Temelj pravoslavlja i Glava Crkve je Gospod Isus Hristos! I kao što svakodnevno sva tvar, nakon noći očekuje da sa istoka sine sunce, tako i mi u Crkvi očekujemo drugi dolazak Sunca Pravde, odnosno Gospoda Isusa Hrista, isto tako sa istoka , otkrio je otac Stefan.
Postoje četiri običaja kojima se pokojnik priprema da izađe čist pred lice Boga.
Jedan od njih je da se glava i lice upokojenog okreće prema istoku.
Đakon Stefan je sajt "Svetosavlje" objasnio zašto je to tako.
- Sve što je u vezi sa pravoslavljem i Crkvom Hristovom ima smisao. Temelj pravoslavlja i Glava Crkve je Gospod Isus Hristos! I kao što svakodnevno sva tvar, nakon noći očekuje da sa istoka sine sunce, tako i mi u Crkvi očekujemo drugi dolazak Sunca Pravde, odnosno Gospoda Isusa Hrista, isto tako sa istoka - počeo je on i nastavio:
Shutterstock
Sahrana, Ilustracija
- Prilikom prvog dolaska Sunca Pravde odnosno Roždestva Hristovog, njega Sveti prorok Zaharija, otac Svetog Jovana Krstitelja, upravo naziva ”istok sa visine koji pohodi narod svoj radi srdačne milosti Boga našega, da obasja one koji sjede u tami i sjeni smrti; da upravi noge naše na put mira (Lk. 2, 78-79) .”
Navodi i da se nakon stradanja na Krstu i tridnevnog Vaskrsenja, Gospod 40 dana javljao svojim učenicima utvrđujući njihovu veru, a zatim se vazneo na nebesa na istoku, najavljujući svoj ponovni dolazak na isti način: (”Jer kao što munja izlazi od istoka i sine do zapada, tako će biti i dolazak Sina Čovečijega - Mt. 24, 27) .”
- Eto, zato mi postavljamo oltar kao najvažniji deo pravoslavnog hrama u pravcu istoka. Zato i postavljamo upokojeno telo licem prema nebu i istoku. Dakle, u iščekivanje opšteg Vaskrsenja, pokojnik se postavlja licem prema istoku. Tako nas uči Sveto predanje - objasnio je đakon Stefan.
Po hrišćanskom verovanju, smrt je prelazak iz ovozemaljskog privremenog života u nebeski večni život. i zato se svaki vernik celoga svoga života priprema za taj prelazak
Oslić sa belim lukom, peršunom i začinima ostaje sočan i narednog dana – jelo koje postaje još punijeg ukusa, otkrivajući tihe mudrosti monaškog života.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Uz zvuke molitve i tišinu ispunjenu bolom, hiljade ljudi u ispratile su libanskog džez umetnika, sina legendarne pevačice Fejruz i jednog od najvećih muzičkih buntovnika arapskog sveta.
Luksuz, zaborav i suvišni rituali zamenjuju molitve i dobra dela, narušavajući suštinu pravoslavne tradicije. Saznajte kako vratiti duhovnu dimenziju u sećanje na upokojne.
U besedi za 28. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da greh donosi razdor i pomračenje, dok je sve stvoreno od Boga u svojoj prirodi čisto i dobro.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 28. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da greh donosi razdor i pomračenje, dok je sve stvoreno od Boga u svojoj prirodi čisto i dobro.
Najčešća krsna slava u srpskim zemljama nosi dublju poruku od porodičnog okupljanja: zašto je liturgija središte praznika, kako Crkva gleda na dan upokojenja svetih i gde je granica između običaja i vere.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Nikolu po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Bonifatija. Katolici su u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju šesti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnom džuma-namazu i svakodnevnim verskim obavezama.