Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Oko 200.000 hrišćana okupilo se u selu Borum, u indijskoj državi Arunačal Pradeš, na severoistoku zemlje, kako bi izrazilo protest protiv predstojećeg stupanja na snagu „Zakona o slobodi veroispovesti“, koji je usmeren protiv preobraćenja u drugu veru – pre svega, u hrišćanstvo, u skladu sa direktivama Vrhovnog suda te države, izveštava sajt Christian Post.
Ovaj zakon je donet još 1978. godine, ali je svih tih godina bio neaktiviran. Ipak, u septembru 2024. godine, Vrhovni sud Gohatija naredio je njegovu primenu u praksi. Vladi države, koju predvodi stranka hinduističkog nacionalizma „Bharatija Džanata Parti“, naloženo je da zakon doradi do kraja marta 2025. godine.
Protest, organizovan pod okriljem „Hrišćanskog foruma Arunačal Pradeša“, predstavljao je kulminaciju višemesečnog otpora zakonu, koji hrišćanska zajednica smatra ugrožavanjem svog ustavnog prava na slobodu veroispovesti. Pošto hrišćani čine više od 30 odsto stanovništva Arunačal Pradeša, učesnici Foruma tvrde da je sporni zakon usmeren pretežno protiv hrišćanske zajednice, dok zakon neće imati uticaja na predstavnike drugih religija – budista i sledbenika lokalnih tradicionalnih verovanja.
Zakon, koji je usvojilo zakonodavno telo za očuvanje religijskih običaja plemenskih zajednica Arunačal Pradeša, zabranjuje preobraćenje u drugu veru koje se vrši primenom „sile, prinude ili prevarantskih sredstava“. Takođe, zakon zahteva da osobe koje žele da pređu u drugu religiju dobiju prethodno odobrenje od okružnih vlasti.
Kritičari zakona tvrde da su ovakvi odredbe „represivne i diskriminišuće“.
Shutterstock/Zvonimir Atletic
Hrišćani, koji čine 2,3 odsto stanovništva Indije, često su izloženi napadima i progonima
Na sastanku u februaru ove godine sa ministrom unutrašnjih poslova države, hrišćanski lideri su zahtevali ukidanje ovog zakona, ali im je odgovorenо da „vlada mora da sprovede sudsku naredbu“. Nakon toga, učesnici Foruma su obećali da će pojačati proteste ako zakon ne bude ukinut do kraja marta.
Sa druge strane, u „Društvu vere i kulture autohtonih naroda države“ tvrde da preobraćenje u hrišćanstvo „preti vekovnim običajima i tradicijama plemena“. Nedavno je ovo društvo organizovalo kontra-protest i pešački marš u podršku zakonu, pozivajući na njegovo što brže stupanje na snagu.
U Arunačal Pradešu živi 26 brojnih plemena i stotine manjih, a njihove religijske zajednice uključuju hrišćanstvo, budizam, hinduizam i lokalne animističke rituale.
Dolazak hrišćanstva doveo je do značajnih kulturnih promena u Arunačal Pradešu, posebno promenivši neke tradicionalne običaje. Pre dolaska hrišćanstva, prakse poput konzumiranja alkohola i osvete bile su široko rasprostranjene i smatrane normalnim među mnogim plemenskim zajednicama. Sa širenjem hrišćanstva, ovakvo ponašanje je počelo da se smatra neprikladnim, jer hrišćanska vera poziva na moralni život, disciplinu, oproštaj i milosrđe. Mnogi novokršteni lokalni stanovnici vode život zasnovan na hrišćanskom učenju, što doprinosi miru, društvenom blagostanju i napuštanju štetnih praksi.
Trenutno, u 11 indijskih država primenjuju se slični zakoni koji se protive preobraćenju u hrišćanstvo.
Ovi zakoni tvrde da hrišćani „prisiljavaju“ hinduiste da poveruju u Hrista ili im nude novac, pribegavajući podmićivanju kako bi ih naterali da pređu u hrišćanstvo. Hrišćani, koji čine 2,3 odsto stanovništva Indije (dok hindusi čine gotovo 80 odsto), često su izloženi napadima i progonima pod lažnim izgovorom „borbe protiv hrišćanskog prozelitizma“.
Brutalan napad na crkvenu zajednicu u nigerijskoj državi Plato dogodio se neposredno posle božićne službe. Među ubijenima su trudnica i cela porodica, dok vlasti i dalje ignorišu pozive za zaštitu hrišćanske populacije.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Očevici svedoče o brutalnim egzekucijama hrišćanske zajednice, spaljenim domovima i telima razbacanim po ulicama. dok međunarodna zajednica ostaje pasivna.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.
Više od sedam vekova traje sećanje na povratak prvog srpskog arhiepiskopa u Mileševu, događaj koji je postao simbol duhovnog jedinstva i istorijskog pamćenja srpskog naroda.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Godišnji izveštaj Opservatorije u Beču pokazuje ubistva, paljenje crkava i pravne progone, a stručnjaci upozoravaju da društvo i zakonodavci moraju reagovati da bi zaštitili verska prava.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Počinilac je neprimetno odneo srebrnu figuru iz Sen Žermen de Prea, jednog od najvažnijih simbola francuske istorije, dok vlasti upozoravaju da su crkve širom zemlje sve češće meta organizovanih krađa.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za utorak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ista Božja reč u jednom čoveku budi mir i utehu, a u drugom nemir i otpor, otkrivajući da odgovor ne zavisi od reči, već od onoga ko je sluša.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog pravednog Jova po starom i Svetog mučenika Patrikija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Celestina V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.