Ažurirani vodiči EU brišu tradiciju, a kritičari se pitaju – da li se time gubi duhovno nasleđe kontinenta? Srbija se suočava sa sličnim pitanjima o rodno senzitivnom izražavanju i očuvanju svog identiteta.
U vremenu kada se reči oblikuju prema ideološkim strujama, a jezik postaje bojno polje vrednosti, Srbija i dalje raspravlja o rodno senzitivnom izražavanju – da li je upotreba termina „borkinja za ljudska prava“ narušavanje duha srpskog jezika ili jezik prirodno evoluira u skladu s novim društvenim tokovima? Slična borba vodi se i u engleskom jeziku, gde se pod plaštom inkluzivnosti brišu tradicionalni termini, čak i oni sa duboko ukorenjenim hrišćanskim značenjem.
U svetlu ovih promena, postavlja se pitanje – da li se u ovom preoblikovanju jezika briše istorijsko i duhovno nasleđe Evrope, koje je vekovima oblikovalo hrišćanstvo? Da li se, u težnji da budemo „inkluzivni“, udaljavamo od onoga što nas je vekovima oblikovalo?
Prema pisanju lista "The Telegraph", ažurirani vodič za stilove EU na engleskom jeziku savetuje korisnike da izbegavaju reči koje sadrže koren „man“ (čovek), kako bi jezik postao „inkluzivniji“. Tako se, na primer, preporučuje zamena izraza tradesman (zanatlija) sa tradesperson (osoba koja se bavi zanatom), dok bi man-made (ručno izrađeno) trebalo da postane using manufacturing (korišćenje proizvodnje). Čak i ustaljeni izraz man on the street (čovek na ulici) zamenjuje se neutralnijim average person on the street (prosečna osoba na ulici).
Shutterstock/Andrey Sayfutdinov
Još veći odjek izazvala je preporuka da se reči husband (muž) i wife (žena) zamene terminima spouse (supružnik) ili partner. Takođe, izraz Christian name (kršteno ime) preporučuje se da se zameni sa first name (prvo ime), forename (pred-ime) ili given name (dato ime), čime se uklanja svaka veza sa hrišćanstvom.
Smernice dodatno insistiraju da se zamenice he (on) i she (ona) više ne smatraju rodno neutralnim, dok se zakonodavcima i medijima sugeriše da preispitaju redosled uobičajenih izraza kao što su King and Queen (kralj i kraljica) i brother and sister (brat i sestra), predlažući da se ponekad zamene mestima.
Brisanje Božića i hrišćanske baštine
Nije prvi put da se evropske institucije bave ovakvim jezičkim reformama. Prethodna verzija vodiča za stil EU povučena je 2021. godine nakon žestokih kritika, između ostalog i zbog toga što se preporučivalo izbegavanje reči Christmas (Božić), koja je trebalo da bude zamenjena sa holiday season (sezona praznika). Slična tendencija nastavila se i 2022. godine, kada je predloženo da se termin fishermen (ribari) zameni sa fisherpeople ili fishers.
Kritike i zabrinutost zbog gubitka identiteta
Ovakve preporuke izazvale su snažan otpor, posebno u Velikoj Britaniji, gde su političari i javne ličnosti ocenili da je reč o nepotrebnom i ideološki motivisanom zadiranju u jezik. Bivša konzervativna poslanica En Vajdekom izjavila je za The Sun: „Ovo je apsurdno.“ Poslanik Najdžel Mils dodao je: „Potpuna ludost. Ovo je napad na engleski jezik.“ Konzervativni poslanik Nik Flečer istakao je da EU gubi vreme na trivijalne stvari dok svet prolazi kroz ozbiljne krize: „Imamo ratove, energetsku krizu i ekonomske probleme. Ove inicijative su samo gubljenje vremena.“
Schutterstock/Gualberto Becerra
Osnivač Unije za slobodu govora, Tobi Jang, ocenio je da su ovakve ideje „potpuno zastarele“, dok je Alka Segal Katbert iz organizacije Don’t Divide Us naglasila da ljudi imaju pravo da koriste jezik na koji su navikli i da ovakve promene nisu ni inkluzivne ni demokratske.
Jezik kao polje ideološke borbe
Mnogi smatraju da je problem daleko dublji od same promene reči – da ovakve inicijative nisu samo pokušaj inkluzivnosti, već i nametanje određenih ideoloških matrica koje brišu istorijski i duhovni identitet Evrope. Evropska kultura vekovima je oblikovana hrišćanstvom, a jezik nosi pečat tog duhovnog nasleđa. Ako se uklanjaju reči povezane sa Bogom, porodicom, tradicijom i prirodnim poretkom, postavlja se pitanje – da li se time briše identitet jednog kontinenta, temeljen na hrišćanskim vrednostima?
Slične tendencije uočene su i u srpskom jeziku, gde određene grupe insistiraju na uvođenju rodno neutralnih izraza. Međutim, ključno pitanje ostaje: da li su reči zaista izvor nejednakosti ili je reč o pokušaju redefinisanja vrednosti kroz jezik?
U temelju hrišćanske misli leži ideja da se čovek prepoznaje po svojim delima, a ne po veštačkim jezičkim reformama. Pravo poštovanje među ljudima ne postiže se menjanjem gramatičkih pravila, već negovanjem vrlina poput ljubavi, pravde i istine – vrednosti koje nadilaze sve ideološke trendove.
Nakon godina potiskivanja duhovne tradicije u Americi, prva dama SAD najavila je proslavu najvećeg hrišćanskog praznika u predsedničkoj rezidenciji, šaljući snažnu poruku o povratku temelja na kojima je nacija izgrađena.
U vreme oluje i uzburkavanja strasti, trudi se da ne padneš u uninije i očajanje, već pribegni samoprekorevanju, krotosti i pokajanju, kaže jeromonah Mihailo Valaamski
Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović.
Milica, Natalija i Marija i njihov pas kreću na neverovatno putovanje koje će im promeniti živote, otkrivajući da istinska svetlost dolazi iz ljubavi i vere.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Svetogorski starac objašnjava zašto sveta tajna ispovesti nije puko nabrajanje grešnih pomisli i kako duhovna budnost može doneti mir i duhovno jačanje.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Otac Georgije objašnjava kako su nastajala "pogađanja" najpoznatije balkanske proročice i kakav duhovni izvor Crkva prepoznaje iza glasova koji su je proslavili.
Dok svet gubi vezu sa hrišćanskim vrednostima, mitropolit bački ističe da Srbija mora ostati verna pravoslavnom Istoku, upozoravajući na opasnosti neoliberalnih ideologija i dezintegraciju društva kroz sukobe i podele.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.
Svetogorski starac objašnjava zašto sveta tajna ispovesti nije puko nabrajanje grešnih pomisli i kako duhovna budnost može doneti mir i duhovno jačanje.
Napustiti Svetu liturgiju bez ozbiljnog razloga smatra se velikim grehom, jer se time pokazuje nemar prema svetinji i prekida zajedništvo u najuzvišenijem trenutku sabranja Crkve.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.