Katedrala je završena 8. marta 1891. godine, nakon sedam godina gradnje.
Hram Svetog Vaskrsenja, takođe poznat kao Nikorai-do je glavni hram Japanske pravoslavne crkve, smešten u Čijodi, Tokijo, Japan.
Istorija
Arhiepiskop Ivan Dmitrijević Kasatkin (1836–1912), kasnije Sveti Nikolaj Japanski, bio je osnivač Japanske pravoslavne crkve, koji je posvetio svoj život poboljšanju odnosa između Japana i Rusije tokom Meiji perioda. On je izabrao lokaciju na brdu u Kandi Surugadai. Ova lokacija se uzdiže i pruža pogled na Carsku palatu, iako je danas sakrivena među brojnim visokim zgradama koje su izgrađene od 1960-ih godina.
Sveti Nikolaj je obišao Rusiju kako bi prikupio sredstva za izgradnju hrama. Građenje hrama planirao je dr. Mihail A. Ščurupov, dizajnirao ga je Josiah Conder, a izgradnju je vodio Nagasato Taisuke. Katedrala je završena 8. marta 1891. godine, nakon sedam godina gradnje. Prikazi njenog egzotičnog vizantijskog arhitektonskog stila i jedinstven zvuk njenog zvona često su se pojavljivali u literaturi i ilustracijama tog vremena.
EDU Vision / Alamy / Profimedia
Ulaz u crkvu
Originalna katedrala je ozbiljno oštećena tokom Velikog Kantou zemljotresa u septembru 1923. godine. Glavni zvonik je pao na kupolu, što je uzrokovalo njen krah i ozbiljna oštećenja hrama. Obnova katedrale postala je veliki zadatak za tadašnjeg arhiepiskopa, Sergija (Tikhomirova), koji je nasledio Svetog Nikolaja nakon njegove smrti 1912. godine.
Pošto Rusija više nije bila izvor finansiranja, arhiepiskop Sergije je morao da potraži sredstva unutar Japana. Značajnu pomoć u prikupljanju sredstava dali su brojni koncerti hora katedrale, kojim je rukovodio Viktor A. Pokrovski. Obnovljeni hram je ponovo osvećen 15. decembra 1929. godine, uz kraći zvonik, izmenjenu kupolu i manje ukrašen enterijer, prema dizajnu Okade Šiničira.
EDU Vision / Alamy / Profimedia
Ova lokacija se uzdiže i pruža pogled na Carsku palatu, iako je danas sakrivena među brojnim visokim zgradama koje su izgrađene kasnije
Uprkos oštećenjima prouzrokovanim zemljotresom iz 1923. godine, obnova je sačuvala važne originalne aspekte zgrade, kao i dodala nove aspekte od kulturnog značaja. Agencija za kulturna pitanja sprovela je istraživanje zgrade, a 21. juna 1962. godine, Nikorai-do je postao Nacionalno označeni važan kulturni spomenik.
Sveta tajna pokajanja oprašta grehe onima koji se iskreno kaju i ispovede ih pred sveštenikom, dok sveta tajna sveštenstva omogućava duhovnu vlast episkopima i sveštenicima da vrše druge tajne...
Sveta Ksenija Petrogradska je, kroz svoj podvig jurodivosti i čudotvorstva, tajno doprinosila izgradnji crkve Smolenske majke Božije, noseći cigle noću, što su radnici otkrili tek kada su je zatekli pri tom činu, a njen dar prozorljivosti i čuda i dalje pomažu ljudima u nevolji.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Crkva od najranijih vremena uči da svaka izgovorena reč ima svoju težinu i posledice, bilo da donosi mir, utehu i ljubav, ili širi gnev, mržnju i sablazan.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.