Nekada spas u siromašnim vremenima, danas neodoljivi zalogaj koji osvaja mirisom i ukusom – pogledajte korak po korak kako da ga spremite da svi traže još.
U tihim selima Bosne, gde se dani mere zvucima ezana i škripom starih drvenih kapija, bosanska potkriža nekada je bila simbol domaće mudrosti i zajedništva. Na skromnim trpezama vernika islamske veroispovesti, ali i kasnije u kućama širom Balkana, ovo domaće, tradicionalno jelo grejalo je srca jednako kao i stomake. Nastala iz potrebe da se ništa ne baci, potkriža je od suvog hleba ili pogače, sočne junetine i nekoliko začina pravila pravu gozbu koja miriše na detinjstvo, na dane kada se oko sofre okupljala cela porodica, a miris iz zemljanog lonca širio se sokacima.
Sastojci:
500 g junetine
2 glavice crnog luka
lovorov list
kašičica aleve paprike
biber, so
tvrda, osušena pogača ili hleb
ulje
Freepik
Bosanska potkriža
Priprema:
Za potkrižu najpre stavite meso u šerpu i nalijte ga vodom da ogrezne. Dodajte sitno iseckan crni luk, lovorov list, so i biber, pa pustite da se na tihoj vatri polako krčka dok meso ne omekša. Kada je gotovo, iseckajte ga na sitne komade. Na malo ulja kratko propržite kašičicu aleve paprike da zamiriše i pusti boju, dodajte supu od kuvanja mesa i promešajte. U vatrostalnu posudu poređajte tanke kriške stare pogače ili hleba, preko rasporedite sočnu junetinu, a sve obilno prelijte toplim saftom. Stavite u zagrejanu rernu i zapecite desetak minuta – taman da hleb upije svaki miris i ukus. Poslužite uz kiselo mleko i uživajte u svakom zalogaju, baš kao što su to radile naše nane.
Savet:
Najbolje je koristiti junetinu sa malo masnoće, poput plećke ili buta, jer se dugo krčka i postaje mekana. Tradicionalno se koristi stari, tvrdi hleb ili pogača, jer bolje upija sos, ali za autentičan ukus možete koristiti i domaći hleb.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Nekada skromno jelo sa prazničnog stola, danas se poslužuje kao egzotičan specijalitet – donosimo originalni recept iz Hercegovine koji možete pripremiti kod kuće.
U prisustvu tridesetak Srba i prijatelja iz Francuske, Fransoa iz Strazbura je posle dvadeset godina čekanja primio sveto krštenje u Velikoj Hoči, dok su pojci bili svi prisutni u hramu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je sve vernike i sveštenstvo da se uključe u humanitarnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u beogradskim crkvama.
Čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručice iz Hilandara biće dočekana u Ulcinju i Baru, uz molitvenu pratnju vernog naroda i svečane liturgije povodom velikog praznika.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U doba kada se hleb pravio na metre, a nijedna mrvica nije završavala u kanti, domaćice su stvarale jela iz ničega. Otkrijte kako se od jučerašnjeg hleba priprema topla čorba koja i danas greje srce — jednostavno, štedljivo i neodoljivo.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
U domovima širom Srbije vekovima se negovala kuhinja bogata verom, mirisima i simbolikom. Gruvanica je jedno od jela koje čuva duh te zaboravljene tradicije.
Ova skromna poslastica, nekada obavezna u postu i omiljena među decom, pravila se od svega nekoliko sastojaka i sušila na suncu, a danas ponovo budi interesovanje i otkriva duh starinskih kuhinja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
U manastirima i narodnim domovima, česnica nije bila samo za Božić. Ova mrsna, svečarska verzija krasila je mnoge praznične trpeze kao hleb blagoslova i zajedništva.
U prisustvu tridesetak Srba i prijatelja iz Francuske, Fransoa iz Strazbura je posle dvadeset godina čekanja primio sveto krštenje u Velikoj Hoči, dok su pojci bili svi prisutni u hramu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je sve vernike i sveštenstvo da se uključe u humanitarnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u beogradskim crkvama.
Sveti Nikolaj Ohridski I Žički u svojoj besedi za 16. sredu po Duhovoma upozorava da duša koja ostaje gladna Isusove hrane nikada ne poznaje istinsku snagu, radost i večni život, dok primeri iz prirode i života otkrivaju granice prolaznog i veličinu Božanskog.
Od svakodnevnih poslova do bračnih nesuglasica, sveci i svetogorski starci pokazuju kako vera, ljubav i smirenje čine život lakšim i duhovno plodonosnim.