MLADI CAREVIĆ SE ZBOG NJENE NEUZVRAĆENE LJUBAVI UBIO, A ONA JE ŽIVOT SVOJ DALA ZA HRISTA: Danas je Sveta mučenica Pelagija Tarsijska!
Nju je majka lično predala mučiteljima.
Jov se smatra uzorom trpeljivog podnošenja svakog stradanja, koje Bog na nas šalje, i praobrazom stradajućeg Gospoda Isusa.
SPC danas obeležava Svetog pravednog i mnogostradalnog Jova.
Jov je bio potomak Isava, unuka Avramova. Živeo je Arabiji oko dve hiljade godina pre Isusa Hrista.
Otac mu se zvao Zaret, a majka Vosora. Njegovo pak puno ime beše Jovav.
Bio je častan, bogobojažljiv i veoma bogat. No u sedamdeset devetoj godini njegovog života Bog je dopustio Satani da ga iskušava, što je sve potanko opisano u Knjizi Jova.
Jov je tada u jednom danu izgubio svu decu i bogatstvo.
"Po tom napade na nj teška bolest, od koje mu se celo telo pokri ranama od temena do tabana, i ležaše Jov na đubrištu izvan grada, i komadom crepa otiraše gnoj sa rana svojih. No Jov ne zaropta na Boga, nego strpljivo podnese sve muke do kraja".
Zato mu je Bog povratio zdravlje, i dade mu bogatstvo mnogo veće nego što je pre imao, i rodiše mu se opet sedam sinova i tri kćeri, koliko je i pre imao.
I požive Jov svega dve stotine četrdeset osam godina sve slaveći i hvaleći Boga.
Jov se smatra uzorom trpeljivog podnošenja svakog stradanja, koje Bog na nas šalje, i praobrazom stradajućeg Gospoda Isusa.
Tropar (glas 1):
"Videvši bogatstvo vrlina Jovovih, mišljaše đavo da ih otme od pravednika, i raskida telo njegovo, ali mu riznicu duha ne ukrade; Pronađe naoružanu dušu neporočnog Jova – a mene obnaživši, porobi. Pre nego dođe moj kraj, izbavi me lukavoga, Spase, i spasi me".
Nju je majka lično predala mučiteljima.
U Otkrivenju Jovanovom ovu reč susrećemo četiri puta, uvek u smislu slavoslovljenja i uvek u veoma očiglednom liturgijskom okviru.
Deca žude za direktnim kontaktom sa roditeljima, a ne za mobilnim telefonima ili crtaćima... I ono što je važno, deca ne smeju da budu pritiskana nikad, kaže iguman Petar.
Kada je odbila da se uda, toliko je naljutila svoga oca da je hteo da je muči, ali čudesnim načinom ona ga je prevela u hrišćanstvo.
Crkva tradicionalno naglašava značaj duhovnog jedinstva supružnika, ali se o ovoj temi danas govori mnogo otvorenije i s više razumevanja.
Krštenje deteta je prva Sveta tajna u pravoslavnoj crkvi, koja simbolizuje duhovno rođenje, ulazak u crkvenu zajednicu i početak života u Hristu.
Sveštenik Borislav Petrić kaže da je naša dužnost da decu spremamo i učimo ih da je smrt deo života.
Osim Miholjskih, tokom godine se obeležavaju još i zimske, letnje i Mitrovske zadušnice.
Patrijarh moskovski i sve Rusije poručio je da sveta braća Slovenima nisu donela samo pismo, već dostojanstvo, kulturu i mogućnost da Hrista čuju na svom jeziku u vreme kada su ih mnogi smatrali ljudima drugog reda.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Ćirila i Metodija po starom i Svetog Simeona Divnogorca po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Duhove i spomendan Presvete Bogorodice Pomoćnice, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Oni su postavili temelje slovenske književnosti, kulture i pismenosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simona Zilota po starom i Svetog Mihaila Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Deziderija, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Ćirila i Metodija po starom i Svetog Simeona Divnogorca po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Duhove i spomendan Presvete Bogorodice Pomoćnice, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od ubistva i hule na Boga do kršenja Šabata i neposlušnosti prema roditeljima, drevni jevrejski zakoni predviđali su najstrože kazne.
Pouka svetogorskog monaha razbija uverenje da su sveta mesta ključ duhovne promene i jasno pokazuje zašto se i pad i uzdizanje dešavaju tamo gde već jesmo — u svakodnevnim odlukama i načinu života.