AHMAD GHARABLI / AFP / ProfimediaTuristi u Jerusalimu
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
To je mesto pobede života nad smrću, mesto susreta s vašom večnošću, to je boja vaše duše, vaše večnosti. Ako osećanje koje preplavi čoveka kada silazi u Hristov grob može da se opiše rečima, to bi bile ove, a izabrao ih je hadži Dragan Popović, po struci teolog, po profesiji veroučitelj, koji u Svetu zemlju putuje već gotovo 30 godina. Broj onih kojima je bio vodič na pokloničkim putovanjima meri se, kako kaže, hiljadama.
U Svetu zemlju otišao je prvi put 1993. i od tada odlazi svake godine, koja je to dozvoljavala. Hodočasnici uvek putuju sa blagoslovom srpskog patrijarha i uvek je u grupi najmanje jedan sveštenik i jedan monah. Obično ih putuje oko 25.
- Za put se pripremamo postom i molitvom, ali ljudima koji putuju sa mnom na sastancima pre puta dajem uputstva od toga koja ćemo mesta posetiti do nekih vrlo praktičnih stvari: šta od garderobe i obuće da ponesu, u koliki kofer da se spakuju. Meni ne plaćaju ništa, plaćaju sve tamo, u Jerusalimu. Sveta zemlja je ustvari Sveto pismo i onaj ko ne poznaje Sveto pismo ne može da vas vodi po Svetoj zemlji kako treba. Čoveku treba da bude jasno zašto je Hristos rekao baš te reči na tom mestu. Meni je to smisao i svrha vodiča u Svetoj zemlji – objašnjava Hadži Dragan Popović.
Prilikom jednog boravka u Svetoj zemlji bio je vodič tadašnjem vladiki šabačkom Lavrentiju, najstarijem episkopu Srpske pravoslavne crkve. Najviše voli da ide na hodočašće kada je praznik Preobraženja Hristovog.
- Bio sam u Svetoj zemlji i za Vaskrs, Božić, Krstovdan, međutim najbolje je otići za Preobraženje. Tada je temperatura najprijatnija, a i najmanja je gužva. Za Vaskrs, recimo, u jednom momentu u starom gradu Jerusalimu ima milion poklonika više nego što je ljudi koji žive tu, sve vrvi, puca. Ne daj Bože da neko padne u toj gužvi. Ne možete da uđete u Crkvu Hristovog Groba kada je doček Blagodatnog ognja, ograničen je broj na 2.000 ljudi, a hram prima 11.000. A bez odlaska u taj sveti hram koja je svrha dolaska u Jerusalim -kaže Popović.
Tanjug/AP/ Maya Alleruzzo
Turisti u Jerusalimu
Međutim, i Preobraženje Gospodnje na brdu Tavoru ima svoje čudo. To je blagodatni oblak koji se spušta na poklonike tokom liturgije.
- On se pojavljuje samo na taj dan. U toku celonoćnih bogosluženja dolazi blagodatni oblak, koji se ispočetka ne vidi, ali ga kamera snimi kao neku maglu, prašinu koja provejava. Kada počne pričest on postaje sve vidljiviji i ljudi pružaju ruke da ga dodirnu, a na rukama im ostaje prijatan miris. Tokom cele liturgije osećate radost, sedam-osam sati ste u toj blagodati. U Novom zavetu na brdu Tavoru Hristos se preobrazio i prikazao trojici svojih učenika i tada se uz glas Boga Oca s neba pojavio i svetli oblak. Međutim, smisao naše vere je Hrist, a ne čuda, čuda su tu samo kao ukrepljenje, dokaz da u našoj veri ima Svetog Duha.
Tanjug/AP/ Maya Alleruzzo
Turisti u Jerusalimu
Veliku većinu poklonika, kako dodaje, ovo hodočašće promeni nabolje, ali ima sporadično i suprotnih primera, kada ljudi zastrane, počnu nešto da proriču ili da se izdvajaju iz crkve, kao što se i na najsvetijim mestima Jerusalima mogu videti i oni koji se bave spiritizmom, gatanjem, vračanjem.
- Važan je motiv s kojim krećete na pokloničko putovanje, da on bude ispravan i iskren. Mir je smisao našeg života, a poruka celog Svetog pisma je: mera. Mera u svemu. Pa i u putovanjima. Jedan veliki ruski sveštenik, Andrej Kurajev, rekao je da kada čovek svetim mestom ispuni svoju dušu on više nema potrebe da ide tamo i da se predaje tom spoljašnjem. Ali, priznajem, ja imam taj misionarski priziv, pa evo već gotovo 30 godina vodim poklonike i pričam im o svetim mestima – ističe Hadži Dragan Popović.
A što se njega tiče on u Svetu zemlju, kako naglašava, uvek putuje kao da ide prvi put i kao da mu je poslednji: uvek se s istom radošću priprema i uvek strahuje da bi složene prilike na Bliskom istoku mogle da se još više iskomplikuju i zatvore hodočasnicima puteve do Jerusalima i svetih mesta, prenosi "Politika".
Kada se desi da niti povezanosti oslabe i jedna po jedna krenu da pucaju, štetu nije nemoguće popraviti, a savet sveštenika Aleksandara Praščevića može pomoći kao prvi korak u obnovi zajednice - braka.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Dok vernici pripremaju vaskršnje korpe za osvećenje, u hramove sve češće stižu i stvari bez duhovnog smisla, zaboravljajući šta zapravo treba prineti pred Vaskrs.
Susret u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu otvorio teme pravnog položaja verskih zajednica, zaštite kulturne baštine i unapređenja saradnje Crkve i države.
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
Sveštenstvo Jerusalimske patrijaršije nastavlja liturgiju iza zatvorenih vrata, dok vernici širom sveta iščekuju čudo Blagodatnog ognja uoči pravoslavnog Vaskrsa.
Milioni vernika širom pravoslavnog sveta čekaju da saznaju hoće li Blagodatni oganj zasvetleti dok sukobi u Jerusalimu prete da prekinu vekovne tradicije.
Sinod Jerusalimske patrijaršije pozvao na hitan prekid vatre i zaštitu hrišćanskih zajednica, dok se u crkvenim krugovima sve ozbiljnije razmatra ideja o sazivanju svih pomesnih Crkava.
Dok vernici pripremaju vaskršnje korpe za osvećenje, u hramove sve češće stižu i stvari bez duhovnog smisla, zaboravljajući šta zapravo treba prineti pred Vaskrs.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori