NAJUKUSNIJI, HILANDARSKI PASULJ: Recept iz drevnog srpskog manastira na Svetoj gori
Otkrijte kako monasi pripremaju jednostavno, ali bogato jelo koje će uneti toplinu i ukus u vašu kuhinju
Isprobajte recept za mekano i mirisno pecivo koje je idealno za svaki dan posta na ulju, ali i za svečane prilike. Priprema je jednostavna, a ukus nezaboravan – biće to ljubav na prvi zalogaj!
Sastojci:
1 kg brašna
450 ml vode
30 g kvasca
1 kašičica šećera
2 kašičice soli
3 kašike posnog majoneza
100 ml ulja
100 g posnog majoneza za premazivanje
Semenke susama, lana (ili po želji) za posipanje
Priprema:
U veću činiju sipajte brašno, dodajte kvasac, kašičicu šećera, 3 kašike posnog majoneza i 30 ml ulja. Dodajte malo vode, pa rukom ili varjačom mešajte dok ne rastopite kvasac, šećer i majonez. Postepeno dodajte ostatak vode i mesite dok ne dobijete glatko testo.
Radnu površinu blago nauljite, pa testo premesite na toj površini dok se ne naulji sa svih strana. Testo podelite na dva jednaka dela, a svaki deo zatim podelite na šest manjih jufkica. Pokrijte jufkice krpom i ostavite ih da odstoje 30 minuta.
Svaku jufkicu blago razvucite oklagijom, premažite posnim margarinom i slažite jednu na drugu. Poslednju jufkicu nemojte premazivati. Kada složite sve jufkice, zajednički ih razvucite u veću, tanku koru. Pospite semenke susama (možete dodati i lan) po jednoj strani testa, pa okrenite tako da ta strana bude do radne površine. Stranu koja nije posuta semenjem premažite tankim slojem posnog majoneza.
Isecite koru na trouglaste komade željene veličine, pa svaki komad urolajte u kiflicu. Postupak ponovite sa drugom polovinom testa. Kiflice poređajte u pleh obložen papirom za pečenje, premažite ih blago posnim majonezom i ostavite da nadođu oko sat vremena.
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni prvih 10 minuta na 200 stepeni, a zatim još 15 minuta na 180 stepeni, dok ne porumene.
Otkrijte kako monasi pripremaju jednostavno, ali bogato jelo koje će uneti toplinu i ukus u vašu kuhinju Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba! Ukoliko je slava u vreme posta, umesto tradicionalne čorbe, poslužite ovo jelo koje se ne zaboravlja i iznenadite porodicu i prijatelje receptom koji se savršeno uklapa u svaki praznični meni. Ova pita, bogatog mesnog fila i s prelivom od jogurta i paradajza, predstavlja odličan izbor, kombinujući klasične ukuse sa osvežavajućim aromama. Budi deo Religija.rs zajednice.
VIDEO
NAJUKUSNIJI, HILANDARSKI PASULJ: Recept iz drevnog srpskog manastira na Svetoj gori
TAJNA SAVRŠENE SLAVSKE SARME: Recept koji će oduševiti sve goste na vašoj krsnoj slavi
NAJUKUSNIJE POSNO SLAVSKO PREDJELO: Gulaš od svežih i suvih vrganja oduševiće sve goste
SLAVSKA PITA U UMAKU: Tradicionalno jelo uz dodatak kremastog, pikantnog preliva, trpezu će učiniti posebnom
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 11. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Priprema je jednostavnija nego što izgleda, a ova elegantna poslastica može da bude pravi ukras trpeze za mrsnu slavu.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.