VELIKI RUSKI DUHOVNIK PRERUŠEN U PROSJAKA POSETIO SRPSKE MANASTIRE: Niko nije znao da je to on - sve je slučajno otkriveno
Starac Ilija je bez ikakve najave posetio naše svetinje, a to je sasvim slučajno saznala vernica Janja.
Čudotvorne ikone Rusije su zaštitnice naroda i vere.
Pravoslavno hrišćanstvo, kao najuticajnija vera u Rusiji, vernicima nudi mnoštvo svetinja za poštovanje, posebno ikona - duhovnih, prelepih i, po verovanju mnogih, čudotvornih.
Smatra se da mnoge od njih štite narod i zemlju od neprijatelja.

Jedan od najlepših primera vizantijskog ikonopisa prikazuje Presvetu Bogorodicu kako privija malog Isusa uz svoj obraz. Ova ikona je u Rusiju stigla početkom 12. veka kao poklon patrijarha Carigrada jednom ruskom knezu. Kroz vekove ratova i nemira, ikona je često menjala mesto, da bi na kraju našla dom u gradu Vladimiru.
Godine 1395, knez Vasilije je doneo ikonu u Moskvu, moleći se za pomoć Božiju - te godine strašni osvajač Tamerlan zapretio je ruskoj prestonici. Veruje se da su molitve pred ovom ikonom učinile da Tamerlan iznenada odustane od pohoda na Moskvu.
Slična čuda dogodila su se 1451. i 1480. godine, kada su Mongoli dva puta odustajali od napada, što je učvrstilo veru naroda da je ikona zaštitnica grada.
Gde se danas nalazi: u Crkvi Svetog Nikole, u blizini Državne Tretjakovske galerije u Moskvi.

Rusi gaje posebno poštovanje prema Presvetoj Bogorodici, pa ne čudi što postoji više njenih čudotvornih ikona. Kazanska Bogorodica, vizantijskog porekla, izgubljena je u 15. veku, a pronađena 1579. godine, nakon velikog požara u Kazanju. Prema predanju, Bogorodica se u snu javila devojčici Matroni i otkrila joj gde se u pepelu krije njena sveta slika. Devojčica ju je pronašla i kasnije postala monahinja u manastiru u kojem je ikona čuvana.
Ikona je kasnije prenesena u Moskvu. Tokom oslobađanja grada od Poljaka 1612. godine, ruska vojska je nosila ovu ikonu kao svetu zastavu i pobedila. Zbog toga se Presveta Bogorodica Kazanska smatra Zaštitnicom Rusije.
Nažalost, 1904. godine ikona je ukradena, a njena sudbina ostaje nepoznata. Danas se u Kazanju čuva izuzetna kopija.
Gde se danas nalazi: u Bogorodičinom manastiru u Kazanju (kopija).

Ova jedina ikona na spisku koja ne prikazuje Bogorodicu, delo je čuvenog ikonopisca Andreja Rubljova iz 15. veka. Za razliku od ostalih, ne prate je legende niti se smatra čudotvornom. Ipak, ikona “Trojica” je jedno od najlepših umetničkih dela ruske duhovnosti.
Poznata i kao "Gostoprimstvo Avramovo“, ikona prikazuje tri anđela koji, prema Bibliji, dolaze u Avramovu kuću, simbolišući Svetu Trojicu: Oca, Sina i Svetoga Duha. Umetnici i vernici je doživljavaju kao oličenje harmonije i nebeske svetlosti.
Gde se danas nalazi: u Državnoj Tretjakovskoj galeriji u Moskvi.

Još jedna čudotvorna ikona Presvete Bogorodice, za koju predanje kaže da ju je naslikao sveti apostol i evanđelist Luka. Ikonu je u 11. veku ruskom knezu Vsevolodu darovao vizantijski car, kada je knez oženio njegovu kćerku, čime je Kijevska Rus postala važan saveznik pravoslavlja.
Ikona je čuvana u gradu Smolensku, i smatrana zaštitnicom od zapadnih neprijatelja. Kada je Napoleon 1812. godine napao Rusiju, ikona je prenesena u Moskvu i grad se molio za spasenje. Original je, međutim, izgubljen tokom nacističke okupacije Smolenska u Drugom svetskom ratu.
Gde se danas nalazi: u Uspenskoj sabornoj crkvi u Smolensku (kopija).

Ova ikona se pripisuje Teofanu Grku, učitelju Andreja Rubljova. Prema legendi, kozaci su je poklonili knezu Dmitriju Moskovskom uoči slavne bitke na Kulikovom polju, gde je pobedio Mongole. Iako se smatra da priča nije istorijski verodostojna, ikona je ipak stekla glas zaštitnice Rusije.
Gde se danas nalazi: u Državnoj Tretjakovskoj galeriji u Moskvi.
BONUS VIDEO: Monah iz manastira Tumane otkrio istinu: Ovo je ključ za jaku veru
Starac Ilija je bez ikakve najave posetio naše svetinje, a to je sasvim slučajno saznala vernica Janja.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Na kraju sveta možda možete očekivati gotovo sve... ali ovaj pravoslavni hram među pingvinima ipak izgleda iznenađujuće!
U svetinji smeštenoj u dalmatinskom kanjonu reke Krke, ikona Svetog arhangela Mihaila počela je da mirotoči, podsećajući verni narod na dubinu vere i snagu duhovnog dodira kroz svete ikone koje čuvaju tajnu nebeskog prisustva.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Tada episkop, kasnije patrijarh Tihon, stigao je na rub pravoslavnog sveta, a postao most između Istoka i Zapada — osnivao je hramove, okupljao narode i ušao u istoriju Amerike.
Pobožni vernik u snu je dobio uputstvo za prenos moštiju, a prilikom otvaranja groba prisutni su bili svedoci predivnog miomirisa, netruležnog tela i netaknute odeće čak tri decenije posle upokojenja ovog ugodnika Božjeg.
Jutrenje se smatra susretom duše sa svetlošću novog dana, ali i sa svetlošću koja prevazilazi svako vreme - s Hristom.
Zvezda serijala „Mortal Kombat“ u 75. godini upokojila se u Santa Barbari, a njegov duhovni put ka pravoslavlju i krštenju ostaje inspiracija za sve koji traže smisao i unutrašnji mir.
U besedi za 26. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različita mera milosti oblikuje našu odgovornost, poziva na poštovanje darova bližnjih i pokazuje zašto svaki dar, bez obzira na veličinu, nosi dublju pouku.
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Posle još jednog nasrtaja na hram u sredini gde Srba jedva da je ostalo, iz Eparhije raško-prizrenske stiže oštro upozorenje o kontinuiranom zastrašivanju.
Protojerej Vladimir Dolgih objašnjava da se iza karata, zvezda i proročanstava krije duhovna opasnost koja čoveka vodi dalje nego što misli.