Protojerej-stavrofor dr Dimitrije Kalezić, istaknuti teolog, profesor i pisac, ostavio je dubok trag u srpskoj teološkoj misli i kulturi. Njegov život svedočio je o dubokoj veri, akademskoj posvećenosti i pastirskoj ljubavi prema narodu.
Sa dubokim osećanjem tuge, ali i blagodarnošću Bogu za sve što je u svom životu ostavio kao trajno duhovno i intelektualno nasleđe, SPC je obavestila verni narod da se, 14. decembra 2024. godine, u Gospodu upokojio jedan od najistaknutijih bogoslova, protojerej-stavrofor dr Dimitrije Kalezić.
Rođen 1937. godine u selu Klikovače kod Spuža, otac Dimitrije od rane mladosti posvetio je svoj život Bogu i bogoslovskom obrazovanju. Osnovno teološko obrazovanje stekao je u Bogosloviji Svetih Kirila i Metodija u Prizrenu, koju je završio 1956. godine. Nastavio je dalji put obrazovanja na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, gde je diplomirao 1962. godine, i na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za srpski jezik i književnost. Postdiplomske studije iz oblasti filozofije okončao je u Beču 1964. godine, pokazujući time širinu interesovanja i izuzetnu naučnu posvećenost.
Printscreen/Youtube/TV Most Novi Sad
Protojerej-stavrofor dr Dimitrije Kalezić
Kao profesor i dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, gde je proveo veći deo svog radnog veka, otac Dimitrije je ostavio neizbrisiv trag. Njegovi studenti pamte ga ne samo kao vrsnog pedagoga već i kao čoveka koji je svoje znanje prožimao dubokom verom i ljubavlju prema Crkvi. Svojim radom obogatio je i druge obrazovne institucije, poput Bogoslovskog fakulteta u Foči i Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu.
Poseban deo njegovog života bio je pastirski rad kao parohijskog sveštenika. Tokom 35 godina službe u Jajincima i selu Rakovica, otac Dimitrije je svojim molitvenim i misionarskim trudom okupljao vernike i podsticao duhovnu obnovu. Njegova pastirska briga kulminirala je izgradnjom impozantnog hrama Svetih Kirila i Metodija u Jajincima, koji danas predstavlja duhovni oslonac za mnoge.
Printscreen/Youtube/TV Hram
Pastirska briga oca Dimitrija kulminirala je izgradnjom impozantnog hrama Svetih Kirila i Metodija u Jajincima
Kao autor više od dvadeset značajnih dela, među kojima su „Upoznajmo religiju“, „Sveti Vasilije Ostroški u svome vremenu“, „Etika Gorskog vijenca“, „Biblija“, „Krsna slava u Srba“ i „Enciklopedija pravoslavlja“, otac Dimitrije je ostavio neprolaznu duhovnu i naučnu baštinu. Njegova dela i dalje su izvor inspiracije za teologe, istoričare i sve one koji traže dublje razumevanje srpske duhovnosti i kulture.
O mestu i vremenu opela i sahrane usnulog raba Božjeg biće obavešteni svi koji žele da se u molitvi oproste od ovog izuzetnog čoveka i sveštenika. Neka Gospod, kojem je služio čitavim svojim bićem, primi dušu sluge Svoga u naručje večno. Večni mu pomen i Carstvo nebesko!
U Sabornom hramu u Kragujevcu, mitropolit šumadijski Jovan služio je svetu liturgiju i pomen u čast episkopa Valerijana, evocirajući iskušenja sa kojima se suočavao tokom života, a koja i danas predstavljaju duhovni izazov za svakog vernika.
U Hramu Hristovog Vakrsenja, vernici, arhijereji i sveštenstvo okupili su se da odaju počast duhovnom vođi, čija je posvećenost i ljubav prema narodu ostavila neizbrisiv trag.
U manastiru Rakovica, na parastosu patrijarhu Pavlu, episkop Tihon podsetio je na duhovnu snagu i jevanđeoske pouke velikog arhijereja, čije nasleđe i dalje vodi narod kroz izazovna vremena.
Veliki arhijerej koji je svojim životom izgrađivao mostove pomirenja između Crkava i naroda, otišao je u večnost. Poglavar Srpske pravoslavne crkve ističe posvećenost, veru i ljubav koja je obeležila službu njegovog blaženopočivšeg brata u Hristu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na proročanstvo Isaije o svetu bez rata i poziva svakog vernika da preobrazi strasti u ljubav, stid u pokajanje i duhovnu borbu u seme unutrašnjeg mira.
U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Dok Srbija prolazi kroz društvene podele i talas protesta, profesor Bogoslovskog fakulteta i šef Grupe za biblistiku upozorava na opasnost zloupotrebe Biblije za dnevnopolitičke borbe i pozive na neposlušnost Crkvi.
Upokojio se dugogodišnji profesor Bogoslovije Svetа Tri Jerarha u manastiru Krki i Karlovačkoj bogosloviji, književnik, istoričar i pedagog Svetozar Borak koji je iza sebe ostavio primer života posvećenog istini, znanju i Hristu.
Nakon višenedeljnih tenzija i blokade nastave, protojerej dr Zoran Ranković upozorava da bezbednost i svetost prostora Fakulteta ugrožavaju nepoznati pojedinci, dok u saopštenju otkriva i šta je dogovoreno sa studentima – i zašto je svaka drugačija interpretacija obmana.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.