KOLIKO SE TAČNO JAJA FARBA ZA VASKRS: Sveštenik razbija sve zablude vernika
Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik
Evtihije je u progonstvu proveo 12 godina i osam meseci, i pokazao se kao veliki čudotvorac, isceljujući ljude od raznih bolesti molitvama i pomazivanjem jelejem.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas slavi Svetog Evtihija Carigradskog.
Rođen je u u Frigiji, a otac mu je bio oficir.
Kada je bio mali, sa svojim drugovima igrao se tako što su pisali svoja imena na steni, a ispod zanimanje kojim bi se bavili u životu. Kada je stigao red na njega, on je, pored svog imena, napisao partijarh Evtihije.
U tridesetoj godini je postao iguman jednog manastira amasijskog. Kada je napunio 40 godina, mitropolit Amasijski ga je poslao na peti vaseljenski sabor. Tamo je blistao kao zvezda pravoslavlja, a caru Justinijanu i patrijarhu Mini je postao miljenik. Tako je 12 godina mirno upravljao crkvom.
Međutim, car Justinijan je počeo da veruje u učenje da je Gospod Isus i pre vaskrsenja imao telo božansko i netruležno, bez osećanja gladi i žeđi i bola. Evtihije je odlučno ustao protiv te jeresi, zbog čega ga car odagna u progonstvo, u njegov prvobitni manastir.
Evtihije je tu živeo 12 godina i osam meseci, i pokazao se kao veliki čudotvorac, isceljujući ljude od raznih bolesti molitvama i pomazivanjem jelejem.
Justinijan se u međuvremenu pokajao i umro, a njega je nasledio Justin, koji je vratio Evtihija nazad na presto patrijarški, na kom je ovaj svetitelj ostao do smrti, mirno upravljajući crkvom Božjom.
U svojoj sedamdesetoj godini preselio se u carstvo Hrista Gospoda, kome je verno i hrabro služio celoga svoga života, 582. godine.
Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik
Nema i skamenjena od bola, gledala je Bogorodica beživotno telo svoga sina i Boga
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Plaštanica se iznosi, inače, u toku pojanja stihovnjih stihira na večernjem bogosluženju Velikog Petka i polaže se uvek zajedno sa Jevanđeljem na sredinu hrama na poseban sto.
Zvuk klepala predstavlja poziv na zajedništvo, okupljanje i molitvu.
Napominje da tu vrednost, koju nam niko ne može oduzeti, delimo i u sebi uveličavamo tako što pomažemo drugima - jer na taj način širimo krug dobrote.
Otac Viso je popravljao krov crkve kada se on urušio, a on propao unutar crkvenog objekta.
Pre nego što se prijavi za posao van Crkve, sveštenik mora zatražiti i dobiti pismeni blagoslov od nadležnog episkopa., piše u Preambuli.
Primio je krštenje od Jovana, a potom je upoznao Gospoda Isusa Hrista i pošao za njim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Samuila po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Mamant. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženih mučenika septembarskih progona iSvetog Salomona Leklerka, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki praznici i dani posvećeni svetiteljima obeležiće početak jeseni, a evo šta vernici treba da znaju o svakom od njih.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Njegova majka Ana dugo nije mogla da ima dece, pa je u molitvi od Boga izmolila sina i zavetovala se da će ga posvetiti Gospodu.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
U besedi za sredu 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako je zemlja nekadašnjih idola postala dom velikih monaha, mučenika i podvižnika čiji je podvig ostavio dubok trag u istoriji hrišćanstva.