VELIKI RUSKI DUHOVNIK PRERUŠEN U PROSJAKA POSETIO SRPSKE MANASTIRE: Niko nije znao da je to on - sve je slučajno otkriveno
Starac Ilija je bez ikakve najave posetio naše svetinje, a to je sasvim slučajno saznala vernica Janja.
Čudotvorne ikone Rusije su zaštitnice naroda i vere.
Pravoslavno hrišćanstvo, kao najuticajnija vera u Rusiji, vernicima nudi mnoštvo svetinja za poštovanje, posebno ikona - duhovnih, prelepih i, po verovanju mnogih, čudotvornih.
Smatra se da mnoge od njih štite narod i zemlju od neprijatelja.
Jedan od najlepših primera vizantijskog ikonopisa prikazuje Presvetu Bogorodicu kako privija malog Isusa uz svoj obraz. Ova ikona je u Rusiju stigla početkom 12. veka kao poklon patrijarha Carigrada jednom ruskom knezu. Kroz vekove ratova i nemira, ikona je često menjala mesto, da bi na kraju našla dom u gradu Vladimiru.
Godine 1395, knez Vasilije je doneo ikonu u Moskvu, moleći se za pomoć Božiju - te godine strašni osvajač Tamerlan zapretio je ruskoj prestonici. Veruje se da su molitve pred ovom ikonom učinile da Tamerlan iznenada odustane od pohoda na Moskvu.
Slična čuda dogodila su se 1451. i 1480. godine, kada su Mongoli dva puta odustajali od napada, što je učvrstilo veru naroda da je ikona zaštitnica grada.
Gde se danas nalazi: u Crkvi Svetog Nikole, u blizini Državne Tretjakovske galerije u Moskvi.
Rusi gaje posebno poštovanje prema Presvetoj Bogorodici, pa ne čudi što postoji više njenih čudotvornih ikona. Kazanska Bogorodica, vizantijskog porekla, izgubljena je u 15. veku, a pronađena 1579. godine, nakon velikog požara u Kazanju. Prema predanju, Bogorodica se u snu javila devojčici Matroni i otkrila joj gde se u pepelu krije njena sveta slika. Devojčica ju je pronašla i kasnije postala monahinja u manastiru u kojem je ikona čuvana.
Ikona je kasnije prenesena u Moskvu. Tokom oslobađanja grada od Poljaka 1612. godine, ruska vojska je nosila ovu ikonu kao svetu zastavu i pobedila. Zbog toga se Presveta Bogorodica Kazanska smatra Zaštitnicom Rusije.
Nažalost, 1904. godine ikona je ukradena, a njena sudbina ostaje nepoznata. Danas se u Kazanju čuva izuzetna kopija.
Gde se danas nalazi: u Bogorodičinom manastiru u Kazanju (kopija).
Ova jedina ikona na spisku koja ne prikazuje Bogorodicu, delo je čuvenog ikonopisca Andreja Rubljova iz 15. veka. Za razliku od ostalih, ne prate je legende niti se smatra čudotvornom. Ipak, ikona “Trojica” je jedno od najlepših umetničkih dela ruske duhovnosti.
Poznata i kao "Gostoprimstvo Avramovo“, ikona prikazuje tri anđela koji, prema Bibliji, dolaze u Avramovu kuću, simbolišući Svetu Trojicu: Oca, Sina i Svetoga Duha. Umetnici i vernici je doživljavaju kao oličenje harmonije i nebeske svetlosti.
Gde se danas nalazi: u Državnoj Tretjakovskoj galeriji u Moskvi.
Još jedna čudotvorna ikona Presvete Bogorodice, za koju predanje kaže da ju je naslikao sveti apostol i evanđelist Luka. Ikonu je u 11. veku ruskom knezu Vsevolodu darovao vizantijski car, kada je knez oženio njegovu kćerku, čime je Kijevska Rus postala važan saveznik pravoslavlja.
Ikona je čuvana u gradu Smolensku, i smatrana zaštitnicom od zapadnih neprijatelja. Kada je Napoleon 1812. godine napao Rusiju, ikona je prenesena u Moskvu i grad se molio za spasenje. Original je, međutim, izgubljen tokom nacističke okupacije Smolenska u Drugom svetskom ratu.
Gde se danas nalazi: u Uspenskoj sabornoj crkvi u Smolensku (kopija).
Ova ikona se pripisuje Teofanu Grku, učitelju Andreja Rubljova. Prema legendi, kozaci su je poklonili knezu Dmitriju Moskovskom uoči slavne bitke na Kulikovom polju, gde je pobedio Mongole. Iako se smatra da priča nije istorijski verodostojna, ikona je ipak stekla glas zaštitnice Rusije.
Gde se danas nalazi: u Državnoj Tretjakovskoj galeriji u Moskvi.
BONUS VIDEO: Monah iz manastira Tumane otkrio istinu: Ovo je ključ za jaku veru
Starac Ilija je bez ikakve najave posetio naše svetinje, a to je sasvim slučajno saznala vernica Janja.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Na kraju sveta možda možete očekivati gotovo sve... ali ovaj pravoslavni hram među pingvinima ipak izgleda iznenađujuće!
U svetinji smeštenoj u dalmatinskom kanjonu reke Krke, ikona Svetog arhangela Mihaila počela je da mirotoči, podsećajući verni narod na dubinu vere i snagu duhovnog dodira kroz svete ikone koje čuvaju tajnu nebeskog prisustva.
Dok su svetski mediji pažnju usmerili na političke i vojne zahteve, ruski predlozi za prekid sukoba obuhvataju i poziv Ukrajini da obustavi represiju nad kanonskom Ukrajinskom pravoslavnom crkvom i da garantuje slobodnu upotrebu ruskog jezika na svojoj teritoriji.
Zašto se naši savremenici tako lako „pecaju“ na banalnu ezoteriku koju predstavlja i Fatimino oko?
Ko je i kada naslikao ovu Kazansku ikonu – nije poznato. Najraniji opis sačuvan je u popisu crkvene imovine iz 1822. godine:
Patrijarha Porfirija dočekao je starešina Podvorja Srpske Pravoslavne Crkve u Moskvi Preosvećeni Episkop remezijanski Stefan.
Jerusalimska Patrijaršija upozorava da bi eskalacija sukoba mogla dovesti do oštećenja ili uništenja svetih mesta u Svetoj Zemlji, dok su pristup vernicima i sigurnost monaštva i sveštenstva već ozbiljno ugroženi.
Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Stevan Sinđelić“, gaseći požar na obodu grada, naišli su na prizor pred kojim su zanemeli — ikona Presvete Bogorodice ostala je čitava uprkos požaru.
Otac Gojko, nekadašnji rektor Cetinjske bogoslovije, podelio je lično iskustvo koje ga je, kako sam kaže, postidelo i duboko poučilo.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.
Nekoliko dana pre počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad i dolinu Neretve napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.
Nije to jedini put da je crkva odolela nepogodama. Novo čudo dešava se 1979. godine kada Crnu Goru pogađa razorni zemljotres.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.
Nekoliko dana pre počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad i dolinu Neretve napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.