Recept iz "Srbski kuvara" koji kombinuje mirise povrća i začina, idealan za posne dane kada je riba dozvoljena, a svaki zalogaj spaja ukus posta i bogatstvo tradicije.
Kada se priprema trpeza za Svetog Nikolu ili za posnu slavu u danima kada je riba dozvoljena, pored pečene ili pržene ribe na klasičan način, nijedan sto ne može biti potpun bez pažljivo pripremljenog ribljeg specijaliteta koji će biti zvezda slavske trpeze.
Jeromonah Jerotej Draganović, poznat po svojoj posvećenosti i veštini u kuvarstvu, u svojoj knjizi "Srbski kuvar" iz 1855. godine ostavio je recept za šarana u sosu od paradajza – sočan, mirisan i ukusan obrok koji spaja jednostavnost posta i bogatstvo ukusa. Pripremljen prema njegovim uputstvima, šaran upija mirise povrća i začina, čineći ga jelom koje ne samo da hrani telo, već i oplemenjuje duh, u skladu s pravoslavnim običajem i slavskim stolom.
Sastojci
1 kg šarana (može i druga riba)
nekoliko kašika brašna
ulje
tri do četiri glavice crnog luka
veza zeleniš (peršunov koren i cvekla)
pola kilograma cvekle
pola litra mlevenog (nekuvanog) paradajza
so
biber i malo šećera
shutterstock.com/Didi Sudarsono
Šaran u sosu od paradajza
Priprema
Ribu očistite, operite i isecite na krupnije komade, uvaljajte je u brašno i ispržite sa svih strana na vrelom ulju. Prženu ribu stavite u dublju posudu za serviranje. Crni luk isecite na rebarca i pržite na ulju sve dok ne dobije zlatnu boju. Kad je luk gotov, izvadite ga rešetkastom lopaticom i stavite preko ribe.
U drugu posudu zagrejte dosta ulja, pa na njega izručite očišćenu i izrendanu zeleniš i cveklu i ostavite da se tiho prži sve dok ne bude gotovo. Zatim dodajte paradajz i neka sve krčka dok se masa dovoljno ne zgusne. Osolite, zabiberite i dodajte malo šećera, a zatim ovim sosom prelijte ribu. Ovako pripremljena riba treba pre iznošenja na trpezu da odstoji pet do šest sati, da bi lepo povukla sokove i mirise.
Od jevanđeljskog simbola i hrišćanskih običaja do saveta iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. godine – kako je jedna namirnica postala tiha spona vere, prirode i svakodnevice pravoslavnih vernika.
Jedinstveno jelo koje spaja nežni sloj povrća i aromatičnu ribu, idealno za posne dane kada tipik dopušta ribu - mekan, sočan patlidžan i začini pretvaraju svaki zalogaj u radost.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Recept iz "Srbski kuvara" koji kombinuje mirise povrća i začina, idealan za posne dane kada je riba dozvoljena, a svaki zalogaj spaja ukus posta i bogatstvo tradicije.
Kratak razgovor koji počinje bezazleno, a završava se neprijatnim ogledalom u kome se prepoznaju vera bez napora, pobožnost bez dela i razlog zbog kog mnogi beže od istine o sebi.
U besedi za 27. subotu po Duhovima, saznajte Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svakodnevno preispitivanje i pokajanje mogu vratiti svetlost u život.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Andreja Prvozvanog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Svetog mučenika Evstratija. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok su u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Monah iz Manastir Krušedol objavio je 1855. godine zbirku recepata, među kojima je i ovaj koji pokazuje kako se od najskromnijih sastojaka stvara nezaboravan ukus i miris starine
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Protojerej Tarasije Zabudjko rasvetljava nedoumicu o kojoj se u parohijama najčešće govori tiho, objašnjavajući da se suština ove zabrane ne tiče vrednovanja žene, već svetosti mesta na kojem se savršava Bezkrvna Žrtva.
Prvi srpski vladika u Americi, koga danas proslavljamo kao svetitelja, objasnio je da telesne nevolje nisu slučajnost, već prilika za pokajanje, duhovni rast i otkrivanje unutrašnjih slabosti.