ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Zvuk klepala predstavlja poziv na zajedništvo, okupljanje i molitvu.
Danas je Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanstvu, jer je tada Isus Hristos razapet na krst.
Na današnji dan bogosluženja se održavaju u tišini, bez zvona, jer su ona simbol radosti. Umesto toga, koristi se drveno klepalo da bi se označio početak službi.
Klepalo u pravoslavlju, poznato i kao semantron, je drveni instrument koji se koristi za pozivanje monaha i vernika na bogosluženja u manastirima i manastirskim crkvama.
- Ova praksa potiče iz drevne hrišćanske tradicije i koristila se pre pojave zvona u pravoslavnim crkvama. Klepalo se smatra jednostavnijim i skromnijim načinom obaveštavanja o bogosluženju u manastirima, kao i podsećanjem monaha na molitvu i okupljanje u crkvi.
- Klepalo ima simboličko značenje u pravoslavlju. Zvuk klepala predstavlja poziv na zajedništvo, okupljanje i molitvu. Kroz udarce klepala, vernici su podsećani na duhovne obaveze i važnost prisustva u bogosluženjima. Takođe, klepalo se koristi kao znak upozorenja, na primer, kada se priprema početak službe ili kada se vernici pozivaju na tihovanje ili pokajanje.
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević. Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik Nema i skamenjena od bola, gledala je Bogorodica beživotno telo svoga sina i Boga Plaštanica se iznosi, inače, u toku pojanja stihovnjih stihira na večernjem bogosluženju Velikog Petka i polaže se uvek zajedno sa Jevanđeljem na sredinu hrama na poseban sto.
Danas se klepalo i dalje koristi u mnogim pravoslavnim manastirima, posebno onima koji žele da očuvaju tradicionalne običaje i atmosferu. Takođe se može koristiti u pojedinim parohijskim crkvama ili hramovima kao deo liturgijskog nasleđa pravoslavlja.
Klepalo ima i praktičnu svrhu u manastirskim okruženjima gde zvuk zvona može biti nepoželjan ili praktično nemoguć zbog udaljenosti, geografskih karakteristika ili želje da se očuva mir i tišina.
ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
KOLIKO SE TAČNO JAJA FARBA ZA VASKRS: Sveštenik razbija sve zablude vernika
"OČE, OPROSTI IM, NE ZNAJU ŠTA RADE"! Obeležavamo Veliki petak, dan stradanja Isusa Hristosa!
IZNOŠENJE PLAŠTANICE JE NAJTUŽNIJI TRENUTAK VELIKOG PETKA! Evo šta je ona, kako joj se poklanjamo i kakve veze ima sa našim željama!
Evtihije je u progonstvu proveo 12 godina i osam meseci, i pokazao se kao veliki čudotvorac, isceljujući ljude od raznih bolesti molitvama i pomazivanjem jelejem.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Na Veliki petak, pred ikonama i kandilima, uz pojanje bogoslova iz Prizrena i vizantijskih horova, izvezeno Hristovo telo položeno je na stoček u hramu gde su stolovali srpski patrijarsi – dok se sveti zavet s Kosova obnavljao u molitvi i suzama.
Kako vernici širom pravoslavnog sveta doživljavaju iznošenje plaštanice i pripremaju se za trenutak vaskrsenja Gospoda Isusa Hrista.
Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.
"Gospodaru, setismo se da onaj varalica kaza još za života: 'Posle tri dana ustaću..."
Jedan od najdubljih duhovnih uvida o Velikoj suboti dolazi iz pera velikog ruskog svetitelja, koji u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ otkriva tajnu silaska Gospoda u ad, otvarajući pogled na večnost koju čeka svaki verujući.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
Dvadeset godina unazad, najveći dan za pravoslavne vernike obeležavao je i direktan prenos liturgija iz hramova. Ove godine, zbog blokade, milioni vernika ostaju uskraćeni za najvažniji televizijski prenos u godini.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.