Zahvaljujući podršci opštine Majdanpek, blagoslovu vladike Ilariona i pomoći vernog naroda, hram u Donjem Milanovcu dobio je novi živopis, ozvučenje, rasvetu i gorionik.
U zagrljaju Đerdapa, pod pogledima svetitelja sa fresaka i ikona, hram Svetog oca Nikolaja u Donjem Milanovcu ponovo je zablistao u punom duhovnom sjaju. Obnova ovog svetog mesta, koje vekovima čuva veru naroda podno planina, uz obalu reke, završena je početkom maja 2025. godine — kao svojevrsna proslava Vaskrsenja, ne samo Hristovog, već i duhovnog života zajednice.
Sa blagoslovom mitropolita timočkog Ilariona, i uz zalaganje predsednika opštine Majdanpek Dragana Popovića, radovi su započeti 15. januara, a njihova brzina i temeljitost svedoče o slozi naroda i vlasti, o ljubavi prema Crkvi i svesti da hram nije samo zgrada, već dom Božiji među ljudima.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Najveći podvig obnove bilo je živopisanje — delo umetničke ekipe na čelu s zografom Stanojem Bogićevićem iz Jagodine. U samo nešto više od tri meseca oslikano je čak 450 kvadratnih metara unutrašnjosti hrama, koji je sada preplavljen svetlom boja, likovima svetitelja i prizorima iz Svetog Pisma. Svaka figura, svaki pogled sa zidova govori bez reči i molitveno zrači, ulazeći tiho u srce svakog vernika koji kroči preko crkvenog praga.
Uz živopis, urađena je i kompletna električna instalacija, postavljeno novo ozvučenje koje sada jasnije nosi Reč Božju, i u porti je podignut nov gorionik za sveće — mesto tihe molitve, zahvalnosti i nade. Sve je to plod nesebičnih priloga i pomoći naroda Božjeg donjomilanovačke parohije, koji su svojim rukama, srcima i novčanim prilozima sagradili ne samo zidove, već i duhovni temelj za pokoljenja koja dolaze.
Hram Svetog oca Nikole, zaštitnika putnika i moreplovaca, danas stoji obnovljen kao svetionik vere u ovom delu Istočne Srbije. Njegove freske dišu vekovima, a zidovi mu pamte suze, molitve i tihe uzdahe naroda koji je, i u teškim vremenima, znao kome da prinese srce.
Neka ova obnova bude podstrek svima nama — da ne zaboravimo da su hramovi produžena ruka Neba, mesta gde zemlja dotiče nebo, a čovek samoga Boga. I neka ova svetinja, obnovljena rukom i verom čoveka, bude dom svetlosti za sve koji traže istinu, mir i ljubav.
Liturgijskim sabranjem i bratskom ljubavlju, u Sabornom hramu Rođenja Presvete Bogorodice, udruženje Bogorodičino bratstvo proslavilo je praznik Živonosnog Istočnika, uz blagoslov mitropolita timočkog i sveštenstva.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
Uoči praznika Vratnjanske ikone Presvete Bogorodice Domostrojiteljnice, mitropolit Ilarion zamonašio je novu sestru ove svetinje, a prazničnu radost upotpunile su duhovne pesme, molitve i velika dobročinstva.
U drugu nedelju Časnog posta, kada se slavi spomen Svetog Grigorija Palame, vladika timočki služio je liturgiju, podsećajući vernike na važnost vere koja nadmašuje ljudsku logiku i otvara vrata božanskog isceljenja.
Poludragi kamen od kog se pravi ova nijansa plave, bio je visoko vrednovan još od od drevnih civilizacija Mesopotamije i Egipta, a u vreme Nemanjića karavanima je dopreman u Srbiju i skupo plaćan.
Poglavar SPC služio je liturgiju u Sabornom hramu u Zaječaru, koji obeležava 190 godina postojanja, a okupljenim vernicima uputio nadahnutu poruku o ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.