U obnovljenoj parohijskoj kući otvorena je Spomen soba posvećena onima koji su dali svoje živote za otadžbinu i pravoslavlje.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi Prepodobnog Ilariona Velikog, verni narod Skelana okupio se u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla kako bi učestvovao u svetoj liturgiji koju je služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom. Ovaj dan, obeležen duhovnom slavom i molitvama, dobio je posebno značenje kroz liturgijski čin i obeležavanje velikog truda i žrtve onih koji su položili svoje živote u Odbrambeno-otadžbinskom ratu 1992-1995. godine.
Foto: SPC / Mitropolija dabrobosanska
Hram Svetih apostola Petra i Pavla
Po završetku liturgije, vernici su krenuli u litijsku procesiju do obnovljene stare parohijske kuće u Skelanima, koja je postala svetište sećanja na poginule borce i civilne žrtve rata. U ovoj obnovljenoj kući, koja je danas dom za čuvanje istorije i duhovnog nasleđa, smeštena je Spomen soba, koju je osveštao mitropolit Hrizostom. Ovaj prostor nije samo mesto podsećanja na tragične događaje, već je i simbol otpora, nade i ustrajnosti, koji je narod ove regije sa ljubavlju sačuvao kroz vekove.
Foto: SPC / Mitropolija dabrobosanska
Posle liturgije, vernici su krenuli u litijsku procesiju do obnovljene parohijske kuće
Spomen soba je prostor u kojem se čuvaju uspomene na hrabrost i patnju svih onih koji su dali svoje živote u borbi za slobodu, kao i onih koji su trpeli od posledica rata. Tu je i kancelarija Društva Osat, koje je čuvalo sećanje na velikog majstora Osaćane, čije ime je neizbrisivo urezano u istoriju ovog kraja.
Mitropolitu Hrizostomu su sasluživali arhimandrit Luka, nastojatelj manastira Karna; arhimandrit Metodije, iguman manastira Sase; protojerej-stavrofor Dušan Spasojević, arhijerejski namesnik srebreničko-podrinski; protojerej-stavrofor Ljubomir Prijović, rektor Bogoslovije Svetog Petra Dabrobosanskog u Foči; kao i đakon Miloš Ilić.
Foto: SPC / Mitropolija dabrobosanska
Spomen soba u obnovljenoj parohijskoj kući
Ova sveta služba, u kojoj se pomolilo mnoštvo vernika, bila je i podsećanje na duboke duhovne korene koje narod Skelana čuva. Spomen soba, kao simbol tragičnih, ali i herojski preživelih godina, postaje mesto u kojem se nalazi ljubav za domovinu, veru i narod – ljubav koja nije bila ispitana samo u ratu, već i kroz svaki trenutak pomirenja i obnove koje Skelani danas žive.
Posle arhijerejske liturgije, mitropolit zvorničko-tuzlanski odlikovao je veliki broj dobrotvora koji su doprineli obnovi ove svetinje, a u besedi pozvao na mir i zajedništvo.
Obraćanje Gospodu se praktikuje kroz četiri stepena, od telesne molitve do molitve bez reči, pri čemu svaki stepen zahteva dublje povezivanje uma i srca s Bogom.
Na osveštanju temelja budućeg hrama posvećenog Svetim Kirilu i Metodiju, vladika Atanasije istakao je značaj ljubavi, pravde i istine kao temelje novog života u Hristu. Sabrani vernici u Brezni, vođeni nadom i blagoslovom, započeli su put obnove vere u ovom pitomom planinskom kutku.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Mojseja Murina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Minodora, Mitrodora i Nimfodora. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Nikole Tolentinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Nakon decenija ćutanja, na jednom od prvih srpskih stratišta u Istočnoj Bosni prvi put je služen pomen žrtvama, među kojima su bili i sveštenici koji su ostali uz svoj narod do smrti.
U Novom Selu kod Kupresa održan je sveeparhijski sabor posvećen svetim mučenicima Crkve, a mitropolit Joanikije podsetio je na podvig Svetog Petra Dabrobosanskog i njegovu odlučnost da sačuva veru, ćirilicu i duhovni identitet.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Posle ocene odlazećeg poglavara Islamske zajednice u BiH da je beseda patrijarha Porfirija „ponovo otvorila“ ratne rane, episkop bihaćko-petrovački odgovorio je autorskim tekstom.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio o njegovoj veri, poslednjim godinama života i teškom vremenu koje je obeležilo njegovu istorijsku ulogu, uz poruku o pokajanju, miru i međusobnom razumevanju.
Od Marije i Ane do Sare, Eve i Marte, ova imena povezana su sa važnim ženama iz Svetog pisma i pravoslavnog predanja, a iza svakog od njih stoji drugačija biblijska priča.