Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Oko 200.000 hrišćana okupilo se u selu Borum, u indijskoj državi Arunačal Pradeš, na severoistoku zemlje, kako bi izrazilo protest protiv predstojećeg stupanja na snagu „Zakona o slobodi veroispovesti“, koji je usmeren protiv preobraćenja u drugu veru – pre svega, u hrišćanstvo, u skladu sa direktivama Vrhovnog suda te države, izveštava sajt Christian Post.
Ovaj zakon je donet još 1978. godine, ali je svih tih godina bio neaktiviran. Ipak, u septembru 2024. godine, Vrhovni sud Gohatija naredio je njegovu primenu u praksi. Vladi države, koju predvodi stranka hinduističkog nacionalizma „Bharatija Džanata Parti“, naloženo je da zakon doradi do kraja marta 2025. godine.
Protest, organizovan pod okriljem „Hrišćanskog foruma Arunačal Pradeša“, predstavljao je kulminaciju višemesečnog otpora zakonu, koji hrišćanska zajednica smatra ugrožavanjem svog ustavnog prava na slobodu veroispovesti. Pošto hrišćani čine više od 30 odsto stanovništva Arunačal Pradeša, učesnici Foruma tvrde da je sporni zakon usmeren pretežno protiv hrišćanske zajednice, dok zakon neće imati uticaja na predstavnike drugih religija – budista i sledbenika lokalnih tradicionalnih verovanja.
Zakon, koji je usvojilo zakonodavno telo za očuvanje religijskih običaja plemenskih zajednica Arunačal Pradeša, zabranjuje preobraćenje u drugu veru koje se vrši primenom „sile, prinude ili prevarantskih sredstava“. Takođe, zakon zahteva da osobe koje žele da pređu u drugu religiju dobiju prethodno odobrenje od okružnih vlasti.
Kritičari zakona tvrde da su ovakvi odredbe „represivne i diskriminišuće“.
Shutterstock/Zvonimir Atletic
Hrišćani, koji čine 2,3 odsto stanovništva Indije, često su izloženi napadima i progonima
Na sastanku u februaru ove godine sa ministrom unutrašnjih poslova države, hrišćanski lideri su zahtevali ukidanje ovog zakona, ali im je odgovorenо da „vlada mora da sprovede sudsku naredbu“. Nakon toga, učesnici Foruma su obećali da će pojačati proteste ako zakon ne bude ukinut do kraja marta.
Sa druge strane, u „Društvu vere i kulture autohtonih naroda države“ tvrde da preobraćenje u hrišćanstvo „preti vekovnim običajima i tradicijama plemena“. Nedavno je ovo društvo organizovalo kontra-protest i pešački marš u podršku zakonu, pozivajući na njegovo što brže stupanje na snagu.
U Arunačal Pradešu živi 26 brojnih plemena i stotine manjih, a njihove religijske zajednice uključuju hrišćanstvo, budizam, hinduizam i lokalne animističke rituale.
Dolazak hrišćanstva doveo je do značajnih kulturnih promena u Arunačal Pradešu, posebno promenivši neke tradicionalne običaje. Pre dolaska hrišćanstva, prakse poput konzumiranja alkohola i osvete bile su široko rasprostranjene i smatrane normalnim među mnogim plemenskim zajednicama. Sa širenjem hrišćanstva, ovakvo ponašanje je počelo da se smatra neprikladnim, jer hrišćanska vera poziva na moralni život, disciplinu, oproštaj i milosrđe. Mnogi novokršteni lokalni stanovnici vode život zasnovan na hrišćanskom učenju, što doprinosi miru, društvenom blagostanju i napuštanju štetnih praksi.
Trenutno, u 11 indijskih država primenjuju se slični zakoni koji se protive preobraćenju u hrišćanstvo.
Ovi zakoni tvrde da hrišćani „prisiljavaju“ hinduiste da poveruju u Hrista ili im nude novac, pribegavajući podmićivanju kako bi ih naterali da pređu u hrišćanstvo. Hrišćani, koji čine 2,3 odsto stanovništva Indije (dok hindusi čine gotovo 80 odsto), često su izloženi napadima i progonima pod lažnim izgovorom „borbe protiv hrišćanskog prozelitizma“.
Brutalan napad na crkvenu zajednicu u nigerijskoj državi Plato dogodio se neposredno posle božićne službe. Među ubijenima su trudnica i cela porodica, dok vlasti i dalje ignorišu pozive za zaštitu hrišćanske populacije.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Očevici svedoče o brutalnim egzekucijama hrišćanske zajednice, spaljenim domovima i telima razbacanim po ulicama. dok međunarodna zajednica ostaje pasivna.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Preobraženje Gospodnje je posvećeno sećanju na događaj na gori Tavor, kada je Isus Hristos, pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom, prvi put javno pokazao svoju božansku prirodu.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Godišnji izveštaj Opservatorije u Beču pokazuje ubistva, paljenje crkava i pravne progone, a stručnjaci upozoravaju da društvo i zakonodavci moraju reagovati da bi zaštitili verska prava.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.
Snažno podrhtavanje tla magnitude 7,4 pogodilo je zapad Kolumbije. U mnogim gradovima oštećene su zgrade i istorijski objekti, dok su stanovnici u strahu bežali na ulice, a spasilačke ekipe krenule u potragu za mogućim preživelima.
Otac Čad Riperger povezao je drevna proročanstva sa moralnim padom, razvojem digitalnih tehnologija i globalnim finansijskim sistemom koji bi mogao da promeni način na koji ljudi pristupaju novcu i osnovnim dobrima.
Italijanski dizajner kreirao je liturgijske odežde za Benedikta XVI, Franju i Lava XIV, dok njegove izjave o prihvatanju različitih ljudi sada izazivaju oštre reakcije u katoličkim krugovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.