Nakon dve godine izgradnje, vernici su dobili novo duhovno utočište u selu Uvac, gde su se na praznik Svetih mučenika Sergija i Vakha okupili na osvećenju hrama.
Na praznik Svetih mučenika Sergija i Vakha, selo Uvac u opštini Rudo zasijalo je u duhovnoj radosti, jer je osvećen novopodignuti hram posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom Čudotvorcu. Ovaj događaj je predvodio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, koji je služio arhijerejsku liturgiju uz sasluženje arhimandrita Kiprijana, nastojatelja manastira Građenika, arhimandrita Jovana iz manastira Dobrunske rijeke, protojereja-stavrofora Aleksandra Topalovića i Predraga Masala, kao i đakona Vasilija Pajevića.
Foto: SPC / Mitropolija dabrobosanska
Arhijerejsku liturgiju slušio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom, uz sasluženje više sveštenoslužitelja
Posle dve godine predanog rada na izgradnji hrama i Svetosavskog doma, selo Uvac je postalo bogatije za duhovno utočište gde će se verni narod okupljati na molitvu. Na ovom svetom mestu, koje zrači mirom i blagodaću, služena je i prva Sveta liturgija na praznik Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca, 12. maja ove godine.
Hram Svetog Vasilija Ostroškog postao je simbol vere i zajedništva za sve vernike ovoga kraja. Vladika Hrizostom je tom prilikom uručio Zlatni orden Svetog sveštenomučenika Petra, mitropolita dabrobosanskog, onima koji su dali poseban doprinos podizanju ovog duhovnog centra. Među nagrađenima je bio i veliki dobrotvor Sreten Didanović, koji je crkvi darovao zemljište na kojem je hram izgrađen, čime je postavio temelj za buduće generacije koje će u njemu nalaziti duhovnu utehu i snagu.
Foto: SPC / Mitropolija dabrobosanska
Vladika Hrizostom je dobročiniteljima dodelio crkvena odlikovanja i povelje
Ovaj događaj ostavlja neizbrisiv trag u srcima vernika, jer je Rudo dobilo novo mesto gde će se ujedinjeni u molitvi okupljati, slaveći Boga i svetitelje koji čuvaju ovaj kraj. Ovaj hram, uz Svetosavski dom, postaće centar okupljanja i jačanja vere, simbol ljubavi prema Svetom Vasiliju Ostroškom, čiji je duh prisutan u svakom kamenu ovog svetog zdanja.
Episkop Justin je služio liturgiju u novoosnovanoj parohiji, koja je tom prilikom obeležila svoju prvu slavu, uz radost parohijana zbog mogućnosti da na ovaj način očuvaju pravoslavnu tradiciju u rasejanju.
Mesto tihog povlačenja u srce molitve, zadužbina Svete Sare čuva sećanje na tri plemenite sestre. Svetinja vekovima privlači verne svojom tajanstvenom i svetlosnom snagom svetih moštiju.
U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu predstavljena je monografija episkopa moravičkog Tihona, monumentalno delo koje otkriva razvoj oltarske pregrade kroz vekove, osvetljavajući ključne trenutke srpske crkvene i umetničke istorije.
Mitropolit bački govorio je o neiscrpnoj veri, liturgijskom stvaralaštvu i bogoslovskoj jasnoći ave Justina, koja je čvrsto ukorenjena u pravoslavnom predanju, i istakao da su svetitelji živi svedoci Živoga Boga.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Na saboru u Bilješevu kod Kaknja mitropoliti i verni narod iz svih krajeva sveta otkrivaju neispričane priče o hrabrosti i neuništivoj veri sveštenomučenika koji su izabrali večni život, ostavljajući neizbrisiv trag u duhovnoj istoriji Srba.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
Na praznik Vaznesenja Gospodnjeg, u prisustvu vernika i predstavnika vlasti, soveštani su temelji hrama Hrista Spasitelja koji će, kako je poručeno, svedočiti veru, ljubav i identitet srpskog naroda u ovom delu Republike Srpske.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Poglavar i arhijereji Srpske Pravoslavne Crkve učestvovaće na međunarodnom skupu koji okuplja najuticajnije verske lidere Bliskog istoka i Balkana, a razgovori o miru vodiće se na mestu Hristovog krštenja.
U manastiru Lazarice, pred vernim narodom Dalmatinskog Kosova, doskorašnji iskušenik započeo je put monaškog života, zavetujući se na poslušanje, smirenje i neprekidnu borbu sa sobom.
Posle još jednog nasrtaja na hram u sredini gde Srba jedva da je ostalo, iz Eparhije raško-prizrenske stiže oštro upozorenje o kontinuiranom zastrašivanju.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.