Eksplozija se čula u blizini rimokatoličke crkve u glavnom gradu Ugande, javili su lokalni mediji.
Manastir Bogorodica Stonska je nekadašnji manastir Srpske pravoslavne crkve (SPC) koji je postojao tokom 13. i početkom 14. veka u blizini Stona na poluostrvu Pelješcu. U ovom manastiru je 1219. godine prvi srpski arhiepiskom Sveti Sava osnovao Humsku eparhiju za oblasti Humske Zemlje i Travunije (današnja Hercegovina, sa dubrovačkim primorjem).
U drugoj polovini 12. veka, Humskom Zemljom je vladao veliki knez Miroslav, brat Stefana Nemanje. Nakon smrti kneza Miroslava, koji je stolovao upravo u Stonu, u oblasti Zahumlja je nastupilo razdoblje previranja, koje je okončano za vreme vladavine srpskog kralja Stefana Prvovenčanog.
Kada je prvi srpski arhiepiskom Sveti Sava nakon sticanja crkvene autokefalnosti 1219. godine pristupio organizovanju novih eparhija, jednu od njih je smestio upravo pri starom hramu Bogorodice Stonske.
U vreme osnivanja, Humska eparhija je obuhvatala čitavu oblast Humske Zemlje sa Travunijom.
Iako prvobitna povelja Stefana Prvovenčanog i Svetog Save iz 1220. godine o osnivanju Humske eparhije i njenog eparhijskog vlastelinstva nije sačuvana, njen sadržaj se može sagledati na osnovu kasnije potvrdne povelje srpskog kralja Stefana Uroša I iz 1243—1253. godine. Ovom poveljom, kralj je potvrdio sve ranije darove svoga oca Stefana Prvovenčanog humskom manastiru Bogorodice Stonske.
Međutim, kada se postavilo pitanje o izmiještanju katedralnog mesta Humske eparhije iz Stona u hram Svetog Petra na Limu u Bijelom Polju, kralj Uroš je 1254—1263. godine starim posedima pridodao i nove, mahom u Polimlju. Usled neredovnih prilika i izmeštanja boravišnog mesta humskih episkiopa, manastir Bogorodice Stonske je počeo da opada.
Wikipedia
Stefan Milutin
Nakon smrti srpskog kralja Stefana Milutina (1321), uspeo je bosanski ban Stjepan II Kotromanić da zavlada Zahumljem. Tadašnji humski episkop Danilo je stoga boravio u manastiru Svetog Petra na Limu. Negov naslednik, humski episkop Stefan (1324) se takođe nije mogao vratiti u Ston. Stoga mu je srpski kralj Stefan Dečanski potvrdio posed nad Manastirom Svetog Petra na Limu u Bijelom Polju.
Međutim, pravoslavno sveštenstvo je nakon svih ovih zbivanja i dalje bilo prisutno u Stonu, što je potvrđeno i znamenitim ugovorom iz 1333. godine, sklopljenim između Dubrovčana i srpskog kralja Stefana Dušana, u kojem je bilo izričito predviđeno da je nakon predaje Stona u njemu ostati i pravoslavni sveštenik.
Wikipedia
Manastir Bogorodica Stonska
Međutim, ova odredba kasnije nije poštovana, tako je usled rimokatoličkog prozelitizma u stonskom primorju došlo do znatnog opadanja pravoslavlja.
Prema dubrovačkom katastru iz 1393. godine, manastir Bogorodice Stonske je već uveliko bio zapustio: "Item dighemo che le saline e lo monastero de sca Maria cum tute sua raxon e pretinentia si e del Comun“ -"Takođe izjavljujemo da su solane i manastir svete Marije, sa svim svojim pravima i pripadnostima, vlasništvo Komune (opštine, zajednice)."
Na osnovu pomena solane u ovom zapisu, istoričari su zaključili da se manastir Bogorodice Stonske nalazio u delu Stonskog polja poznatom kao Lužine, po čemu je manastirski hram vremenom i postao poznat kao Gospa od Lužina. Nakon preuzimanja od strane rimokatolika, hram je tokom narednih vekova pretrpio razne prepravke.
Sistematska arheološka istraživanja na tom lokalitetu još uvijek nisu sprovedena, javlja Herceg RTV.
BONUS VIDEO: Monah iz manastira Tumane otkrio istinu: Ovo je ključ za jaku veru
Iz manastira Mileševe u prestoni grad stiže sveta ruka prvog srpskog arhiepiskopa, a ulice Beograda ispuniće se hiljadama vernika, molitvama, ikonama i pesmom – u jednom od najsvečanijih događaja u duhovnom životu naroda.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Zagrebačka nadbiskupija upozorava na ranu seksualizaciju i uvođenje ideoloških elemenata u obrazovanje, ističući da roditelji moraju ostati uključeni u odgoj svoje dece.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.