Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Oko 200.000 hrišćana okupilo se u selu Borum, u indijskoj državi Arunačal Pradeš, na severoistoku zemlje, kako bi izrazilo protest protiv predstojećeg stupanja na snagu „Zakona o slobodi veroispovesti“, koji je usmeren protiv preobraćenja u drugu veru – pre svega, u hrišćanstvo, u skladu sa direktivama Vrhovnog suda te države, izveštava sajt Christian Post.
Ovaj zakon je donet još 1978. godine, ali je svih tih godina bio neaktiviran. Ipak, u septembru 2024. godine, Vrhovni sud Gohatija naredio je njegovu primenu u praksi. Vladi države, koju predvodi stranka hinduističkog nacionalizma „Bharatija Džanata Parti“, naloženo je da zakon doradi do kraja marta 2025. godine.
Protest, organizovan pod okriljem „Hrišćanskog foruma Arunačal Pradeša“, predstavljao je kulminaciju višemesečnog otpora zakonu, koji hrišćanska zajednica smatra ugrožavanjem svog ustavnog prava na slobodu veroispovesti. Pošto hrišćani čine više od 30 odsto stanovništva Arunačal Pradeša, učesnici Foruma tvrde da je sporni zakon usmeren pretežno protiv hrišćanske zajednice, dok zakon neće imati uticaja na predstavnike drugih religija – budista i sledbenika lokalnih tradicionalnih verovanja.
Zakon, koji je usvojilo zakonodavno telo za očuvanje religijskih običaja plemenskih zajednica Arunačal Pradeša, zabranjuje preobraćenje u drugu veru koje se vrši primenom „sile, prinude ili prevarantskih sredstava“. Takođe, zakon zahteva da osobe koje žele da pređu u drugu religiju dobiju prethodno odobrenje od okružnih vlasti.
Kritičari zakona tvrde da su ovakvi odredbe „represivne i diskriminišuće“.
Shutterstock/Zvonimir Atletic
Hrišćani, koji čine 2,3 odsto stanovništva Indije, često su izloženi napadima i progonima
Na sastanku u februaru ove godine sa ministrom unutrašnjih poslova države, hrišćanski lideri su zahtevali ukidanje ovog zakona, ali im je odgovorenо da „vlada mora da sprovede sudsku naredbu“. Nakon toga, učesnici Foruma su obećali da će pojačati proteste ako zakon ne bude ukinut do kraja marta.
Sa druge strane, u „Društvu vere i kulture autohtonih naroda države“ tvrde da preobraćenje u hrišćanstvo „preti vekovnim običajima i tradicijama plemena“. Nedavno je ovo društvo organizovalo kontra-protest i pešački marš u podršku zakonu, pozivajući na njegovo što brže stupanje na snagu.
U Arunačal Pradešu živi 26 brojnih plemena i stotine manjih, a njihove religijske zajednice uključuju hrišćanstvo, budizam, hinduizam i lokalne animističke rituale.
Dolazak hrišćanstva doveo je do značajnih kulturnih promena u Arunačal Pradešu, posebno promenivši neke tradicionalne običaje. Pre dolaska hrišćanstva, prakse poput konzumiranja alkohola i osvete bile su široko rasprostranjene i smatrane normalnim među mnogim plemenskim zajednicama. Sa širenjem hrišćanstva, ovakvo ponašanje je počelo da se smatra neprikladnim, jer hrišćanska vera poziva na moralni život, disciplinu, oproštaj i milosrđe. Mnogi novokršteni lokalni stanovnici vode život zasnovan na hrišćanskom učenju, što doprinosi miru, društvenom blagostanju i napuštanju štetnih praksi.
Trenutno, u 11 indijskih država primenjuju se slični zakoni koji se protive preobraćenju u hrišćanstvo.
Ovi zakoni tvrde da hrišćani „prisiljavaju“ hinduiste da poveruju u Hrista ili im nude novac, pribegavajući podmićivanju kako bi ih naterali da pređu u hrišćanstvo. Hrišćani, koji čine 2,3 odsto stanovništva Indije (dok hindusi čine gotovo 80 odsto), često su izloženi napadima i progonima pod lažnim izgovorom „borbe protiv hrišćanskog prozelitizma“.
Brutalan napad na crkvenu zajednicu u nigerijskoj državi Plato dogodio se neposredno posle božićne službe. Među ubijenima su trudnica i cela porodica, dok vlasti i dalje ignorišu pozive za zaštitu hrišćanske populacije.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Očevici svedoče o brutalnim egzekucijama hrišćanske zajednice, spaljenim domovima i telima razbacanim po ulicama. dok međunarodna zajednica ostaje pasivna.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Upokojio se dugogodišnji profesor Bogoslovije Svetа Tri Jerarha u manastiru Krki i Karlovačkoj bogosloviji, književnik, istoričar i pedagog Svetozar Borak koji je iza sebe ostavio primer života posvećenog istini, znanju i Hristu.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Eparhija raško-prizrenska podnela novu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke, Albanca koji godinama nasilno upada u pravoslavne hramove i pokušava da ih prisvoji za svoju organizaciju, dok SPC upozorava da kosovske institucije godinama ćute na njegove napade.
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Tridesetdvogodišnji Vanđala Hamidu iz Ugande platio je životom odluku da postane sledbenik Hrista. Njegovo odbijanje da se odrekne nove vere razbesnelo je porodicu i dovelo do brutalnog napada koji je potresao selo Masita.
U hrišćanskoj svetinji dok je hor pevao molitvenu himnu, prisutni vernici u panici su tražili spas. Zahvaljujući prisebnosti ranjenog čuvara i jednog vernika, tragedija nije poprimila razmere masakra. Policija i dalje istražuje motive napada.
U istočnoj Ugandi, jedna muslimanka otrovala je hrišćanski bračni par jer su njenu ćerku poveli u crkvu tokom Ramazana. Smrtonosnu večeru pojelo je i njeno dete, koje je, zajedno s „neprijateljima“, izdahnulo od otrova.
Otac Grigorije svedoči o brutalnom ubistvu svog oca, pljačkama i uništavanju imovine, dok mnogi pokušavaju da pobegnu iz zemlje koja za njih više nije sigurna.
Govoreći na 44. konferenciji Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koja se trenutno održava u Rimu, Lav je istakao da Katolička crkva podržava ''sve inicijative da se okonča skandal gladi u svetu".
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Osim fizičke štetnosti, pušenje se u duhovnom smislu posmatra kao strast, odnosno zavisnost koja zarobljava čoveka i udaljava ga od unutrašnje slobode, duhovne trezvenosti, a samim tim i od Boga.
Na praznik srpskog jedinstva, episkop osječkopoljski i baranjski poručio da lažne vrednosti kao otrov razaraju narod, udaljavajući ga od Hrista i večnog smisla života.