Temelj pravoslavlja i Glava Crkve je Gospod Isus Hristos! I kao što svakodnevno sva tvar, nakon noći očekuje da sa istoka sine sunce, tako i mi u Crkvi očekujemo drugi dolazak Sunca Pravde, odnosno Gospoda Isusa Hrista, isto tako sa istoka , otkrio je otac Stefan.
Postoje četiri običaja kojima se pokojnik priprema da izađe čist pred lice Boga.
Jedan od njih je da se glava i lice upokojenog okreće prema istoku.
Đakon Stefan je sajt "Svetosavlje" objasnio zašto je to tako.
- Sve što je u vezi sa pravoslavljem i Crkvom Hristovom ima smisao. Temelj pravoslavlja i Glava Crkve je Gospod Isus Hristos! I kao što svakodnevno sva tvar, nakon noći očekuje da sa istoka sine sunce, tako i mi u Crkvi očekujemo drugi dolazak Sunca Pravde, odnosno Gospoda Isusa Hrista, isto tako sa istoka - počeo je on i nastavio:
Shutterstock
Sahrana, Ilustracija
- Prilikom prvog dolaska Sunca Pravde odnosno Roždestva Hristovog, njega Sveti prorok Zaharija, otac Svetog Jovana Krstitelja, upravo naziva ”istok sa visine koji pohodi narod svoj radi srdačne milosti Boga našega, da obasja one koji sjede u tami i sjeni smrti; da upravi noge naše na put mira (Lk. 2, 78-79) .”
Navodi i da se nakon stradanja na Krstu i tridnevnog Vaskrsenja, Gospod 40 dana javljao svojim učenicima utvrđujući njihovu veru, a zatim se vazneo na nebesa na istoku, najavljujući svoj ponovni dolazak na isti način: (”Jer kao što munja izlazi od istoka i sine do zapada, tako će biti i dolazak Sina Čovečijega - Mt. 24, 27) .”
- Eto, zato mi postavljamo oltar kao najvažniji deo pravoslavnog hrama u pravcu istoka. Zato i postavljamo upokojeno telo licem prema nebu i istoku. Dakle, u iščekivanje opšteg Vaskrsenja, pokojnik se postavlja licem prema istoku. Tako nas uči Sveto predanje - objasnio je đakon Stefan.
Po hrišćanskom verovanju, smrt je prelazak iz ovozemaljskog privremenog života u nebeski večni život. i zato se svaki vernik celoga svoga života priprema za taj prelazak
Kada je izgubila dete, očajna majka je potražila utehu kod gruzijskog monaha, starca Gavrila, svetitelja našeg vremena. Njegova priča o Božijoj promisli dotakla je srce ove nesrećne žene, ali i hiljade vernika širom sveta.
U prisustvu više arhijereja, monaštva i vernog naroda, molitveno i dostojanstveno proslavljeni praznik Blagovesti i uspomena na Prepodobnog Justina Ćelijskog – blagovesnika srpskog roda, uz snažnu besedu mitropolita Ilariona.
Milivoj Ranđić podseća da je te noći gorela cela severna polovina manastira Hilandara, što znači da je više od 20 objekata, odnosno 54 posto korisne površine manastira, izgorelo.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Luksuz, zaborav i suvišni rituali zamenjuju molitve i dobra dela, narušavajući suštinu pravoslavne tradicije. Saznajte kako vratiti duhovnu dimenziju u sećanje na upokojne.
Ono što bi trebalo treba naglasiti jeste da ta crnina ne bi trebalo da bude opterećenje našoj okolini, nego treba da bude izražaj našeg stanja u tom trenutku, kaže sveštenik Predrag Milutin.
Kada je izgubila dete, očajna majka je potražila utehu kod gruzijskog monaha, starca Gavrila, svetitelja našeg vremena. Njegova priča o Božijoj promisli dotakla je srce ove nesrećne žene, ali i hiljade vernika širom sveta.
U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrvenika deli, a onaj ko propoveda Jevađenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar.
Pre 33 godine sa grupom prijatelja osnovala je Hor i studio za duhovnu muziku „Melodi“ s kojim kontinuirano pronosi lepotu, smisao i bogatstvo vizantijske, srpske, ruske, bugarske, beloruske kulturne baštine.
Zašto je praznik Blagovesti najveća blaga vest koju je Gospod doneo ljudima? Danas se otkriva najuzvišenija tajna Božijeg plana - kako Gospod, večni i besprekorni, postaje čovek i donosi večni život, pravdu i svetlost, otkrivajući sudbinu svakog ljudskog bića.
Ovaj čuveni posni prilog nezaobilazan je deo praznične trpeze za Blagovesti. Otkrivamo kako da vam skordalija uvek uspe – da bude vazdušasta, lagana i bogata ukusom, kao sa Svete Gore.
U prostoru u kojem je poslednje dane svog ovozemaljskog života provodio i molio se jedan od najvećih pravoslavnih svetitelja, prvi put je služena liturgija pređeosvećenih darova. Sabranim vernicima, ispunjenim dubokim emocijama, ovo bogosluženje bilo je snažno duhovno iskustvo.