SVETI PETAR I PAVLE – DVA RAZLIČITA KARAKTERA, JEDNA MISIJA: Šta danas možemo da naučimo iz njihovog odnosa?
Jedan je bio nagao ribar iz Galileje, drugi učeni farisej iz Tarsa. Ipak, zajedno su promenili svet.
Ovaj veliki hrišćanski praznik posvećen je dvojici najznačajnijih Hristovih učenika, prvih propovednika Jevanđelja i revnitelja vere, koji su svoj život položili za Hrista i stradali istog dana.
Srpska pravoslavna crkva 12. jula slavi praznik Svetih apostola Petra i Pavla, u narodu poznat kao Petrovdan.
Ovaj veliki hrišćanski praznik posvećen je dvojici najznačajnijih Hristovih učenika, prvih propovednika Jevanđelja i revnitelja vere, koji su svoj život položili za Hrista i stradali istog dana.
Petrovdan se ubraja među 15 najvećih hrišćanskih praznika, a njegovoj proslavi prethodi Petrovdanski, odnosno Apostolski post, ustanovljen u čast Svetih apostola i kao priprema vernika za dostojno obeležavanje njihovog praznika.
Sveti apostol Petar, jedan od dvanaestorice Hristovih učenika i prvi među apostolima, prema crkvenom predanju bio je prvi episkop Rima. Gospod Isus Hristos mu je, zbog njegove vere i ispovedanja, dao posebno mesto među apostolima i rekao da će mu dati "ključeve Carstva nebeskog“.
Pre nego što je postao Hristov apostol, Sveti Petar nosio je ime Simon. Bio je Jevrejin iz grada Vitsaide, brat Svetog apostola Andreja Prvozvanog. Po zanimanju je bio ribar, prostodušan, iskren i bogobojažljiv čovek koji je poštovao Božije zapovesti. Bio je oženjen i imao sina.
Njegov brat Andrej prvi je prepoznao Hrista kao Mesiju i doveo Simona pred Gospoda. Tada mu je Isus rekao: "Ti si Simon, sin Jonin; ti ćeš se zvati Kifa, što znači Petar".
Od trenutka kada je pošao za Hristom, Sveti Petar je postao jedan od najrevnosnijih propovednika vere. Nakon silaska Svetog duha na apostole, širio je Jevanđelje među narodima, propovedajući u Palestini, Maloj Aziji i Italiji. Po svedočanstvu Crkve, kroz njega je delovala velika blagodat Božija, pa je isceljivao bolesne, pomagao nemoćnima i činio mnoga čuda.
Predanje govori da su mnogi bolesni ozdravljali čak i kada bi ih dotakla senka Svetog apostola Petra, jer je kroz njegovu veru delovala sila Božija.
Za vreme cara Nerona Sveti Petar je osuđen na smrt. Kada je trebalo da bude raspet na krstu, zamolio je da bude okrenut glavom nadole, jer je smatrao da nije dostojan da umre na isti način kao njegov Gospod. Tako je i postradao, svedočeći do poslednjeg daha veru u Hrista.
Sveti apostol Pavle, drugi veliki propovednik hrišćanstva, pre nego što je postao Hristov učenik zvao se Savle. Rođen je u gradu Tarsu, u plemenu Venijaminovom. U mladosti je bio revnosni poštovalac starozavetnog zakona i veliki protivnik prvih hrišćana, koje je progonio i mučio.
Ipak, Gospod ga je izabrao za velikog propovednika svoje reči. Na putu za Damask, dok je išao da progoni hrišćane, Savlu se javio sam Hristos i pozvao ga da prestane sa progonom Njegovih sledbenika. Posle tog čudesnog događaja, Savle se krstio, dobio ime Pavle i ceo svoj život posvetio širenju Jevanđelja.
Sveti Pavle je postao jedan od najrevnosnijih apostola, putujući širom sveta i osnivajući prve hrišćanske zajednice. Njegove poslanice, koje su deo Novog zaveta, i danas predstavljaju jedno od najvažnijih svedočanstava hrišćanske vere.
U početku su ga pojedini apostoli sa oprezom prihvatali zbog njegove ranije uloge progonitelja hrišćana, ali su ubrzo prepoznali da ga je sam Gospod izabrao i prihvatili ga kao ravnog sebi u apostolskoj službi.
Sveti apostol Pavle postradao je u Rimu u vreme cara Nerona, kada je, prema predanju, zajedno sa apostolom Petrom položio svoj život za Hrista. Dok je Sveti Petar raspet na krstu, Sveti Pavle je, kao rimski građanin, pogubljen mačem.
Jedan je bio nagao ribar iz Galileje, drugi učeni farisej iz Tarsa. Ipak, zajedno su promenili svet. Jedan je bio ribar, drugi učenjak; prvi je Hrista gledao očima, drugi Ga je spoznao tek posle Vaskrsenja – ali njihova imena i životi kriju duboku tajnu zajedništva koja menja svakog verujućeg, ističe protojerej Andrej Tkačev u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti. Dok su vernici slavili praznik Svetih apostola Petra i pala, košarkaš Luka Vildoza kršten je pod svodovima najvećeg srpskog hrama – evo zbog čega je odlučio da promeni veru i kako je njegova odluka ganula Beograd. Na Petrovdan, hiljade vernika sa mitropolitima Metodijem i Atanasijem koračali su ulicama Bijelog Polja, noseći mošti, ikone i uznoseći molitve za spas naroda, dok je mitropolit Metodije poslao snažnu poruku da Crkvu ne mogu zaustaviti ni barikade ni sile ovog sveta.

SVETI PETAR I PAVLE – DVA RAZLIČITA KARAKTERA, JEDNA MISIJA: Šta danas možemo da naučimo iz njihovog odnosa?
TRI NAJVAŽNIJE LEKCIJE DVOJICE APOSTOLA: Otac Andrej otkriva zašto su Sveti Petar i Pavle toliko različiti, a nerazdvojni u Crkvi
ARGENTINSKI AS NA PETROVDAN POSTAO PRAVOSLAVAC: Luka Vildoza se krstio u Hramu Svetog Save pred venčanje sa Milicom Tasić (VIDEO)
LITIJA PROBILA BARIKADE I PREPREKE: Veličanstveno sabranje u gradu Miroslavljevog jevanđelja
Pred veliki praznik mnogi vernici se pitaju kako da se pravilno pripreme za odlazak u hram i šta je potrebno znati pre nego što pristupe jednoj od najvećih svetinja pravoslavne vere.
Dok jedno crkveno predanje govori o neslaganju oko odnosa prema Rimu, istorijski izvori otkrivaju složeniju sliku vremena u kojem su pravoslavni jerarsi pokušavali da sačuvaju veru i narod između velikih sila.
Govoreći o značaju krsta, otac Srećko objašnjava da je on danas najupečatljivije obeležje hrišćanstva, ali da njegovo značenje kroz istoriju nije uvek bilo takvo.
Vladika Tihon osveštao je prve zvanične prostorije Udruženja veterana "Košare", koje će biti mesto zajedništva, podrške borcima i čuvanja uspomene na junake koji su život položili za slobodu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetih besrebrenika Kira i Jovana po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveta velikomučenica Efimija. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Benedikta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Kir i Jovan u pravoslavlju se nazivaju besrebrenicima, jer su kao lekari pomagali ljudima bez ikakve nadoknade, služeći bolesnima iz ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Sampsona Stranoprimca po starom i Svete 45 mučenika iz Nikopolja po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih prvomučenika Kine, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada je svetitelj došao u carski dvor i položio ruku na mesto gde je car trpeo najveće bolove, bolest je nestala i Justinijan je potpuno ozdravio.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Iz knjige "Pravoslavni posni kuvar" Nade Marinković stiže jednostavan, a svečan predlog za obrok od ribe, vina i začina koji vekovima prate domaću kuhinju.
U besedi za subotu 6. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da molitva, trpljenje ili milosrđe sami po sebi nisu dovoljni, već da svetost nastaje kada se sve vrline sjedine u ljubavi prema Bogu.
Želeći da se zaštite od zla, mnogi nesvesno upadaju u stanje koje im oduzima spokoj i udaljava ih od istinske vere.