Uz blagoslov mitropolita žičkog završava se oslikavanje veličanstvene svetinje, poznate po čudu – zvonu koje zvoni bez dodira ljudske ruke. Majstori predano oslikavaju zidove svetinje, dok svaki novi potez kista donosi delić Carstva Nebeskog na zemlju.
Obnova Hrama Svetog velikomučenika Pantelejmona u selu Milatkoviće kod Raške privodi se kraju, obasjana svetlošću Božije blagodati i molitvama vernika. Ovaj hram, koji ponosno stoji na uzvišenju, postao je svetionik ne samo za Crkvenu opštinu Trnava već i za ceo grad Rašku, duhovno okupljajući verni narod. Milošću Božjom, uz blagoslov arhiepiskopa i mitropolita žičkog Justina, nastavljeno je živopisanje ovog svetog mesta, koje svakim novim potezom kista oživljava Carstvo Nebesko na njegovim zidovima.
Ove godine je u toku treća faza oslikavanja. Nakon što su majstori već obradili kupolu i oltarski prostor, sada živopišu gornje i donje zone južnog i severnog zida. Pod rukama živopisca Gorana Ilića i njegovih saradnika, dar Božiji se izliva u prelepim ikonama, prenoseći vernicima viziju Božanske prisutnosti u svetu. Svaka scena, svaki svetac, svaka božanska figura odiše svetlošću večnosti i neprolaznosti, usmeravajući poglede ka Carstvu nebeskom i podsećajući na blagodat koja je prisutna među nama.
printskrin facebook
Hram Svetog Pantelejmona u selu Milatkoviće kod Raške
Ovaj hram je postao nadaleko poznat 2020. godine, kada je snimak čudesnog događaja – kako zvonik zvoni bez ljudske ruke - obišao svet. To nebesko znamenje podsetilo je vernike da je ovaj hram više od građevine. On je mesto čuda, mesto gde se nevidljiva ruka Božija dotakla sveta i ostavila znak svoje prisutnosti, pozivajući sve da verom, nadom i ljubavlju prigrle milost koju Sveti Pantelejmon, zaštitnik ovog hrama, daruje.
Danas, dok se živopis privodi kraju, ovaj hram ostaje tiho svedočanstvo Božijeg čuda, duhovna luka za sve koji traže mir i utehu, dok njegov zvonik, bilo da zvoni rukom ili Božanskom silom, nastavlja da poziva na molitvu i na veru koja nadilazi sve zemaljsko.
Nekoliko dana pre povlačenja iz javnog života u manastir, Elena Mazlu je sa svojim pratiocima na društvenoj mreži TikTok podelila svoju zadivljenost i poštovanje prema ikoni koja je na čudesan način neoštećena izneta iz velikog požara.
Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva.
Libanski narod se suočava sa neprestanim bombardovanjem i gubitkom sigurnosti, dok otac Justin iz Crkve Svetog Đorđa u prestonici Libana, opisuje bezizlaznost situacije i apeluje na molitvu za mir.
Zahvaljujući podršci Ministarstva kulture i zalaganju stručnjaka, započeti su urgentni radovi na očuvanju zidnog slikarstva iz 19. veka u Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Bogatiću.
U svetu prepunom nevidljivih opasnosti vernici traže zaštitu od različitih vrsta magije. Važno je pročitati celu molitvu, a ne neku njenu skraćenu verziju jer jedino tako može doneti mir i duhovnu zaštitu svakom domu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.