SUTRA POČINJE BOŽIĆNI POST: Otac Gojko govori o tome šta čeka one koji ga izbegnu
Tolika je naša vezanost za hranu, odmor, relaksaciju, da mi pravimo idole od toga... Iz toga proizilazi i bludni život, kaže otac Gojko.
Sveštenik Miroslav Vasić objasnio je pravoslavnu praksu Božićnog posta. On ističe važnost njegove duhovne dimenzije, koja je jednako bitna kao i telesna.
Pravoslavni vernici danas su započeli Božićni post, a sveštenik Miroslav Vasić je objasnio kako se pravilno vrši ovaj post.
U našem pravoslavnom svetu postoje četiri višednevna posta, što znači da se više dana u kontinuitetu posti, a imamo i takozvane jednodnevne postove, to jest, sredu i petak u toku cele jedne godine.
- Suština posta jeste obnavljanje čovekovog bića, čovekove ličnosti u zajednici sa Hristom Bogom – rekao je Vasić.

Objasnio je u kakvoj su vezi telesna dimenzija posta, u vidu suzdržavanja od namirnica životinjskog porekla, i duhovna dimenzija.
- Kada govorimo o postu, čućemo najčešće kako neko posti strože ili manje strogo. Ali uglavnom se ti odgovori svode na telesni post. Na primer koju hranu upotrebljavamo, kako ćemo postiti sredom ili petkom, da li smo postili sedam dana ili više dana itd. Međutim, zaboravljamo da post ima i drugu svoju dimenziju.
- To je duhovna kategorija, duhovna strana posta, gde sam čovek pokušava na neki način da sve svoje greške, sve svoje loše navike ispravi. I tu, naravno, ako pogledamo u okviru prvog odgovora što smo upravo rekli, ako pogledamo da čovek obnavljajući sebe u zajednici sa Bogom, traži iskonsku istinu, iskonsku pravdu, iskonsku ljubav u sebi, videćemo da je neophodno da imamo ljubav prema bližnjemu. Da opraštamo, da činimo sva ona dobra dela koja zaista krase nas hrišćane i naš hrišćanski život – rekao je sveštenik.
Imao je i savet za one koji iz zdravstvenih razloga nisu u mogućnosti da se pridržavaju posta tokom svih dana.
- Post nije mehanizam, pa da mi odredimo da moramo baš na takav i takav način postiti kako fizički, tako i duhovno. Naše snage su različite. Svako od nas ima drugačiju snagu i u telesnom smislu posta i u duhovnom. Stoga crkva nikada nije odbacivala nikoga ko ne može da posti u ovom telesnom smislu. Stoga bolesni, trudnice i svi oni koji nisu u stanju da poste, naravno da se oslobađaju posta. Ali to ih ne udaljava od one druge strane posta, gde čineći dobra dela, u ljubavi prema bližnjemu i prema Hristu za dobijeno carstvo Božije - zaključuje sveštenik Miroslav Vasić.
Tolika je naša vezanost za hranu, odmor, relaksaciju, da mi pravimo idole od toga... Iz toga proizilazi i bludni život, kaže otac Gojko.
Post nije samo uzdržavanje od hrane već i put ka duhovnoj čistoti i spasenju. U svojoj poslanici iz 1930. godine, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović obratio se vernicima, razjašnjavajući pravila i smisao posta, ali i upozoravajući na opasnosti gordosti i formalizma.
Počeo je Božićni post koji traje 40 dana, a na pitanje mnogih vernika da li uzdržanje mogu da nastave ukoliko se omrse, odgovor je dao Vladimir Pekić, sveštenik crkve Svetog Marka.
Sveštenik StevanJovanović je rekao da je post, pre svega, vežbanje u uzdržanju navodeći da su danas ta vežba i askeza potrebnije više nego ikada.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Jedinstveno jelo koje spaja nežni sloj povrća i aromatičnu ribu, idealno za posne dane kada tipik dopušta ribu - mekan, sočan patlidžan i začini pretvaraju svaki zalogaj u radost.
Na snimku se vidi grupa ljudi koja, kao da sedi za trpezom, obeduje hranu postavljenu na nadgrobnu ploču, koja je prekrivena stolnjakom.
Sveštenik Vladislav Vučanović iz Prijedora najluđu noć naziva idolopokloničkim praznikom, u suprotnosti s hrišćanskim vrednostima. Njegov apel, potkrepljen duhovnim objašnjenjem i strogim pravilima posta, pokrenuo je raspravu o značenju ovog praznika.
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
Najveća zabluda savremenog sveta jeste sigurnost u "novo sutra".
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Najveća zabluda savremenog sveta jeste sigurnost u "novo sutra".
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Probajte đuveč sa krompirom po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jefrema Katunakijskog.
Sveti starac govorio je bez uvijanja o onima koji zanemaruju svoje zdravlje, ali i o pogrešnom shvatanju vere zbog kojeg čovek odbacuje pomoć koja mu je pružena.