Nekada spas u siromašnim vremenima, danas neodoljivi zalogaj koji osvaja mirisom i ukusom – pogledajte korak po korak kako da ga spremite da svi traže još.
U tihim selima Bosne, gde se dani mere zvucima ezana i škripom starih drvenih kapija, bosanska potkriža nekada je bila simbol domaće mudrosti i zajedništva. Na skromnim trpezama vernika islamske veroispovesti, ali i kasnije u kućama širom Balkana, ovo domaće, tradicionalno jelo grejalo je srca jednako kao i stomake. Nastala iz potrebe da se ništa ne baci, potkriža je od suvog hleba ili pogače, sočne junetine i nekoliko začina pravila pravu gozbu koja miriše na detinjstvo, na dane kada se oko sofre okupljala cela porodica, a miris iz zemljanog lonca širio se sokacima.
Sastojci:
500 g junetine
2 glavice crnog luka
lovorov list
kašičica aleve paprike
biber, so
tvrda, osušena pogača ili hleb
ulje
Freepik
Bosanska potkriža
Priprema:
Za potkrižu najpre stavite meso u šerpu i nalijte ga vodom da ogrezne. Dodajte sitno iseckan crni luk, lovorov list, so i biber, pa pustite da se na tihoj vatri polako krčka dok meso ne omekša. Kada je gotovo, iseckajte ga na sitne komade. Na malo ulja kratko propržite kašičicu aleve paprike da zamiriše i pusti boju, dodajte supu od kuvanja mesa i promešajte. U vatrostalnu posudu poređajte tanke kriške stare pogače ili hleba, preko rasporedite sočnu junetinu, a sve obilno prelijte toplim saftom. Stavite u zagrejanu rernu i zapecite desetak minuta – taman da hleb upije svaki miris i ukus. Poslužite uz kiselo mleko i uživajte u svakom zalogaju, baš kao što su to radile naše nane.
Savet:
Najbolje je koristiti junetinu sa malo masnoće, poput plećke ili buta, jer se dugo krčka i postaje mekana. Tradicionalno se koristi stari, tvrdi hleb ili pogača, jer bolje upija sos, ali za autentičan ukus možete koristiti i domaći hleb.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Nekada skromno jelo sa prazničnog stola, danas se poslužuje kao egzotičan specijalitet – donosimo originalni recept iz Hercegovine koji možete pripremiti kod kuće.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U doba kada se hleb pravio na metre, a nijedna mrvica nije završavala u kanti, domaćice su stvarale jela iz ničega. Otkrijte kako se od jučerašnjeg hleba priprema topla čorba koja i danas greje srce — jednostavno, štedljivo i neodoljivo.
Bez mnogo truda i od sastojaka koje već imate u kući dobija se mekano i mirisno jelo, idealno za dane posta na ulju, kada je potrebna zasitna, a lagana trpeza
Nekada redovan izbor u danima dugih postova, ovaj recept pokazuje kako od skromnih namirnica nastaje topao i hranljiv obrok koji se dugo pamti i lako vraća na trpezu.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok mnogi tragaju za savršenim bojama i modernim tehnikama, iz svetinje pored Golupca stiže podsećanje na način koji donosi i ukus i dugotrajnost, ali i pouku šta zapravo znači sačuvati tradiciju.