U vremenu kada jesen obasjava zlatnim tonovima, ovaj praznik donosi sa sobom ne samo blagodati prirode, već i duboko zajedništvo među ljudima, podsećajući Jevreje na njihove korene, zahvalnost i vrednost zajedničkog slavlja.
Kada se jesen slegne i svet obasjaju zlatni tonovi, Jevreji širom sveta okupljaju se da proslave Sukot, Praznik šatora. Ovaj divni praznik donosi sa sobom miris plodova zemlje i zvuke zajedničkog smeha, stvarajući tako toplu atmosferu zajedništva. Sukot nas podseća na korene, tradiciju i neprocenjivu vrednost zahvalnosti, kao i na blagoslove koje smo primili tokom godine.
Shutterstock
Na Sukot se praktikuje uzimanje četvorke, sastavljene od palmine grane, mirisnih biljaka i vrbovih grana, uz voće etrog
Kada se slavi Sukot?
Sukot se slavi 15. dana hebrejskog meseca Tishrei, što obično pada u septembru ili oktobru po gregorijanskom kalendaru. Godine 2024. Sukot počinje u večernjim satima 16. oktobra i traje do 23. oktobra. Sam praznik traje sedam dana, a dodatni dan, poznat kao Šmini Aceret, slavi se kao osmi dan zahvalnosti. Ovo vreme donosi posebnu radost i zajedništvo, kada se porodice okupljaju i dele obroke, osnažujući veze ljubavi i podrške.
JOHN WESSELS / AFP / Profimedia
Palmine grane, kao i ostala obeležja ćetvorke, nabavljaju se na pijacama uoči Sukota
Značaj Sukota
Sukot se slavi u spomen na četrdesetogodišnje putovanje Jevreja kroz pustinju, nakon što su oslobođeni iz egipatskog ropstva. Tokom ovog perioda, Jevreji su živeli u privremenim šatorima, poznatim kao sukot, od kojih i ime praznika potiče. Sukot simbolizuje zahvalnost za plodove zemlje, ali i podseća na prolaznost života i Božju zaštitu. U ovoj tradiciji, svaka godina donosi novu žetvu, a Sukot je vreme kada se zahvaljuje za plodove koje je zemlja pružila.
Shutterstock
Šator je jedan od najvažnijih simbola Sukota
Simbolika i običaji
Jedan od najvažnijih običaja Sukota jeste izgradnja šatora, suka, koji se postavlja na otvorenom. Ovaj šator simbolizuje privremenost i jednostavnost, podsećajući nas na život naših predaka. Tradicija nalaže da se u šatoru jede, a neki čak i spavaju, kako bi se osetila bliskost s prirodom i sa Bogom. Unutrašnjost šatora ukrašava se plodovima, cvećem i drugim prirodnim materijalima, stvarajući tako ambijent zahvalnosti i radosti.
Osim toga, na Sukotu se praktikuje uzimanje četvorke, sastavljene od palmine grane (lulav), mirisnih biljaka (hadassim) i vrbovih grana (aravot), uz voće etrog. Etrog je vrsta citrusa koja se izdvaja svojom zlatnom bojom i karakterističnom aromom, simbolizujući plodnost i bogatstvo. Palmina grana koja se koristi za lulav treba biti sveža i zelena, simbolizujući život i vitalnost. Tokom praznika, Jevreji se okupljaju u zajedničkim molitvama, izražavajući tako zajedništvo i zahvalnost Bogu.
Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Vernici s palminim granama u rukama posvećeni su posebnoj molitvi na ovaj jevrejski praznik
Sukot je više od praznika; to je vreme introspekcije, zahvalnosti i proslavljanja zajedništva. Kroz bogate običaje i simboliku, ovaj praznik nas podseća na važnost zahvalnosti, obnavljanja i povezanosti sa našim korenima. Dok se okupimo u sukotima, neka nas ova tradicija inspiriše da cenimo plodove naše zemlje i blagodati života, podsećajući nas na večnu vezu koju imamo s prirodom i jedni s drugima.
Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
U čestitki povodom Roš Hašane, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao na zajedničke napore pravoslavnih i jevrejskih zajednica za bolju budućnost.
Usred ratnih dešavanja, kolone duhovne tragalice okupljaju se u ukrajinskom gradu Umanu, da odaju počast osnivaču hasidskog pokreta i proslave jedan od najvažnijih jevrejskih praznika — Roš Hašanu.
U periodu između Roš hašane i Jom kipura, jevrejska zajednica širom sveta posvećuje vreme postu, molitvama i duhovnoj obnovi. Jom kipur, koji se ove godine obeležava 11. i 12. oktobra, predstavlja vrhunac pokajanja, kada vernici tragaju za oproštajem i mirom.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Tel Aviv se suočava sa talasom protesta protiv obaveznog služenja vojnog roka, što je dodatno naglasilo duboke ideološke razlike između haredijskih Jevreja i cionističkih pripadnika zajednice, dok se narod Izraela suočava sa sve većim unutrašnjim tenzijama.
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
Muftija Jusufspahić predstavlja Srbiju u Kairu na skupu najvećih islamskih učenjaka, gde će se raspravljati o uticaju tehnologije na tumačenje vere i otvoriti vrata studentima za školovanje na Univerzitetu Al-Azhar.
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
U najmračnije doba sovjetskog progona, kada su im pretili smrt i glad, ocu Pavlu Bojku se, po svedočenju njegovog sina, takođe sveštenika, javio Sveti Nikola, a potom se pojavio tajanstveni starac koji mu je pokazao put spasenja.
Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.