VELIKI RUSKI DUHOVNIK PRERUŠEN U PROSJAKA POSETIO SRPSKE MANASTIRE: Niko nije znao da je to on - sve je slučajno otkriveno
Starac Ilija je bez ikakve najave posetio naše svetinje, a to je sasvim slučajno saznala vernica Janja.
Čudotvorne ikone Rusije su zaštitnice naroda i vere.
Pravoslavno hrišćanstvo, kao najuticajnija vera u Rusiji, vernicima nudi mnoštvo svetinja za poštovanje, posebno ikona - duhovnih, prelepih i, po verovanju mnogih, čudotvornih.
Smatra se da mnoge od njih štite narod i zemlju od neprijatelja.

Jedan od najlepših primera vizantijskog ikonopisa prikazuje Presvetu Bogorodicu kako privija malog Isusa uz svoj obraz. Ova ikona je u Rusiju stigla početkom 12. veka kao poklon patrijarha Carigrada jednom ruskom knezu. Kroz vekove ratova i nemira, ikona je često menjala mesto, da bi na kraju našla dom u gradu Vladimiru.
Godine 1395, knez Vasilije je doneo ikonu u Moskvu, moleći se za pomoć Božiju - te godine strašni osvajač Tamerlan zapretio je ruskoj prestonici. Veruje se da su molitve pred ovom ikonom učinile da Tamerlan iznenada odustane od pohoda na Moskvu.
Slična čuda dogodila su se 1451. i 1480. godine, kada su Mongoli dva puta odustajali od napada, što je učvrstilo veru naroda da je ikona zaštitnica grada.
Gde se danas nalazi: u Crkvi Svetog Nikole, u blizini Državne Tretjakovske galerije u Moskvi.

Rusi gaje posebno poštovanje prema Presvetoj Bogorodici, pa ne čudi što postoji više njenih čudotvornih ikona. Kazanska Bogorodica, vizantijskog porekla, izgubljena je u 15. veku, a pronađena 1579. godine, nakon velikog požara u Kazanju. Prema predanju, Bogorodica se u snu javila devojčici Matroni i otkrila joj gde se u pepelu krije njena sveta slika. Devojčica ju je pronašla i kasnije postala monahinja u manastiru u kojem je ikona čuvana.
Ikona je kasnije prenesena u Moskvu. Tokom oslobađanja grada od Poljaka 1612. godine, ruska vojska je nosila ovu ikonu kao svetu zastavu i pobedila. Zbog toga se Presveta Bogorodica Kazanska smatra Zaštitnicom Rusije.
Nažalost, 1904. godine ikona je ukradena, a njena sudbina ostaje nepoznata. Danas se u Kazanju čuva izuzetna kopija.
Gde se danas nalazi: u Bogorodičinom manastiru u Kazanju (kopija).

Ova jedina ikona na spisku koja ne prikazuje Bogorodicu, delo je čuvenog ikonopisca Andreja Rubljova iz 15. veka. Za razliku od ostalih, ne prate je legende niti se smatra čudotvornom. Ipak, ikona “Trojica” je jedno od najlepših umetničkih dela ruske duhovnosti.
Poznata i kao "Gostoprimstvo Avramovo“, ikona prikazuje tri anđela koji, prema Bibliji, dolaze u Avramovu kuću, simbolišući Svetu Trojicu: Oca, Sina i Svetoga Duha. Umetnici i vernici je doživljavaju kao oličenje harmonije i nebeske svetlosti.
Gde se danas nalazi: u Državnoj Tretjakovskoj galeriji u Moskvi.

Još jedna čudotvorna ikona Presvete Bogorodice, za koju predanje kaže da ju je naslikao sveti apostol i evanđelist Luka. Ikonu je u 11. veku ruskom knezu Vsevolodu darovao vizantijski car, kada je knez oženio njegovu kćerku, čime je Kijevska Rus postala važan saveznik pravoslavlja.
Ikona je čuvana u gradu Smolensku, i smatrana zaštitnicom od zapadnih neprijatelja. Kada je Napoleon 1812. godine napao Rusiju, ikona je prenesena u Moskvu i grad se molio za spasenje. Original je, međutim, izgubljen tokom nacističke okupacije Smolenska u Drugom svetskom ratu.
Gde se danas nalazi: u Uspenskoj sabornoj crkvi u Smolensku (kopija).

Ova ikona se pripisuje Teofanu Grku, učitelju Andreja Rubljova. Prema legendi, kozaci su je poklonili knezu Dmitriju Moskovskom uoči slavne bitke na Kulikovom polju, gde je pobedio Mongole. Iako se smatra da priča nije istorijski verodostojna, ikona je ipak stekla glas zaštitnice Rusije.
Gde se danas nalazi: u Državnoj Tretjakovskoj galeriji u Moskvi.
BONUS VIDEO: Monah iz manastira Tumane otkrio istinu: Ovo je ključ za jaku veru
Starac Ilija je bez ikakve najave posetio naše svetinje, a to je sasvim slučajno saznala vernica Janja.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Na kraju sveta možda možete očekivati gotovo sve... ali ovaj pravoslavni hram među pingvinima ipak izgleda iznenađujuće!
U svetinji smeštenoj u dalmatinskom kanjonu reke Krke, ikona Svetog arhangela Mihaila počela je da mirotoči, podsećajući verni narod na dubinu vere i snagu duhovnog dodira kroz svete ikone koje čuvaju tajnu nebeskog prisustva.
Patrijarh Kiril služio je Svetu liturgiju u Hramu Hrista Spasitelja, dok su učesnici nosili krstove, ikone i svete mošti.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada nas povreda i ljutnja potpuno savladaju, a sopstvena snaga više nije dovoljna da zaustavi ono što se događa u nama.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
"Pomaže Bog“ nije samo forma pozdravljanja pri susretu sa drugim čovekom, već izraz koji ima dublje značenje.
Ako čovek ponižava druge, vređa ih, osuđuje i prema njima pokazuje prezir, ne može očekivati da će takav odnos ostati bez posledica po njegov duhovni život.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.