Stručnjaci iz celog sveta okupili su se da istraže duhovnu i kulturnu baštinu Mediterana, uz neponovljive priče o tradiciji, istoriji i svakodnevici ovog čarobnog prostora.
U Manastiru Krka održan je međunarodni naučni skup pod nazivom „Mediteranski pejzaž, identitet i život naroda Dalmacije“, u organizaciji Eparhije dalmatinske i Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, uz podršku Uprave za saradnju s crkvama i verskim zajednicama. Ovaj značajan događaj okupio je stručnjake različitih disciplina kako bi kroz multidisciplinarni pristup produbili razumevanje Mediterana kao kolevke civilizacije, te kulturnog i istorijskog bogatstva Dalmacije.
Foto: SPC
Skup su organizovali Eparhije dalmatinske i Etnografski institut Srpske akademije nauka i umetnosti, uz podršku Uprave za saradnju s crkvama i verskim zajednicama
Ideja skupa bila je da se iznova istraže mnogi aspekti Mediterana, koji je kroz vekove povezivao evropske i prekookeanske narode. Tokom skupa su obrađivane teme poput istorije, geografije, demografije i migracija, kao i bogatstvo kulturnog nasleđa, među kojima se izdvajaju arheologija, sakralna arhitektura i narodna kultura. Učesnici su raspravljali o izazovima i prilikama u poljoprivredi, maslinarstvu, stočarstvu, ribarstvu i turizmu, ukazujući na neiscrpan značaj Mediterana za duhovni i materijalni život ljudi koji naseljavaju ove prostore.
U pozdravnoj besedi, mitropolit dalmatinski Nikodim nadahnutim tonom podelio je svoj lični doživljaj Mediterana, govoreći o njemu kao o mestu punom kontrasta.
- Mediteran koga ja pamtim od malih nogu je uvek bio prostor radosti i veselja, često grub i oštar, naizgled bodljikav kao drača, ali u dubini veoma živopisan, lep i mekan. Prepun apsurda, on uvek iznova inspiriše svojom lepotom i slojevitošću - rekao je vladika Nikodim
Foto: SPC
Plenarno predavanje na temu „Mediteran: duh i vreme“ održao je dr Vladimir Roganović, direktor Uprave za saradnju s crkvama i verskim zajednicama, koji je naglasio simboličku važnost Mediterana kao izvora duhovnosti i kulture.
- Mediteranski duh jedno je od naših ishodišta. Svaki pomen ovog prostora poziva nas na putovanje prema mestu porekla, bilo stvarnom, bilo domaštanom. Posebno su značajni tekstovi nastali na srpskom Mediteranu, koji evociraju minuli svet i daju mu misaonu i emotivnu aktuelnost - rekao je Roganović.
Skup je istakao važnost daljih istraživanja i saradnje stručnjaka, čime se dodatno osvetljava bogatstvo i identitet ovog podneblja. Ovaj događaj nije samo naučna konferencija, već i most koji povezuje prošlost sa sadašnjošću, donoseći dublje razumevanje života i stvaralaštva ljudi Mediterana.
U svojoj besedi posle liturgije, mitropolit dalmatinski Nikodim podsetio je da je po predanju apostol Pavle pohodio dalmatinski kraj i da kao naslednici onih koji su u to davno vreme primili hrišćanstvo od samih apostola, treba da budemo ponosni na tu činjenicu.
Verni narod iz vukovarskog kraja, prisustvovao je liturgiji na praznik Svete prepodobnomučenice Paraskeve, čuvajući tradiciji uz trenutke duhovnog osnaženja i zajedništva koji će im ostati u sećanju.
U drevnom manastiru, zadužbini kneginje Jelene Nemanjić Šubić, vernici će se okupiti iz svih krajeva sveta kako bi zajedno obeležili jedan od najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve, osnažujući vezu s duhovnom i kulturnom baštinom svog naroda.
U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
Episkop gornjokarlovački Gerasim služio je liturgiju pod vedrim nebom, blagosiljao slavski kolač i žito, ulivši nadu sabranim vernicima, svedocima snage pravoslavlja koje opstaje u svakom srcu i sećanju, uprkos nepravdama i progonima.
Na četrdesetu godišnjicu završetka gradnje jasenovačkog hrama, koji je nakon skrnavljenja tokom ratnih devedesetih godina obnavljan, sada ponovo osvetljava prošlost i pruža duhovnu utehu svim vernicima, dok se odaje počast nevino stradalim mučenicima.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
U dalmatinskom selu u zaleđu Splita, gde su generacije pravoslavnih Srba čuvale svoju veru, vernici su se okupili oko hrama Svete velikomučenice Nedelje.
Tumačeći apostolske reči da sud počinje od "kuće Božje", Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju, pokajanju i poruci koju svako može da prepozna u tuđim iskušenjima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U dalmatinskom selu u zaleđu Splita, gde su generacije pravoslavnih Srba čuvale svoju veru, vernici su se okupili oko hrama Svete velikomučenice Nedelje.
U manastiru Lazarice, pred vernim narodom Dalmatinskog Kosova, doskorašnji iskušenik započeo je put monaškog života, zavetujući se na poslušanje, smirenje i neprekidnu borbu sa sobom.
Nakon nasilnog prekida manifestacije „Dani srpske kulture“, Srpska pravoslavna crkva oštro je osudila čin mržnje i poručila da istinsko rodoljublje ne sme da se pretvori u netrpeljivost.
Hiljade vernika ispunile su hram Svetog Spasa kako bi odale počast novoproslavljenom svetitelju, dok su mitropoliti i episkopi SPC istakli značaj njegovih teoloških dela i neumoran rad na očuvanju pravoslavnog identiteta.
U dalmatinskom selu u zaleđu Splita, gde su generacije pravoslavnih Srba čuvale svoju veru, vernici su se okupili oko hrama Svete velikomučenice Nedelje.
Škola je otvorena svetom liturgijom, pojanjem i zajedničkom molitvom, nastavljajući tradiciju koja već godinama povezuje mlade sa srpskim svetinjama na Kosovu i Metohiji.
U Novom Selu kod Kupresa održan je sveeparhijski sabor posvećen svetim mučenicima Crkve, a mitropolit Joanikije podsetio je na podvig Svetog Petra Dabrobosanskog i njegovu odlučnost da sačuva veru, ćirilicu i duhovni identitet.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
U Novom Selu kod Kupresa održan je sveeparhijski sabor posvećen svetim mučenicima Crkve, a mitropolit Joanikije podsetio je na podvig Svetog Petra Dabrobosanskog i njegovu odlučnost da sačuva veru, ćirilicu i duhovni identitet.