NAJUKUSNIJI, HILANDARSKI PASULJ: Recept iz drevnog srpskog manastira na Svetoj gori
Otkrijte kako monasi pripremaju jednostavno, ali bogato jelo koje će uneti toplinu i ukus u vašu kuhinju
Isprobajte recept za mekano i mirisno pecivo koje je idealno za svaki dan posta na ulju, ali i za svečane prilike. Priprema je jednostavna, a ukus nezaboravan – biće to ljubav na prvi zalogaj!
Sastojci:
1 kg brašna
450 ml vode
30 g kvasca
1 kašičica šećera
2 kašičice soli
3 kašike posnog majoneza
100 ml ulja
100 g posnog majoneza za premazivanje
Semenke susama, lana (ili po želji) za posipanje
Priprema:
U veću činiju sipajte brašno, dodajte kvasac, kašičicu šećera, 3 kašike posnog majoneza i 30 ml ulja. Dodajte malo vode, pa rukom ili varjačom mešajte dok ne rastopite kvasac, šećer i majonez. Postepeno dodajte ostatak vode i mesite dok ne dobijete glatko testo.
Radnu površinu blago nauljite, pa testo premesite na toj površini dok se ne naulji sa svih strana. Testo podelite na dva jednaka dela, a svaki deo zatim podelite na šest manjih jufkica. Pokrijte jufkice krpom i ostavite ih da odstoje 30 minuta.
Svaku jufkicu blago razvucite oklagijom, premažite posnim margarinom i slažite jednu na drugu. Poslednju jufkicu nemojte premazivati. Kada složite sve jufkice, zajednički ih razvucite u veću, tanku koru. Pospite semenke susama (možete dodati i lan) po jednoj strani testa, pa okrenite tako da ta strana bude do radne površine. Stranu koja nije posuta semenjem premažite tankim slojem posnog majoneza.
Isecite koru na trouglaste komade željene veličine, pa svaki komad urolajte u kiflicu. Postupak ponovite sa drugom polovinom testa. Kiflice poređajte u pleh obložen papirom za pečenje, premažite ih blago posnim majonezom i ostavite da nadođu oko sat vremena.
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni prvih 10 minuta na 200 stepeni, a zatim još 15 minuta na 180 stepeni, dok ne porumene.
Otkrijte kako monasi pripremaju jednostavno, ali bogato jelo koje će uneti toplinu i ukus u vašu kuhinju Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba! Ukoliko je slava u vreme posta, umesto tradicionalne čorbe, poslužite ovo jelo koje se ne zaboravlja i iznenadite porodicu i prijatelje receptom koji se savršeno uklapa u svaki praznični meni. Ova pita, bogatog mesnog fila i s prelivom od jogurta i paradajza, predstavlja odličan izbor, kombinujući klasične ukuse sa osvežavajućim aromama.
VIDEO
NAJUKUSNIJI, HILANDARSKI PASULJ: Recept iz drevnog srpskog manastira na Svetoj gori
TAJNA SAVRŠENE SLAVSKE SARME: Recept koji će oduševiti sve goste na vašoj krsnoj slavi
NAJUKUSNIJE POSNO SLAVSKO PREDJELO: Gulaš od svežih i suvih vrganja oduševiće sve goste
SLAVSKA PITA U UMAKU: Tradicionalno jelo uz dodatak kremastog, pikantnog preliva, trpezu će učiniti posebnom
Savršen spoj hrskavog susama, nežnog krompira i aromatične tunjevine pretvara svaki zalogaj u mali praznični trenutak.
Jednostavan, dekorativan i hranljiv recept koji spaja prirodne ukuse i kreativnost u danima posta.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Spoj jednostavnosti i luksuza u jelu koje izgleda kao iz restorana, a pravi se lako kod kuće.
Od ljubičastog kupusa do bebi spanaća: recept koji traje manje od 2 minuta pripreme i idealan je za praznični ili posni obrok.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
Zabeležen rukom u požutelim sveskama i pravljen merom koju je diktiralo srce, ovaj posni kolač i danas okuplja ukućane oko istog ukusa — jednostavnog, postojanog i dovoljno snažnog da poveže slavu, post i savremeni sto.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Pouka ovog monaha pokazuje kako skromnost, ljubav prema bližnjima i predanje Božijoj volji mogu promeniti svakodnevicu i doneti mir u haotičan život.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.