U vremenu kada jesen obasjava zlatnim tonovima, ovaj praznik donosi sa sobom ne samo blagodati prirode, već i duboko zajedništvo među ljudima, podsećajući Jevreje na njihove korene, zahvalnost i vrednost zajedničkog slavlja.
Kada se jesen slegne i svet obasjaju zlatni tonovi, Jevreji širom sveta okupljaju se da proslave Sukot, Praznik šatora. Ovaj divni praznik donosi sa sobom miris plodova zemlje i zvuke zajedničkog smeha, stvarajući tako toplu atmosferu zajedništva. Sukot nas podseća na korene, tradiciju i neprocenjivu vrednost zahvalnosti, kao i na blagoslove koje smo primili tokom godine.
Shutterstock
Na Sukot se praktikuje uzimanje četvorke, sastavljene od palmine grane, mirisnih biljaka i vrbovih grana, uz voće etrog
Kada se slavi Sukot?
Sukot se slavi 15. dana hebrejskog meseca Tishrei, što obično pada u septembru ili oktobru po gregorijanskom kalendaru. Godine 2024. Sukot počinje u večernjim satima 16. oktobra i traje do 23. oktobra. Sam praznik traje sedam dana, a dodatni dan, poznat kao Šmini Aceret, slavi se kao osmi dan zahvalnosti. Ovo vreme donosi posebnu radost i zajedništvo, kada se porodice okupljaju i dele obroke, osnažujući veze ljubavi i podrške.
JOHN WESSELS / AFP / Profimedia
Palmine grane, kao i ostala obeležja ćetvorke, nabavljaju se na pijacama uoči Sukota
Značaj Sukota
Sukot se slavi u spomen na četrdesetogodišnje putovanje Jevreja kroz pustinju, nakon što su oslobođeni iz egipatskog ropstva. Tokom ovog perioda, Jevreji su živeli u privremenim šatorima, poznatim kao sukot, od kojih i ime praznika potiče. Sukot simbolizuje zahvalnost za plodove zemlje, ali i podseća na prolaznost života i Božju zaštitu. U ovoj tradiciji, svaka godina donosi novu žetvu, a Sukot je vreme kada se zahvaljuje za plodove koje je zemlja pružila.
Shutterstock
Šator je jedan od najvažnijih simbola Sukota
Simbolika i običaji
Jedan od najvažnijih običaja Sukota jeste izgradnja šatora, suka, koji se postavlja na otvorenom. Ovaj šator simbolizuje privremenost i jednostavnost, podsećajući nas na život naših predaka. Tradicija nalaže da se u šatoru jede, a neki čak i spavaju, kako bi se osetila bliskost s prirodom i sa Bogom. Unutrašnjost šatora ukrašava se plodovima, cvećem i drugim prirodnim materijalima, stvarajući tako ambijent zahvalnosti i radosti.
Osim toga, na Sukotu se praktikuje uzimanje četvorke, sastavljene od palmine grane (lulav), mirisnih biljaka (hadassim) i vrbovih grana (aravot), uz voće etrog. Etrog je vrsta citrusa koja se izdvaja svojom zlatnom bojom i karakterističnom aromom, simbolizujući plodnost i bogatstvo. Palmina grana koja se koristi za lulav treba biti sveža i zelena, simbolizujući život i vitalnost. Tokom praznika, Jevreji se okupljaju u zajedničkim molitvama, izražavajući tako zajedništvo i zahvalnost Bogu.
Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Vernici s palminim granama u rukama posvećeni su posebnoj molitvi na ovaj jevrejski praznik
Sukot je više od praznika; to je vreme introspekcije, zahvalnosti i proslavljanja zajedništva. Kroz bogate običaje i simboliku, ovaj praznik nas podseća na važnost zahvalnosti, obnavljanja i povezanosti sa našim korenima. Dok se okupimo u sukotima, neka nas ova tradicija inspiriše da cenimo plodove naše zemlje i blagodati života, podsećajući nas na večnu vezu koju imamo s prirodom i jedni s drugima.
Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
U čestitki povodom Roš Hašane, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao na zajedničke napore pravoslavnih i jevrejskih zajednica za bolju budućnost.
Usred ratnih dešavanja, kolone duhovne tragalice okupljaju se u ukrajinskom gradu Umanu, da odaju počast osnivaču hasidskog pokreta i proslave jedan od najvažnijih jevrejskih praznika — Roš Hašanu.
U periodu između Roš hašane i Jom kipura, jevrejska zajednica širom sveta posvećuje vreme postu, molitvama i duhovnoj obnovi. Jom kipur, koji se ove godine obeležava 11. i 12. oktobra, predstavlja vrhunac pokajanja, kada vernici tragaju za oproštajem i mirom.
Pastorka Lena Miler u Berlinu održala je ceremoniju tokom koje je blagoslovila poligamni savez homoseksualaca, nazivajući ga "punovažnim savezom pred Bogom", a taj čin izazvao je duboku tugu u hrišćanskom svetu.
Na primeru pravednika i svetitelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 23. sredu po Duhovima otvara oči za večnu svetlost koja čeka sve koji se drže Boga.
U jednoj od svojih poslednjih beseda, počivši vladika šumadijski podsetio je da Sveta Tajna zahteva post, molitvu i ispovest, a ne brzinske rituale, ističući značaj dublje duhovne pripreme i iskrenog susreta sa Bogom.
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Hapšenje trojice mladića zbog izbegavanja vojnog roka zapalilo je mase u Svetoj zemlji, produbljujući opasni raskol između države i Haredi zajednice i preteći političkom haosu u Izraelu.
Tel Aviv se suočava sa talasom protesta protiv obaveznog služenja vojnog roka, što je dodatno naglasilo duboke ideološke razlike između haredijskih Jevreja i cionističkih pripadnika zajednice, dok se narod Izraela suočava sa sve većim unutrašnjim tenzijama.
Pastorka Lena Miler u Berlinu održala je ceremoniju tokom koje je blagoslovila poligamni savez homoseksualaca, nazivajući ga "punovažnim savezom pred Bogom", a taj čin izazvao je duboku tugu u hrišćanskom svetu.
Ajet 49:13 iz sure El-Hudžurat jasno naglašava da nas razlike među narodima i plemenima uče poštovanju, moralnoj svesti i bogobojaznosti, otkrivajući pravi put ka istinskoj veličini.
Prisećajući se početnog udarca na utakmici Mejdžor Liga – otac Bendžamin Lenerc otkriva zašto je sveštenička služba za njega neuporedivo s bilo kojom zemaljskom slavom.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na književnoj večeri u Nikšiću, mitropolit budimljansko-nikšićki poručio da se mudrost, ljubav i žrtva moraju graditi u skladu sa pobedničkim nizom srpskih vitezova.
Dok se po društvenim mrežama šire brojni „recepti“ za slavu, protojerej Srećko Zečević objašnjava šta je zaista potrebno pripremiti i zašto je to važnije od bogate trpeze.