U atmosferi globalne nesigurnosti i smanjenog broja poklonika, Jerusalim ostaje svetionik vere – tišina ulica kroz koje je Bog hodao ponovo će biti osvećena molitvom i svetlom.
Dok se pravoslavni verni narod s ljubavlju i pokajanjem priprema da zakorači u Veliku sedmicu, duhovnu pustinju kroz koju se stiže do zore Vaskrsenja – Sveta zemlja, ranjena i uzdrmana, utišava svoje bolove i otvara svoja vrata za molitvu, tišinu i nadu.
Jerusalim, grad u kojem je Bog kao čovek hodao, stradao i vaskrsao, uprkos ratnim pretnjama i geopolitičkim nemirima, opet postaje centar hrišćanskog sveta. U vreme kada zemaljski strahovi uznemiruju duše, nebeska tajna Hristovog praznika pobede nad smrću, u Svetoj Zemlji se čuva kao najdragocenija svetinja – sagorela u stradanju, ali neugasiva.
Foto: Pixabay
Jerusalim
Put ka Golgoti – put pokajanja i nade
Jerusalimska patrijaršija je, uprkos svim iskušenjima, objavila program Svetih bogosluženja za Veliku sedmicu 2025. godine. Sveštena tišina ulica kojima je Gospod nekada prošao sa krstom na leđima biće ponovo osvećena molitvom i pokajanjem vernika koji se, iako malobrojni, odlučuju na pokloničko putovanje uprkos ratnim opasnostima.
U središtu ovih dana, kao vrhunac duhovnog uzdizanja, biće čin silaska Blagodatnog Ognja na Veliku subotu, 19. aprila u 13:00 časova, u Hramu Vaskrsenja. U tom času, kada se nebesko dotiče zemaljskog, a život pobeđuje smrt, iz Svetog Groba će i ove godine zasijati netvarna svetlost – znak da Bog nije napustio svet, već ga svake godine iznova poziva u ljubav i mir.
Foto: Pixabay
Jerusalim
Služitelji nade u vremenu tišine
Broj poklonika drastično je smanjen nakon pandemije i zbog stalnih bezbednosnih pretnji. Ali oni koji ostaju – očevi Svetog Groba – ostaju kao živi svedoci nepokolebive vere. U njihovim molitvama i žrtvi, u besanim noćima i služenjima pod zviždukom sirena, obitava neuništiva nada da će mrak ovog sveta ipak biti pobeđen vaskršnjom svetlošću.
Na nedavnom sabranju pod pokroviteljstvom patrijarha jerusalimskog Teofila, predstavnici svih hrišćanskih konfesija Jerusalima dogovorili su mere za dostojanstveno i bezbedno održavanje prazničnih bogosluženja. U vremenu kada se zidovi grade, a mostovi ruše, njihova jednoglasna poruka je: "Mir, bezbednost i jedinstvo – u zemlji gde se Bog javio u telu."
Poziv na ljubav i solidarnost
Pomsne pravoslavne crkve kroz svoja saopštenja, upućuju vernicima poziv da podrže Sveta Mesta – duhovno, ali i materijalno. Jer stradanje ovih svetinja nije samo teret Jerusalima, već krst celog hrišćanstva. Podržati Svetu Zemlju u ovom času znači podržati veru, istinu i nadu – one vrednosti na kojima se temelji život u Hristu.
RASPORED BOGOSLUŽENJA VELIKE SEDMICE
U HRAMU VASKRSENJA GOSPODNJEG
Lazareva subota
15:00 Patrijaraško večernje
Cveti
08:00 Patrijaraška sveta liturgija
Cveti
18:15 Jutrenje Velikog ponedeljka (Služba Ženika)
Veliki ponedeljak
09:00 Liturgija pređeosvećenih darova na Golgoti
18:15 Jutarje Velikog utorka (Služba Ženika)
Veliki utorak
09:00 Liturgija pređeosvećenih darova na Golgoti
18:15 Jutarnje Velike srede (Služba Ženika)
Velika sreda
09:00 Liturgija pređeosvećenih darova na Golgoti
Veliki četvrtak
06:30 Liturgija Svetog Vasilija Velikog u Sabornoj crkvi
09:00 Služba svetog umivanja (Obred pranja nogu) u hramu Svetog Jakova
Veliki petak
10:00 Carski časove na Golgoti
15:00 Patrijaraško večernje
23:00 Služba opela Hristovog (Epitafios)
Dok se Velika sedmica približava, Jerusalimu se priprema za čin silaska Blagodatnog Ognja, poruka koja iz Svete zemlje stiže vernicima širom sveta ostaje snažna i jasna – uprkos stradanjima, ratu i neizvesnosti, Hristova pobeda nad smrću i dalje sija kao svetlost nade.
Očekivani dolazak poklonika biće skromniji nego prethodnih godina, ali će molitve biti dublje, a svedočanstva vere jača. Sveštenstvo apeluje na sve hrišćane da duhovno i materijalno pomognu očuvanje svetinja u zemlji u kojoj je svaki kamen priča o Bogu. Uprkos senci koja je nadvila Jerusalim, poruka Vaskrsa ostaje ista: život ima poslednju reč.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je Hristos raspet, prvi put jedan srpski patrijarh služio je svetu Liturgiju, a potom primio orden Velikog krsta, priznanje za svoju duhovnu misiju i jedinstvo pravoslavlja.
Otkrijte tajnu monaškog recepta koji se vekovima priprema uoči Lazareve subote – simboliku, oblik i sastojke lazarakija, poslastice koju vernici i danas mese kao tiho sećanje na čudo vaskrsenja i predstojeći praznik nad praznicima.
U nadahnutom predavanju protojereja-stavrofora Gojka Perovića vernici su otkrili da Vaskršnji post nije samo uzdržanje od hrane, već duboka duhovna borba i putovanje ka Hristu, koje se u danima Strasne sedmice pretvara u tiho svedočenje pred licem Gospodnjim.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Dok vernici u hramove donose jaja i prazničnu hranu na osvećenje, Crkva čuva neobičan ritam ovog dana – između groba i vaskrsenja odvija se tihi događaj sa snažnom porukom hrišćanstva
Plaštanica se tokom večernje službe polaže na posebno pripremljen sto u sredini crkve, zajedno sa Jevanđeljem, gde vernici prilaze da je celivaju i u tišini se pomole.
Uz blagoslov patrijarha Porfirija, Oganj iz Jerusalima biće donet u Srbiju, a u 23 časa, na početku Vaskršnjeg jutrenja, biće upaljena prva sveća u zavetnom hramu na Vračaru.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.