Artičoke, krompir, šargarepa i mirođija u jelu koje spaja mir monaškog života i svakodnevnu trpezu.
Zbirka recepata „Svetogorski kuvar oca Onufrija Hilandarca“ otkriva recepte koji povezuju duhovnost i svakodnevni život. Među njima se posebno izdvaja povrće na carigradski način – jelo jednostavno po sastojcima, ali bogato pažnjom i posvećenošću koju monah ulaže u pripremu svake namirnice. Artičoke, krompir, šargarepa i mirođija ovde postaju više od hrane; one su izraz monaškog načina života i proslava Božijeg dara kroz trpezu.
Sastojci
10 artičoka
6 sitnijih glavica crnog luka
1 veza mirođije
3 šargarepe, srednje veličine
7 manjih krompira
1 kašika brašna
so
biber
maslinovo ulje
limunov sok
Shutterstock/Giorgos Karagiannis
Artičoke na carigradski način
Priprema
Oljuštite artičoke i rukom ih premažite limunovim sokom. U dublju posudu nalijte hladnu vodu i dobro je posolite, zatim artičoke potopite u slanu vodu. Ako odlučite da utrljavate so zajedno sa limunovim sokom, artičoke se potapaju u čistu hladnu vodu, bez dodatka soli.
Očistite luk i isecite ga na četvrtine. Oljuštite i operite krompir. Očistite šargarepu i isecite je na četiri dela radi lakšeg kuvanja.
Sipajte vodu u lonac toliko da prekrije sve sastojke. Kada voda počne da vri, ubacite artičoke, luk, krompir i šargarepu. Mirođiju prethodno stavite u mrežicu za začine ili u pamučnu vrećicu kako se ne bi rasula, i ubacite u lonac da se kuva. Artičoke slažite tako da odsečena stabljika bude okrenuta nagore.
Kada sve provri, dodajte ulje, limunov sok i so, a mirođiju izvadite čim otpočne ključanje. U manju posudu sipajte malo hladne vode i dodajte kašiku brašna. Dobro umutite viljuškom, da ne ostanu grudvice. Kašikom sipajte bujon u kojem su se kuvale artičoke i mutite dok ne postane tečno. Kada smesa postane dovoljno vodena i bez grudvica, polako je sipajte preko artičoka da se ravnomerno rasporedi.
Kuvajte dok se sos ne zgusne i sav višak vode ne uvri. Pri samom kraju, dodajte biber po želji.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Uz pažljivo sečenje, miris ruzmarina i nekoliko osnovnih sastojaka, obična namirnica dobija novu formu i postaje jelo koje spaja meru, ukus i tišinu pravoslavnog posta.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.
Uz arhijerejsku liturgiju i dirljivo pojanje fočanskog hora „Pobratimstvo“, vernici su primili poruke o duhovnom sazrevanju i svedočanstvu neprekinute svetosavske tradicije u slovenačkoj prestonici.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
Recept sa Svetе Gore pokazuje da prava slatka radost ne zahteva raskoš - spoj džema, oraha, suvog grožđa, agruma i posne čokolade stvara kolač koji tihu blagost pretvara u nezaboravan užitak.
Starinska poslastica sa jabukama, zapisana rukom žena koje su znale kako se ista radost priprema i u mrsu i u danima uzdržanja, bez žurbe i bez suvišnih ukrasa.
U "Srbskom kuvaru" iz 19. veka jeromonah Jerotej Draganović ostavio je zapis o čorbi od rasola koja je bila više od jela - deo svakodnevice tokom zimskih meseci.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jevtimija Velikog po starom, odnosno Sretenje Gospodnje po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Prikazanje Gospodnje, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.