Priča o luksuznom vozilu, koje je privuklo pažnju meštana mioničkog kraja, dovela je do nesporazuma i pogrešnih predstava o životu monaha. Jeromonah Arsenije razjasnio je situaciju, pozivajući na smirenost i oprez u prosuđivanju.
U medijima se povremeno mogu videti naslovi u kojima se svetosavsko sveštenstvo ili monaštvo kritikuje zbog skupocenih automobila u kojima se navodno voze. Takvi napisi često imaju za cilj da izazovu pažnju, i to neretko nepotpunim ili iskrivljenim informacijama. Svaka novinarska priča, tako i ova, mora da ima izvore, inicijatori ovakvih priča nekada svesno ili nesvesno zanemaruju reči svetih otaca: „Ne sudi da ti ne bi bio suđen.”
Međutim, u mioničkom kraju nedavno se čuo glas o jednom „skupocenom monaškom automobilu“, koji je ubrzo, zahvaljujući bujnoj mašti nekih meštana, dobio i dodatni senzacionalistički element — „krila“.
Wikipedia
Manastir Ribnica
Navodno su pojedini u vratima automobila, koja se otvaraju posebnom tehnologijom, videli „krila“, što je priču dodatno obojilo neverovatnim detaljima. Da bi se takvim glasinama stalo na kraj, jeromonah Arsenije, iguman Manastira Ribnica, obratio se javnosti, rekavši:
- Malo mi je neprijatno, ali moram da kažem, jedna situacija je sablaznila ovaj narod ovde u kraju Mionice, u selu Paštriću, a može biti i šire. O čemu se zapravo radi? Jedan brat naš, koji je živeo tu sa nama, u međuvremenu je nabavio za sebe lično, privatno skupoceni automobil, električni, kome se vrata otvaraju na ovakav ili onakav način - rekao je otac Arsenije, a potom istakao:
- To s manastirom nema nikakve veze, ali to meni ipak nije bilo milo. Rekao sam mu: ‘Molim te, da taj auto ne bude tu.’ Međutim… Šta da se radi? Čovek vozi taj automobil po Mionici, sad to ljudi povezuju i misle da je to manastirski auto. Čuo sam da se po Mionici priča kako monasi Ribnice voze skupocene automobile. Narod ko narod, jedva čeka da nađe tako nešto da kritikuje.
youtube/printscreen/BALKAN INFO - Zvanični kanal
Iguman manastira Ribnica, jeromonah Arsenije
U video zapisu koji je ovim povodom napravio, otac Arsenije je nastavio objašnjavajući:
- Ja se izvinjavam zbog te sablazni. To jeste stvarno skupocen automobil i super je, neka ga vozi ko hoće, ali to nije manastirsko vozilo. Taj brat više ne živi u našem manastiru. Mi smo braća u Hristu, ali on sada ima neki svoj drugi životni put. Sve to je lepo i krasno, ali eto, još jednom tražim oproštaj. Ako se neko sablaznio videvši taj automobil često parkiran ispred našeg manastira ili u blizini, treba da zna da to s manastirom nema nikakve veze. Posebno zbog toga što taj brat više ni ne živi ovde. Praštajte - poručio je iguman Arsenije.
Ovaj odgovor jeromonaha Arsenija osvetljava suštinu mnogih senzacionalističkih napisa u medijima, gde se od neproverenih priča pletu zavodljive, ali neistinite konstrukcije koje mogu naneti nepotrebnu štetu monaštvu, ali i Crkvi uopšte. U vremenu kada su brzi zaključci često ispred istine, apel igumana Arsenija za praštanje i suzdržavanje od osude podseća na važnost duhovnog mira i staloženosti, pozivajući nas da preispitamo svoje reči i dela.
Arhimandrit Zaharija iz Tanzanije krenuo je na neobično duhovno putovanje – odrastao je u rimokatoličkoj porodici, susreo se sa pravoslavljem i postao monah, služeći u Rusiji.
Po Jevenađeljima četiri Hristova apostola, može se izbrojati da je on počinio tačno 38 čuda, koja se mogu svrstati u četiri grupe. isceljenje bolesnika, pokazivanje Isusove vlasti nad prirodom, isterivanje Satane i njegovih demona i vaskrsavanje mrtvih.
U porti hrama Blagovesti Presvete Bogorodice, preko svetog znamenja krsta s ocilima, osvanula je petokraka zvezda – simbol koji podseća na mračna vremena i sećanje na bolne rane pravoslavnog naroda.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Tuga može da postane duhovno korisna ako čoveka vodi ka pokajanju, smirenju i molitvi, ali može i da postane pogubna ako ga odvede u očajanje i beznađe.
U saopštenju koje odjekuje kao opomena Mitropolija crnogorsko-primorska poziva na razboritost, smirenost i vraćanje temeljnim hrišćanskim vrednostima, ističući da je nasilje uvek lični, a ne kolektivni greh.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Ljubeći ruku duhovnicima, kroz simboliku koja se proteže vekovima unazad, vernici primaju blagoslov od Gospoda, a način na koji ih oslovljavamo odražava njihovu duhovnu očinsku ulogu.
U pravoslavlju, blagoslov sveštenika predstavlja nevidljivu ruku Hrista koja nas blagosilja i zato je celivamo, dok monahinje svojim životom posvećenim Bogu ostaju stub duhovnosti bez uloge posrednika blagoslova.
Tuga može da postane duhovno korisna ako čoveka vodi ka pokajanju, smirenju i molitvi, ali može i da postane pogubna ako ga odvede u očajanje i beznađe.
U besedi za 21. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Božja pravda nadilazi vreme i prostor, a pravednici iz večnosti vode nas kroz iskušenja i otkrivaju smisao života.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Dok svakodnevica vuče na sve strane, pouka igumana manastira Vitovnica nas podseća da mir nije u okolnostima, već u unutrašnjem predavanju Bogu – lek koji danas svi traže, a retko nalaze.
Iguman manastira Moštanica otkriva tragičnu priču o monahu koji je zbog ljubavi napustio Hrista, izgubio mir i postao simbol duhovne borbe između čoveka i iskušenja koje razara dušu.