Protojerej-stavrofor dr Dimitrije Kalezić, istaknuti teolog, profesor i pisac, ostavio je dubok trag u srpskoj teološkoj misli i kulturi. Njegov život svedočio je o dubokoj veri, akademskoj posvećenosti i pastirskoj ljubavi prema narodu.
Sa dubokim osećanjem tuge, ali i blagodarnošću Bogu za sve što je u svom životu ostavio kao trajno duhovno i intelektualno nasleđe, SPC je obavestila verni narod da se, 14. decembra 2024. godine, u Gospodu upokojio jedan od najistaknutijih bogoslova, protojerej-stavrofor dr Dimitrije Kalezić.
Rođen 1937. godine u selu Klikovače kod Spuža, otac Dimitrije od rane mladosti posvetio je svoj život Bogu i bogoslovskom obrazovanju. Osnovno teološko obrazovanje stekao je u Bogosloviji Svetih Kirila i Metodija u Prizrenu, koju je završio 1956. godine. Nastavio je dalji put obrazovanja na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, gde je diplomirao 1962. godine, i na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za srpski jezik i književnost. Postdiplomske studije iz oblasti filozofije okončao je u Beču 1964. godine, pokazujući time širinu interesovanja i izuzetnu naučnu posvećenost.
Printscreen/Youtube/TV Most Novi Sad
Protojerej-stavrofor dr Dimitrije Kalezić
Kao profesor i dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, gde je proveo veći deo svog radnog veka, otac Dimitrije je ostavio neizbrisiv trag. Njegovi studenti pamte ga ne samo kao vrsnog pedagoga već i kao čoveka koji je svoje znanje prožimao dubokom verom i ljubavlju prema Crkvi. Svojim radom obogatio je i druge obrazovne institucije, poput Bogoslovskog fakulteta u Foči i Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu.
Poseban deo njegovog života bio je pastirski rad kao parohijskog sveštenika. Tokom 35 godina službe u Jajincima i selu Rakovica, otac Dimitrije je svojim molitvenim i misionarskim trudom okupljao vernike i podsticao duhovnu obnovu. Njegova pastirska briga kulminirala je izgradnjom impozantnog hrama Svetih Kirila i Metodija u Jajincima, koji danas predstavlja duhovni oslonac za mnoge.
Printscreen/Youtube/TV Hram
Pastirska briga oca Dimitrija kulminirala je izgradnjom impozantnog hrama Svetih Kirila i Metodija u Jajincima
Kao autor više od dvadeset značajnih dela, među kojima su „Upoznajmo religiju“, „Sveti Vasilije Ostroški u svome vremenu“, „Etika Gorskog vijenca“, „Biblija“, „Krsna slava u Srba“ i „Enciklopedija pravoslavlja“, otac Dimitrije je ostavio neprolaznu duhovnu i naučnu baštinu. Njegova dela i dalje su izvor inspiracije za teologe, istoričare i sve one koji traže dublje razumevanje srpske duhovnosti i kulture.
O mestu i vremenu opela i sahrane usnulog raba Božjeg biće obavešteni svi koji žele da se u molitvi oproste od ovog izuzetnog čoveka i sveštenika. Neka Gospod, kojem je služio čitavim svojim bićem, primi dušu sluge Svoga u naručje večno. Večni mu pomen i Carstvo nebesko!
U Sabornom hramu u Kragujevcu, mitropolit šumadijski Jovan služio je svetu liturgiju i pomen u čast episkopa Valerijana, evocirajući iskušenja sa kojima se suočavao tokom života, a koja i danas predstavljaju duhovni izazov za svakog vernika.
U Hramu Hristovog Vakrsenja, vernici, arhijereji i sveštenstvo okupili su se da odaju počast duhovnom vođi, čija je posvećenost i ljubav prema narodu ostavila neizbrisiv trag.
U manastiru Rakovica, na parastosu patrijarhu Pavlu, episkop Tihon podsetio je na duhovnu snagu i jevanđeoske pouke velikog arhijereja, čije nasleđe i dalje vodi narod kroz izazovna vremena.
Veliki arhijerej koji je svojim životom izgrađivao mostove pomirenja između Crkava i naroda, otišao je u večnost. Poglavar Srpske pravoslavne crkve ističe posvećenost, veru i ljubav koja je obeležila službu njegovog blaženopočivšeg brata u Hristu.
O paklu se govori i u šali i u gnevu, ali retko sa stvarnim razumevanjem - protojerej Dimitrije Garčuk otkriva zašto to nije samo priča o mestu posle smrti, već i o stanju u kome čovek može da živi već sada.
U Besedi za 31. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća kako Majka Božija nosi nevidljive rane, ćutke prihvata Božju volju i pokazuje put vere i predanosti koji menja život.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Dok Srbija prolazi kroz društvene podele i talas protesta, profesor Bogoslovskog fakulteta i šef Grupe za biblistiku upozorava na opasnost zloupotrebe Biblije za dnevnopolitičke borbe i pozive na neposlušnost Crkvi.
Upokojio se dugogodišnji profesor Bogoslovije Svetа Tri Jerarha u manastiru Krki i Karlovačkoj bogosloviji, književnik, istoričar i pedagog Svetozar Borak koji je iza sebe ostavio primer života posvećenog istini, znanju i Hristu.
Nakon višenedeljnih tenzija i blokade nastave, protojerej dr Zoran Ranković upozorava da bezbednost i svetost prostora Fakulteta ugrožavaju nepoznati pojedinci, dok u saopštenju otkriva i šta je dogovoreno sa studentima – i zašto je svaka drugačija interpretacija obmana.
U Sabornoj crkvi Hrista Spasitelja danas se oseća snaga vere i tradicije, dok predstojatelj Srpske pravoslavne crkve podseća da vera živi u srcima ljudi i povezuje narod u teškim vremenima.
Reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o praštanju, mržnji, narodu i Božiću pretvorile su svečanu akademiju u Banjaluci u trenutak ozbiljnog preispitivanja i retko viđene sabranosti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Oštra, ali duboko tačna pouka arhimandrita Epifanija Teodoropulosa otkriva zašto bol nije kraj puta, već mesto na kome čovek prvi put na pravi način vidi i sebe i Gospoda.
Jedna od najznamenitijih srpskih monahinja našeg vremena objašnjava zašto emocije i duhovna srodnost imaju veći značaj od društvenih očekivanja i kako pravoslavni pogled može pomoći da izbegnemo životne zamke.