SUTRA POČINJE BOŽIĆNI POST: Otac Gojko govori o tome šta čeka one koji ga izbegnu
Tolika je naša vezanost za hranu, odmor, relaksaciju, da mi pravimo idole od toga... Iz toga proizilazi i bludni život, kaže otac Gojko.
Sveštenik Miroslav Vasić objasnio je pravoslavnu praksu Božićnog posta. On ističe važnost njegove duhovne dimenzije, koja je jednako bitna kao i telesna.
Pravoslavni vernici danas su započeli Božićni post, a sveštenik Miroslav Vasić je objasnio kako se pravilno vrši ovaj post.
U našem pravoslavnom svetu postoje četiri višednevna posta, što znači da se više dana u kontinuitetu posti, a imamo i takozvane jednodnevne postove, to jest, sredu i petak u toku cele jedne godine.
- Suština posta jeste obnavljanje čovekovog bića, čovekove ličnosti u zajednici sa Hristom Bogom – rekao je Vasić.

Objasnio je u kakvoj su vezi telesna dimenzija posta, u vidu suzdržavanja od namirnica životinjskog porekla, i duhovna dimenzija.
- Kada govorimo o postu, čućemo najčešće kako neko posti strože ili manje strogo. Ali uglavnom se ti odgovori svode na telesni post. Na primer koju hranu upotrebljavamo, kako ćemo postiti sredom ili petkom, da li smo postili sedam dana ili više dana itd. Međutim, zaboravljamo da post ima i drugu svoju dimenziju.
- To je duhovna kategorija, duhovna strana posta, gde sam čovek pokušava na neki način da sve svoje greške, sve svoje loše navike ispravi. I tu, naravno, ako pogledamo u okviru prvog odgovora što smo upravo rekli, ako pogledamo da čovek obnavljajući sebe u zajednici sa Bogom, traži iskonsku istinu, iskonsku pravdu, iskonsku ljubav u sebi, videćemo da je neophodno da imamo ljubav prema bližnjemu. Da opraštamo, da činimo sva ona dobra dela koja zaista krase nas hrišćane i naš hrišćanski život – rekao je sveštenik.
Imao je i savet za one koji iz zdravstvenih razloga nisu u mogućnosti da se pridržavaju posta tokom svih dana.
- Post nije mehanizam, pa da mi odredimo da moramo baš na takav i takav način postiti kako fizički, tako i duhovno. Naše snage su različite. Svako od nas ima drugačiju snagu i u telesnom smislu posta i u duhovnom. Stoga crkva nikada nije odbacivala nikoga ko ne može da posti u ovom telesnom smislu. Stoga bolesni, trudnice i svi oni koji nisu u stanju da poste, naravno da se oslobađaju posta. Ali to ih ne udaljava od one druge strane posta, gde čineći dobra dela, u ljubavi prema bližnjemu i prema Hristu za dobijeno carstvo Božije - zaključuje sveštenik Miroslav Vasić.
Tolika je naša vezanost za hranu, odmor, relaksaciju, da mi pravimo idole od toga... Iz toga proizilazi i bludni život, kaže otac Gojko.
Post nije samo uzdržavanje od hrane već i put ka duhovnoj čistoti i spasenju. U svojoj poslanici iz 1930. godine, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović obratio se vernicima, razjašnjavajući pravila i smisao posta, ali i upozoravajući na opasnosti gordosti i formalizma.
Počeo je Božićni post koji traje 40 dana, a na pitanje mnogih vernika da li uzdržanje mogu da nastave ukoliko se omrse, odgovor je dao Vladimir Pekić, sveštenik crkve Svetog Marka.
Sveštenik StevanJovanović je rekao da je post, pre svega, vežbanje u uzdržanju navodeći da su danas ta vežba i askeza potrebnije više nego ikada.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
Manastir Tumane će u nedelju, 22. novembra, svečano proslaviti praznik Svetog Nektarija Eginskog, čija se čestica moštiju trajno čuva u ovoj svetinji.
Crkva uči da je svaki čovek Božija tvorevina i da život nerođenog deteta ima istu vrednost i dostojanstvo kao život svakog drugog ljudskog bića.
Snimak Čupića iz hrama objavili su "Studenti Raška".
Kada čovek teži Bogu, iskušenja mogu biti posebno intenzivna, upozrava čtec.
Prema crkvenom učenju, anđeli su bestelesna duhovna bića koja služe Bogu i izvršavaju njegovu volju.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Odgovor sveštenika otvara i važnije pitanje: kako da uspomena na preminule bude podsticaj za molitvu, a ne predmet sujeverja.
Veliki uskršnji post počeo je u ponedeljak, 3. marta, i trajaće do 20. aprila
Na snimku se vidi grupa ljudi koja, kao da sedi za trpezom, obeduje hranu postavljenu na nadgrobnu ploču, koja je prekrivena stolnjakom.
U svom „Posnom kuvaru” monahinja manastira Rukumija je sakupila recepte za pripremu ukusnih jela na vodi i ulju, a priredila je i knjigu u kojoj su saveti kako da se preživi u prirodi, kao i mnoge duhovne pouke.
Uoči Božićnog posta, koji počinje 28. novembra, podsećamo se svetiteljevih reči o važnosti uzdržanja, koje nije samo odricanje od telesnih užitaka, već i pročišćavanje misli, dela i tela kroz ljubav i milostinju.
Crkva uči da je svaki čovek Božija tvorevina i da život nerođenog deteta ima istu vrednost i dostojanstvo kao život svakog drugog ljudskog bića.
Kada čovek teži Bogu, iskušenja mogu biti posebno intenzivna, upozrava čtec.
Pravoslavno hrišćanstvo podseća da hrana nije samo sredstvo za utoljavanje gladi, već i dar koji čovek treba da prima sa zahvalnošću i poštovanjem.
Žito je obavezan bogoslužbeni element proslave svake krsne slave, naglasio je sveštenik.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Sveti Jaron i njegova družina postradali su 298. godine, ostavivši primer nepokolebljive vere i odanosti Hristu.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno hrišćanstvo podseća da hrana nije samo sredstvo za utoljavanje gladi, već i dar koji čovek treba da prima sa zahvalnošću i poštovanjem.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.