VELIKI RUSKI DUHOVNIK PRERUŠEN U PROSJAKA POSETIO SRPSKE MANASTIRE: Niko nije znao da je to on - sve je slučajno otkriveno
Starac Ilija je bez ikakve najave posetio naše svetinje, a to je sasvim slučajno saznala vernica Janja.
Čudotvorne ikone Rusije su zaštitnice naroda i vere.
Pravoslavno hrišćanstvo, kao najuticajnija vera u Rusiji, vernicima nudi mnoštvo svetinja za poštovanje, posebno ikona - duhovnih, prelepih i, po verovanju mnogih, čudotvornih.
Smatra se da mnoge od njih štite narod i zemlju od neprijatelja.

Jedan od najlepših primera vizantijskog ikonopisa prikazuje Presvetu Bogorodicu kako privija malog Isusa uz svoj obraz. Ova ikona je u Rusiju stigla početkom 12. veka kao poklon patrijarha Carigrada jednom ruskom knezu. Kroz vekove ratova i nemira, ikona je često menjala mesto, da bi na kraju našla dom u gradu Vladimiru.
Godine 1395, knez Vasilije je doneo ikonu u Moskvu, moleći se za pomoć Božiju - te godine strašni osvajač Tamerlan zapretio je ruskoj prestonici. Veruje se da su molitve pred ovom ikonom učinile da Tamerlan iznenada odustane od pohoda na Moskvu.
Slična čuda dogodila su se 1451. i 1480. godine, kada su Mongoli dva puta odustajali od napada, što je učvrstilo veru naroda da je ikona zaštitnica grada.
Gde se danas nalazi: u Crkvi Svetog Nikole, u blizini Državne Tretjakovske galerije u Moskvi.

Rusi gaje posebno poštovanje prema Presvetoj Bogorodici, pa ne čudi što postoji više njenih čudotvornih ikona. Kazanska Bogorodica, vizantijskog porekla, izgubljena je u 15. veku, a pronađena 1579. godine, nakon velikog požara u Kazanju. Prema predanju, Bogorodica se u snu javila devojčici Matroni i otkrila joj gde se u pepelu krije njena sveta slika. Devojčica ju je pronašla i kasnije postala monahinja u manastiru u kojem je ikona čuvana.
Ikona je kasnije prenesena u Moskvu. Tokom oslobađanja grada od Poljaka 1612. godine, ruska vojska je nosila ovu ikonu kao svetu zastavu i pobedila. Zbog toga se Presveta Bogorodica Kazanska smatra Zaštitnicom Rusije.
Nažalost, 1904. godine ikona je ukradena, a njena sudbina ostaje nepoznata. Danas se u Kazanju čuva izuzetna kopija.
Gde se danas nalazi: u Bogorodičinom manastiru u Kazanju (kopija).

Ova jedina ikona na spisku koja ne prikazuje Bogorodicu, delo je čuvenog ikonopisca Andreja Rubljova iz 15. veka. Za razliku od ostalih, ne prate je legende niti se smatra čudotvornom. Ipak, ikona “Trojica” je jedno od najlepših umetničkih dela ruske duhovnosti.
Poznata i kao "Gostoprimstvo Avramovo“, ikona prikazuje tri anđela koji, prema Bibliji, dolaze u Avramovu kuću, simbolišući Svetu Trojicu: Oca, Sina i Svetoga Duha. Umetnici i vernici je doživljavaju kao oličenje harmonije i nebeske svetlosti.
Gde se danas nalazi: u Državnoj Tretjakovskoj galeriji u Moskvi.

Još jedna čudotvorna ikona Presvete Bogorodice, za koju predanje kaže da ju je naslikao sveti apostol i evanđelist Luka. Ikonu je u 11. veku ruskom knezu Vsevolodu darovao vizantijski car, kada je knez oženio njegovu kćerku, čime je Kijevska Rus postala važan saveznik pravoslavlja.
Ikona je čuvana u gradu Smolensku, i smatrana zaštitnicom od zapadnih neprijatelja. Kada je Napoleon 1812. godine napao Rusiju, ikona je prenesena u Moskvu i grad se molio za spasenje. Original je, međutim, izgubljen tokom nacističke okupacije Smolenska u Drugom svetskom ratu.
Gde se danas nalazi: u Uspenskoj sabornoj crkvi u Smolensku (kopija).

Ova ikona se pripisuje Teofanu Grku, učitelju Andreja Rubljova. Prema legendi, kozaci su je poklonili knezu Dmitriju Moskovskom uoči slavne bitke na Kulikovom polju, gde je pobedio Mongole. Iako se smatra da priča nije istorijski verodostojna, ikona je ipak stekla glas zaštitnice Rusije.
Gde se danas nalazi: u Državnoj Tretjakovskoj galeriji u Moskvi.
BONUS VIDEO: Monah iz manastira Tumane otkrio istinu: Ovo je ključ za jaku veru
Starac Ilija je bez ikakve najave posetio naše svetinje, a to je sasvim slučajno saznala vernica Janja.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Na kraju sveta možda možete očekivati gotovo sve... ali ovaj pravoslavni hram među pingvinima ipak izgleda iznenađujuće!
U svetinji smeštenoj u dalmatinskom kanjonu reke Krke, ikona Svetog arhangela Mihaila počela je da mirotoči, podsećajući verni narod na dubinu vere i snagu duhovnog dodira kroz svete ikone koje čuvaju tajnu nebeskog prisustva.
Od dovratnika do vitrine, neke navike u rasporedu svetinja potiču iz pogrešnih tumačenja, a prema učenju Crkve, mesto koje im dajemo otkriva koliko razumemo njihovu pravu ulogu u svakodnevnom životu.
U ovim prostorima brišu se uobičajene granice - dolaze i vernici i oni koji to nisu, privučeni mirom, razgovorom i atmosferom koja ne nameće, već poziva na zadržavanje.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
U otvorenom intervjuu patrijarh carigradski osudio, kako kaže, lažne optužbe i propagandu, optužio protivnike da uništavaju jedinstvo pravoslavlja i stvorili "hibrid pod kontrolom Rusije".
Odluka opštine Lučani obradovala je meštane koji nisu zaboravili arhipastira koji je pomagao svoj kraj, gradio crkveni život u rasejanju i ostavio dubok trag među Srbima s obe strane okeana.
Zli ljudi najčešće ne podnose ono što ih razobličava.
Dešava se, priča otac Dimitrije, da Bog prima dete sebi, jer želi da izbavi njega i njegove bližnje od nekog težeg krsta.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Nadbiskup Paolo Peci povlači se sa čela Moskovske nadbiskupije, dok upravljanje privremeno preuzima pomoćni biskup Nikolaj Dubinin.
Jedna pouka Svetog Nikodima Agiorita otkriva kako preobilje informacija može postati prepreka jasnom viđenju stvarnosti.