Božjeg sveznanja i onim što Bog vidi u dubini ljudskog srca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Adrijana i Nataliju po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Rođenje Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Rođenje Blažene Djevice Marije, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac ukazivao je na snagu ispovesti, pokajanja i pričešća, naglašavajući da čovek kroz povratak Bogu može da prekine ono što ga duhovno zarobljava.
Šta se zaista dešava u hramovima u ove dane, zašto se voda ne svodi na „lek za sve“ i kako Crkva gleda na agijasmu, njenu snagu i njenu svrhu u životu vernika.
Pravoslavna crkva 19. januara obeležava Krštenje Isusa Hrista, događaj u kome se otkriva Tajna Trojstva, dok osvećena voda, postaje znak Božje blizine, duhovne snage i početka unutrašnje obnove svakog čoveka.
Dok mnogi veruju u priče o ispunjenju želja tokom bogojavljenske noći, pravoslavlje podseća da je ovaj dan posvećen molitvenom sećanju na Hristovo krštenje, Božiju objavu ljudima i učenju o veri i Božijoj volji.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Adrijana i Nataliju po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Rođenje Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Rođenje Blažene Djevice Marije, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog apostola Vartolomeja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Sozont. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Marka Križevčanina, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.