RICCARDO DE LUCA / AFP / ProfimediaBeogradski nabbiskup, kardinal Ladislav Nemet
Novi kardinal Rimokatoličke crkve otkriva kako je vest o njegovom imenovanju dočekana u Rimu, ali i šta za njega znači biti most između različitih kultura i tradicija.
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet nedavno je imenovan za kardinala Rimokatoličke crkve, što je veliki trenutak ne samo za njega, već i za katolike, ali i ostale vernike u Srbiji. Ovo označava važan korak za hrišćansku zajednicu u zemlji, koja je do sada bila u manjini, ali čiji glas sada ima globalnu težinu.
Kardinal Nemet naglašava da je za katolike u Srbiji njegovo imenovanje poseban izvor radosti, jer su deo velike svetske crkve.
- Trista hiljada katolika na 6,5 miliona stanovnika je zaista mali broj. I onda ispunjava radošću kada čovek doživi u takvoj dijaspori da papa misli i na nas. To je njegova poruka za katolike – vi ste važni za mene, ja vas pratim i svakako sam sa vama i ako treba, ja ću i da pomognem - kaže kardinal Nemet u intervjuu za “Deutsche Welle”.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino, YT/Newsmax Balkans
Pismo papa Franje na ćirilici izuzetan gest
Ovakvo imenovanje, dodaje, nije priznanje samo za jednu osobu, već i za sve ljude iz crkve u kojoj radi. Važno mu je da kaže da je Katolička crkva u Srbiji deo društva i da se prisustvo hrišćanstva na ovim prostorima meri hiljadama godina.
- Država Srbija sada prvi put ima kardinala - kaže kardinal Nemet, ne bez ponosa.
- Pozvao sam brata kada sam bio već siguran da sam stvarno imenovan. I bila je to ogromna radost, brat je onda zvao sve rođake okolo, jer sam bio zauzet drugim stvarima u Rimu i silnim pozivima i čestitkama. Ali su strašno ponosni na mene, moram da kažem tako.
Ističe da je dobio čestitke i od zvaničnih državnih institucija, ali da mu je isto tako važna reakcija običnog naroda.
Tanjug/Nemanja Jovanović
Beogradski nabbiskup, kardinal Ladislav Nemet
- Moji su bili u Rimu na svečanosti proglašenja, pa kad su se vratili, zvao me sestrić i kaže da ga na svakom koraku zadržavaju i pitaju kako je bilo i šta je tamo video… Mislim da je to jedna opšta radost.
Kada je u kući Nemetovih u Odžacima 1956. rođeno muško dete, otac Ferenc, kojeg su zvali Franja, krstio je sina u lokalnoj crkvi i dečak je dobio ime Laslo. Pri upisu u matičnu knjigu rođenih, ocu su predložili da sina upiše kao Ladislava. Otac je pristao.
Laslo je bio srednjovekovni mađarski kralj, do danas omiljen među Mađarima, koji je učvrstio hrišćansku veru. Njegova majka bila je poljska princeza, odrastao je u Krakovu gde su ga svi zvali Ladislav, a izvori kažu da je poljski govorio mnogo bolje nego mađarski.
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja i kardinal Nemet
Ovo kardinal priča uz stalni osmeh kao da želi da kaže da je biti most bolje nego biti samo jedna obala:
- Dugo nisam shvatao zašto, ali danas kažem da je bolje. Laslo napisati na srpskom je dosta problematično, postoje sve moguće verzije, ali ni jedna nije kao original. Sad je to mnogo jednostavnije. Ja znam ko sam, oni koji me znaju takođe znaju ko sam, kaže kardinal Nemet i dodaje:
- Neko će me zvati Ladislav, neko Laslo, ja s tim nemam problema, to se ustalilo tako. Četiri godine sam radio u Mađarskoj, onda sam bio samo Laslo. Ali kada sam bio u Poljskoj, onda sam bio Vlado. Šta da im radim. Na Filipinima je Ladislav jako dugo pa su me zvali Ladis. Ja ne tražim da me zoveš ovako ili onako. Ako neko pokušava da me zove bilo kako da bi izrazio nešto degutantno, onda ću možda da reagujem. Ali svi ljudi koji su čestiti i pošteni mogu da me zovu kako žele. Preživeću.
Tanjug/Nemanja Jovanović
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet
Kardinal Nemet nakon imenovanja još uvek nije bio u rodnim Odžacima. Da li će ga tamo oslovljavati sa „eminencijo“ ili će ostati Laslo iz kuće Nemetovih?
- Mislim da će ostati kao što je bilo oduvek. Bio sam biskup, nadbiskup, pa smo ostali pri tome, mislim da ni ovaj put neće biti drugačije. Ne nameravam da odem u punom kardinalskom odelu da se šetkam po Odžacima pa da vide ko sam, šta sam - kaže novoimenovani kardinal i zaključuje:
- Nego, ako budem imao vremena da odem da posetim grob roditelja, sahranjeni su tamo, da posetim moju rodbinu, moju parohiju ili župu gde sam kršten. To će svakako biti u normalnom izdanju. Ne vidim problem da me i dalje zovu tako kao što su me zvali. "Onaj Franjin". Moj otac je bio Ferenc – Franja. Iz Partizanske ulice.
Do sad su njeni predstavnici u Srbiji bili u rangu nadbiskupa. Kardinal je prvi po rangu do pape, a dok ne napune 80 godina mogu da biraju i budu birani za novog papu.
Na misnoj svečanosti u Bazilici Svetog Petra, Sveti Otac imenovao je nove članove Kardinalskog zbora, povećavajući globalnu zastupljenost unutar Crkve. Ukupan broj od 140 kardinala s pravom glasa menja tok budućeg izbora pape.
Zapadne crkve širom sveta danas proslavljaju Božić, praznik rođenja Isusa Hrista u Vitlejemu, gde su se vekovima hiljade vernika i hodočasnika okupljale ispred drevne crkve Hristovog rođenja.
U hramovima širom SAD, uz vaskršnje liturgije, stotine katekumena primile su krštenje i prvi put pristupile pričešću, dok je episkop Čikaga i Srednjeg Zapada poručio da pravi put tek počinje i da se vera potvrđuje životom.
U manastiru Draganac u Kosovskom Pomoravlju, dvojica pripadnika američkog KFOR-a iz baze Bondsteel primila su svetu tajnu krštenja u bogosluženju koje je služeno na engleskom jeziku.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Crkveni dokument potvrđuje da katolici mogu pristupiti ksenotransplantaciji uz poštovanje etičkih smernica i brigu o životinjama, dok naučnici traže rešenja za hronični manjak donorskih organa.
Francuski predsednik još uvek nije dobio audijenciju kod pape Lava XIV, a prema izveštajima, razlog nije administrativni propust, već svesna odluka Svetog Oca.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je poglavaru Rimokatoličke crkve poziv da se pridruži „Savetu za mir“, telu koje bi trebalo da oblikuje posleratni poredak u kriznim područjima sveta.
Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Gardijan podseća da je obalsko područje Džebel Alija nekoliko puta pogođeno raketama i dronovima koje je ispalio Iran, nakon što je njegova luka označena kao "legitimna meta" zbog navodnog američkog vojnog prisustva.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
U manastiru Draganac u Kosovskom Pomoravlju, dvojica pripadnika američkog KFOR-a iz baze Bondsteel primila su svetu tajnu krštenja u bogosluženju koje je služeno na engleskom jeziku.
Mitropolit mileševski pod svetlošću Belog Anđela govori o Vaskrsu kao sili koja ulazi u tamu ljudskog postojanja, razbija strah od smrti i poziva čoveka da postane učesnik i svedok nove, pobedonosne stvarnosti.
Od odlaska na groblje, rada i suza do ispovesti i porodičnih odluka – jereji Pravoslavne crkve otkrivaju gde prestaje tradicija, a počinju zablude koje se iz godine u godinu prenose kao pravilo.