Imama su u subotu ubila dvojica nepoznatih muškaraca koji su imali maskirana lica i koji su ispalili više hitaca na automobil u kojem se nalazio sveštenik, ističe policija, preneo je Gardijan.
Muslimanski sveštenik Muhsin Hendriks, prvi imam u svetu koji se izjasnio da je gej, ubijen je u Južnoj Africi, saopštila je južnoafrička policija.
U saopštenju se navodi da nije poznat motiv ubistva Hendriksa koji je bio imam u džamiji za LGBTQ muslimane u blizini Kejptauna, kao i da se istraga nastavlja.
Imama su u subotu ubila dvojica nepoznatih muškaraca koji su imali maskirana lica i koji su ispalili više hitaca na automobil u kojem se nalazio sveštenik, ističe policija, preneo je Gardijan.
🏳️🌈 Born in South Africa, Muhsin Hendricks is credited with starting the country's first LGBTQ+ friendly mosque and over two decades of activism he has sought to help queer Muslims reconcile their faith with their sexual orientation.
Kako se navodi, oni su pobegli nakon što su ubili imama.
Hendriks je ranije izjavio za Gardijan da mu je savetovano da angažuje telohranitelje, ali da je on to odbio jer se, kako je naveo, nikada nije plašio napada.
Hendriks je bio profesor arapskog jezika i modni dizajner pre nego što je postao imam.
Rođen je u muslimanskoj porodici, oženio se, dobio decu, a zatim se razveo pre nego što je svojoj porodici otkrio da je gej, prenosi Tanjug.
Kako muslimani gledaju na homos*ksualnost?
Freepik/Image by freepik
Kako piše "Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini" zaštita potomstva je jedna od pet temeljnih vrednosti koje šerijat štiti svojim propisima. U svrhu zaštite ove vrednosti propisana je ustanova braka i sankcionisana dela koja su u suprotnosti s ovom ustanovom i njenom svrhom, poput bluda i homos*ksualne veze.
Homos*ksualna veza je u Kurnu okvalifikovana kao razvrat (fahiša), poput zinaluka, koji je, takođe, u Kuranu označen istim terminom, koja počinitelja vodi u propast na ovom i kaznu na budućem svetu i kao takav strogo je zabranjen.
Hira Anvar platila je životom cenu koju je njena porodica smatrala „sramotom“ zbog izražavanja na društvenim mrežama. Ubistvo je samo jedan u nizu slučajeva nasilja nad ženama u društvu gde se čast povezuje sa kontrolom.
Iako Kuran ne zahteva nošenje kufija, mnogi muškarci ga nose kao znak skromnosti, verske pripadnosti i kulturnog ponosa. U islamskim tradicijama, često je povezan sa skromnošću i posvećenošću.
Ispovest, kako kaže sveštenik, nije nešto što treba odlagati zbog toga što se greh možda iznova ponovlja, jer u tom procesu duhovne borbe Božija blagodat je ključna.
Na Zadušnice, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi Misli za svak idan u godini upozorava da nema drugog trenutka za pokajanje osim sadašnjeg – jer niko ne zna kada će se njegov život završiti.
Iguman manastira Ribnica objašnjava kroz konkretne primere da li iza nečijih problema stoji bolest ili delovanje zlih sila, daje duhovne savete i ukazuje na molitveni put koji otkriva pravu prirodu patnje.
Mnogi se plaše da nose stvari pokojnika, verujući da one nose lošu energiju. Sveštenik Andrej Efanov razjašnjava ovu dilemu i otkriva šta Crkva zaista kaže o tome.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
Nakon što je brod, malo pre ponoći, udario u ledeni breg i počeo da tone, otac Tomas je smatrao da mu je dužnost da pomogne uplašenim putnicima - duhovno, ali i fizički.
Nakon što je brod, malo pre ponoći, udario u ledeni breg i počeo da tone, otac Tomas je smatrao da mu je dužnost da pomogne uplašenim putnicima - duhovno, ali i fizički.
Rastao je u porti crkve Svetog Arhangela Mihaila u Gornjem Nerodimlju, mestu gde su, prema predanju, Nemanjići stolovali, a gde od 1999. godine nije kročila srpska noga.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Koljivo nije samo deo običaja, već dubok simbol vaskrsenja i večnog života. Ovo je autentičan način pripreme koji monasi sa Atosa koriste kroz generacije – primeren za prve Zadušnice u 2025. godini.