Protojerej-stavrofor dr Dimitrije Kalezić, istaknuti teolog, profesor i pisac, ostavio je dubok trag u srpskoj teološkoj misli i kulturi. Njegov život svedočio je o dubokoj veri, akademskoj posvećenosti i pastirskoj ljubavi prema narodu.
Sa dubokim osećanjem tuge, ali i blagodarnošću Bogu za sve što je u svom životu ostavio kao trajno duhovno i intelektualno nasleđe, SPC je obavestila verni narod da se, 14. decembra 2024. godine, u Gospodu upokojio jedan od najistaknutijih bogoslova, protojerej-stavrofor dr Dimitrije Kalezić.
Rođen 1937. godine u selu Klikovače kod Spuža, otac Dimitrije od rane mladosti posvetio je svoj život Bogu i bogoslovskom obrazovanju. Osnovno teološko obrazovanje stekao je u Bogosloviji Svetih Kirila i Metodija u Prizrenu, koju je završio 1956. godine. Nastavio je dalji put obrazovanja na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, gde je diplomirao 1962. godine, i na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za srpski jezik i književnost. Postdiplomske studije iz oblasti filozofije okončao je u Beču 1964. godine, pokazujući time širinu interesovanja i izuzetnu naučnu posvećenost.
Printscreen/Youtube/TV Most Novi Sad
Protojerej-stavrofor dr Dimitrije Kalezić
Kao profesor i dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, gde je proveo veći deo svog radnog veka, otac Dimitrije je ostavio neizbrisiv trag. Njegovi studenti pamte ga ne samo kao vrsnog pedagoga već i kao čoveka koji je svoje znanje prožimao dubokom verom i ljubavlju prema Crkvi. Svojim radom obogatio je i druge obrazovne institucije, poput Bogoslovskog fakulteta u Foči i Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu.
Poseban deo njegovog života bio je pastirski rad kao parohijskog sveštenika. Tokom 35 godina službe u Jajincima i selu Rakovica, otac Dimitrije je svojim molitvenim i misionarskim trudom okupljao vernike i podsticao duhovnu obnovu. Njegova pastirska briga kulminirala je izgradnjom impozantnog hrama Svetih Kirila i Metodija u Jajincima, koji danas predstavlja duhovni oslonac za mnoge.
Printscreen/Youtube/TV Hram
Pastirska briga oca Dimitrija kulminirala je izgradnjom impozantnog hrama Svetih Kirila i Metodija u Jajincima
Kao autor više od dvadeset značajnih dela, među kojima su „Upoznajmo religiju“, „Sveti Vasilije Ostroški u svome vremenu“, „Etika Gorskog vijenca“, „Biblija“, „Krsna slava u Srba“ i „Enciklopedija pravoslavlja“, otac Dimitrije je ostavio neprolaznu duhovnu i naučnu baštinu. Njegova dela i dalje su izvor inspiracije za teologe, istoričare i sve one koji traže dublje razumevanje srpske duhovnosti i kulture.
O mestu i vremenu opela i sahrane usnulog raba Božjeg biće obavešteni svi koji žele da se u molitvi oproste od ovog izuzetnog čoveka i sveštenika. Neka Gospod, kojem je služio čitavim svojim bićem, primi dušu sluge Svoga u naručje večno. Večni mu pomen i Carstvo nebesko!
U Sabornom hramu u Kragujevcu, mitropolit šumadijski Jovan služio je svetu liturgiju i pomen u čast episkopa Valerijana, evocirajući iskušenja sa kojima se suočavao tokom života, a koja i danas predstavljaju duhovni izazov za svakog vernika.
U Hramu Hristovog Vakrsenja, vernici, arhijereji i sveštenstvo okupili su se da odaju počast duhovnom vođi, čija je posvećenost i ljubav prema narodu ostavila neizbrisiv trag.
U manastiru Rakovica, na parastosu patrijarhu Pavlu, episkop Tihon podsetio je na duhovnu snagu i jevanđeoske pouke velikog arhijereja, čije nasleđe i dalje vodi narod kroz izazovna vremena.
Veliki arhijerej koji je svojim životom izgrađivao mostove pomirenja između Crkava i naroda, otišao je u večnost. Poglavar Srpske pravoslavne crkve ističe posvećenost, veru i ljubav koja je obeležila službu njegovog blaženopočivšeg brata u Hristu.
Crkva Svetog Dimitrija iz 11. veka, biser vizantijske umetnosti u mestu Koropi, našla se na udaru požara koji se širi neverovatnom brzinom, dok su stanovnici evakuisani u panici
Na liturgiji treće nedelje po Duhovima, đakon Milutin Lekić primio je čin prezvitera pred vernicima koji su sa oduševljenjem dočekali ovog mladog pastira i reči utehe mitropolita Justina o Božijoj brizi za sve ljude.
U hramu Uspenja Presvete Bogorodice patrijarh sa arhijerejima u subotu 5. jula služi liturgiju i pomen za hiljade nevino postradalih Srba iz Birča i Srednjeg Podrinja.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Upokojio se dugogodišnji profesor Bogoslovije Svetа Tri Jerarha u manastiru Krki i Karlovačkoj bogosloviji, književnik, istoričar i pedagog Svetozar Borak koji je iza sebe ostavio primer života posvećenog istini, znanju i Hristu.
Nakon višenedeljnih tenzija i blokade nastave, protojerej dr Zoran Ranković upozorava da bezbednost i svetost prostora Fakulteta ugrožavaju nepoznati pojedinci, dok u saopštenju otkriva i šta je dogovoreno sa studentima – i zašto je svaka drugačija interpretacija obmana.
U trenutku kada se istine prepliću sa nagađanjima, Fakultet potvrđuje duh zajedništva i odgovornosti kroz dogovor koji donosi stabilnost ispitnih rokova i podseća na vrednosti koje nadilaze prolazne izazove društva
Na liturgiji treće nedelje po Duhovima, đakon Milutin Lekić primio je čin prezvitera pred vernicima koji su sa oduševljenjem dočekali ovog mladog pastira i reči utehe mitropolita Justina o Božijoj brizi za sve ljude.
U hramu Uspenja Presvete Bogorodice patrijarh sa arhijerejima u subotu 5. jula služi liturgiju i pomen za hiljade nevino postradalih Srba iz Birča i Srednjeg Podrinja.
Mala parohija kod Su-Folsa dočekala je velikog duhovnog vođu, osveštala slavski kolač i još jednom pokazala da srce pravoslavlja kuca snažno i tamo gde Srba jedva ima.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U besedi za petak 4. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović objašnjava kako naši skriveni izbori, ma koliko delovali bezopasno, neumitno rađaju plodove koji menjaju život – i poziva nas da sejemo poslušnost, a ne bezakonje.