ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Zvuk klepala predstavlja poziv na zajedništvo, okupljanje i molitvu.
Danas je Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanstvu, jer je tada Isus Hristos razapet na krst.
Na današnji dan bogosluženja se održavaju u tišini, bez zvona, jer su ona simbol radosti. Umesto toga, koristi se drveno klepalo da bi se označio početak službi.
Klepalo u pravoslavlju, poznato i kao semantron, je drveni instrument koji se koristi za pozivanje monaha i vernika na bogosluženja u manastirima i manastirskim crkvama.

- Ova praksa potiče iz drevne hrišćanske tradicije i koristila se pre pojave zvona u pravoslavnim crkvama. Klepalo se smatra jednostavnijim i skromnijim načinom obaveštavanja o bogosluženju u manastirima, kao i podsećanjem monaha na molitvu i okupljanje u crkvi.
- Klepalo ima simboličko značenje u pravoslavlju. Zvuk klepala predstavlja poziv na zajedništvo, okupljanje i molitvu. Kroz udarce klepala, vernici su podsećani na duhovne obaveze i važnost prisustva u bogosluženjima. Takođe, klepalo se koristi kao znak upozorenja, na primer, kada se priprema početak službe ili kada se vernici pozivaju na tihovanje ili pokajanje.
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević. Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik Nema i skamenjena od bola, gledala je Bogorodica beživotno telo svoga sina i Boga Plaštanica se iznosi, inače, u toku pojanja stihovnjih stihira na večernjem bogosluženju Velikog Petka i polaže se uvek zajedno sa Jevanđeljem na sredinu hrama na poseban sto.
Danas se klepalo i dalje koristi u mnogim pravoslavnim manastirima, posebno onima koji žele da očuvaju tradicionalne običaje i atmosferu. Takođe se može koristiti u pojedinim parohijskim crkvama ili hramovima kao deo liturgijskog nasleđa pravoslavlja.

Klepalo ima i praktičnu svrhu u manastirskim okruženjima gde zvuk zvona može biti nepoželjan ili praktično nemoguć zbog udaljenosti, geografskih karakteristika ili želje da se očuva mir i tišina.
ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
KOLIKO SE TAČNO JAJA FARBA ZA VASKRS: Sveštenik razbija sve zablude vernika
"OČE, OPROSTI IM, NE ZNAJU ŠTA RADE"! Obeležavamo Veliki petak, dan stradanja Isusa Hristosa!
IZNOŠENJE PLAŠTANICE JE NAJTUŽNIJI TRENUTAK VELIKOG PETKA! Evo šta je ona, kako joj se poklanjamo i kakve veze ima sa našim željama!
Evtihije je u progonstvu proveo 12 godina i osam meseci, i pokazao se kao veliki čudotvorac, isceljujući ljude od raznih bolesti molitvama i pomazivanjem jelejem.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Bogosluženja danas protiču bez zvonjave crkvenih zvona, jer ona simbolizuju radost.
Dok su vernici uzvikivali: „Čekamo Blagodatni oganj!“, policija je blokirala aerodrom, pretresla arhiepiskopa i oduzela mu pasoš. Moskovska patrijaršija osudila je ovaj čin kao grubo kršenje verskih sloboda i pozvala na hitnu istragu.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Veliki ruski svetitelj na jednostavan način osvetljava tešku istinu: sve što se meri slavom i bogatstvom gubi smisao pred delima učinjenim drugome.
Kada dođu bolest, gubitak, strah ili potpuni osećaj bezizlaza, svi postaju vernici.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Kada dođu bolest, gubitak, strah ili potpuni osećaj bezizlaza, svi postaju vernici.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.