Artičoke, krompir, šargarepa i mirođija u jelu koje spaja mir monaškog života i svakodnevnu trpezu.
Zbirka recepata „Svetogorski kuvar oca Onufrija Hilandarca“ otkriva recepte koji povezuju duhovnost i svakodnevni život. Među njima se posebno izdvaja povrće na carigradski način – jelo jednostavno po sastojcima, ali bogato pažnjom i posvećenošću koju monah ulaže u pripremu svake namirnice. Artičoke, krompir, šargarepa i mirođija ovde postaju više od hrane; one su izraz monaškog načina života i proslava Božijeg dara kroz trpezu.
Sastojci
10 artičoka
6 sitnijih glavica crnog luka
1 veza mirođije
3 šargarepe, srednje veličine
7 manjih krompira
1 kašika brašna
so
biber
maslinovo ulje
limunov sok
Shutterstock/Giorgos Karagiannis
Artičoke na carigradski način
Priprema
Oljuštite artičoke i rukom ih premažite limunovim sokom. U dublju posudu nalijte hladnu vodu i dobro je posolite, zatim artičoke potopite u slanu vodu. Ako odlučite da utrljavate so zajedno sa limunovim sokom, artičoke se potapaju u čistu hladnu vodu, bez dodatka soli.
Očistite luk i isecite ga na četvrtine. Oljuštite i operite krompir. Očistite šargarepu i isecite je na četiri dela radi lakšeg kuvanja.
Sipajte vodu u lonac toliko da prekrije sve sastojke. Kada voda počne da vri, ubacite artičoke, luk, krompir i šargarepu. Mirođiju prethodno stavite u mrežicu za začine ili u pamučnu vrećicu kako se ne bi rasula, i ubacite u lonac da se kuva. Artičoke slažite tako da odsečena stabljika bude okrenuta nagore.
Kada sve provri, dodajte ulje, limunov sok i so, a mirođiju izvadite čim otpočne ključanje. U manju posudu sipajte malo hladne vode i dodajte kašiku brašna. Dobro umutite viljuškom, da ne ostanu grudvice. Kašikom sipajte bujon u kojem su se kuvale artičoke i mutite dok ne postane tečno. Kada smesa postane dovoljno vodena i bez grudvica, polako je sipajte preko artičoka da se ravnomerno rasporedi.
Kuvajte dok se sos ne zgusne i sav višak vode ne uvri. Pri samom kraju, dodajte biber po želji.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Uz pažljivo sečenje, miris ruzmarina i nekoliko osnovnih sastojaka, obična namirnica dobija novu formu i postaje jelo koje spaja meru, ukus i tišinu pravoslavnog posta.
Od nekadašnja dva poljupca do prepoznatljivog znaka identiteta, ovaj gest prerastao je u potvrdu vere, istorije i pripadnosti – dok isti pravoslavni okvir kod drugih naroda nije dobio isto značenje.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.