ON JE USPEO I LAVA DA UKROTI: Danas slavimo Prepodobnog Gerasima Jordanskog
Prepodobni Gerasim, prema predanju, za vreme časnog posta nije jeo ništa osim što se pričešćivao.
Kad je napunio 12 godina, sišao je u grad, i tamo su ga neki dobri ljudi zavoleli i upisali u školu.
Srpska pravoslavna crkva sutra slavi Svetog mučenika Kodrata Korintskog i druge s njim.
Sveti mučenik Kodrat Korintski je hrišćanski svetitelj. Za vreme gonjenja hrišćana mnogi vernici pobegli su u planine i peštere. Tako je učinila i majka Kodrata, ali baš u to vreme ona je bila trudna, te je u šumi rodila Kodrata i uskoro potom umrla.
"Promislom Božjim i angelom hraniteljem čuvan, hranjen i vođen, Kodrat odraste u prirodi i usamljenosti. Onaj koji je davao manu s neba Izrailju u pustinji, puštao je i otroku Kodratu slatku rosu iz oblaka na usta", piše u žitijama.
Kad je napunio dvanaest godina, sišao je u grad, i tamo su ga neki dobri ljudi zavoleli i upisali u školu.
Izučavao je medicinu i lečio ljude, "koliko prirodnim lekovima, toliko, i još više, duhovnom silom i molitvom, kojoj se priviče od detinjstva".
Kada je krenulo novo gonjenje hrišćana pod Dekijem, Kodrat je izveden na sud, i bačen u tamnicu.
Pet njegovih drugova pridružiše se njemu i ispovediše ime Hristovo. To behu Kiprijan, Dionisije, Anekt, Pavle i Kriskent.
"Behu svi vučeni po ulicama, i od neznabožaca, naročito dece njihove, štapovima i kamenjem bijeni, dok ih ne dovukoše na gubilište".
Tu su se svi zajedno pomolili Bogu, posle čega su mačem posečeni.
Na tom mestu, prema predanju, provrio je izvor vode iz zemlje, koji se i danas zove Kodratovim imenom i podseća na junačku smrt za Hrista svetih šestočislenika. Postradali su 250. godine u Korintu u vreme cara Dekija i njegovog namesnika Jasona.
Mučenici Tvoji Gospode, u stradanju svome su primili nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobediše, a razoriše i nemoćnu drskost demona: Njihovim molitvama spasi duše naše.
Prepodobni Gerasim, prema predanju, za vreme časnog posta nije jeo ništa osim što se pričešćivao.
On je ženu preveo u hrišćanstvo i s njom živeo kao sa sestrom.
Svi su bili vojvode vizantijskog cara Teofila.
Samo jedan od njih, Eterije, umro je prirodnom smrću.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.
Imao je i nekoliko viđenja Presvete Bogorodice.
Predanje o episkopu iz Kampanije otkriva mučeništvo pred rimskim sudom, oganj koji ga nije spalio i veru koja je nadživela stradanje i smrt.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Od antičkih predstava jahača do pravoslavne ikonografije, lik Svetog Georgija otkriva slojevito tumačenje borbe, vere i unutrašnje promene, koje i danas privlače pažnju vernika i umetnika.
Sveti Georgije je poznat kao simbol hrabrosti, vere i nepokolebljivog ispovedanja Hrista.
Smisao i značaj ovog praznika, dana koji povezuje Vaskrsenje i dolazak Svetog Duha, objašnjava teolog Branislav Ilić.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Smisao i značaj ovog praznika, dana koji povezuje Vaskrsenje i dolazak Svetog Duha, objašnjava teolog Branislav Ilić.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Jednostavna riba iz atonskih kuhinja otkriva kako se od nekoliko osnovnih namirnica pravi jelo koje spaja post, tradiciju i miris Mediterana