Imama su u subotu ubila dvojica nepoznatih muškaraca koji su imali maskirana lica i koji su ispalili više hitaca na automobil u kojem se nalazio sveštenik, ističe policija, preneo je Gardijan.
Muslimanski sveštenik Muhsin Hendriks, prvi imam u svetu koji se izjasnio da je gej, ubijen je u Južnoj Africi, saopštila je južnoafrička policija.
U saopštenju se navodi da nije poznat motiv ubistva Hendriksa koji je bio imam u džamiji za LGBTQ muslimane u blizini Kejptauna, kao i da se istraga nastavlja.
Imama su u subotu ubila dvojica nepoznatih muškaraca koji su imali maskirana lica i koji su ispalili više hitaca na automobil u kojem se nalazio sveštenik, ističe policija, preneo je Gardijan.
🏳️🌈 Born in South Africa, Muhsin Hendricks is credited with starting the country's first LGBTQ+ friendly mosque and over two decades of activism he has sought to help queer Muslims reconcile their faith with their sexual orientation.
Kako se navodi, oni su pobegli nakon što su ubili imama.
Hendriks je ranije izjavio za Gardijan da mu je savetovano da angažuje telohranitelje, ali da je on to odbio jer se, kako je naveo, nikada nije plašio napada.
Hendriks je bio profesor arapskog jezika i modni dizajner pre nego što je postao imam.
Rođen je u muslimanskoj porodici, oženio se, dobio decu, a zatim se razveo pre nego što je svojoj porodici otkrio da je gej, prenosi Tanjug.
Kako muslimani gledaju na homos*ksualnost?
Freepik/Image by freepik
Kako piše "Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini" zaštita potomstva je jedna od pet temeljnih vrednosti koje šerijat štiti svojim propisima. U svrhu zaštite ove vrednosti propisana je ustanova braka i sankcionisana dela koja su u suprotnosti s ovom ustanovom i njenom svrhom, poput bluda i homos*ksualne veze.
Homos*ksualna veza je u Kurnu okvalifikovana kao razvrat (fahiša), poput zinaluka, koji je, takođe, u Kuranu označen istim terminom, koja počinitelja vodi u propast na ovom i kaznu na budućem svetu i kao takav strogo je zabranjen.
Hira Anvar platila je životom cenu koju je njena porodica smatrala „sramotom“ zbog izražavanja na društvenim mrežama. Ubistvo je samo jedan u nizu slučajeva nasilja nad ženama u društvu gde se čast povezuje sa kontrolom.
Iako Kuran ne zahteva nošenje kufija, mnogi muškarci ga nose kao znak skromnosti, verske pripadnosti i kulturnog ponosa. U islamskim tradicijama, često je povezan sa skromnošću i posvećenošću.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
U besedi za petak 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto vera nije samo običaj ili forma, već put ka spasenju duše, upozoravajući na opasnost njenog zanemarivanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Andreja Kritskog po starom i Svetu mučenicu Marinu - Ognjenu Mariju po novom kalendaru. Katolička crkva danas ne obeležava praznik. Muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njegova poruka ne govori o vraćanju onih koji su otišli, već o tome kako da sačuvate mir, prepoznate ljude koji su bili uz vas kada je bilo najteže i ne rasipate srce na prazna obećanja.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.