Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Oko 200.000 hrišćana okupilo se u selu Borum, u indijskoj državi Arunačal Pradeš, na severoistoku zemlje, kako bi izrazilo protest protiv predstojećeg stupanja na snagu „Zakona o slobodi veroispovesti“, koji je usmeren protiv preobraćenja u drugu veru – pre svega, u hrišćanstvo, u skladu sa direktivama Vrhovnog suda te države, izveštava sajt Christian Post.
Ovaj zakon je donet još 1978. godine, ali je svih tih godina bio neaktiviran. Ipak, u septembru 2024. godine, Vrhovni sud Gohatija naredio je njegovu primenu u praksi. Vladi države, koju predvodi stranka hinduističkog nacionalizma „Bharatija Džanata Parti“, naloženo je da zakon doradi do kraja marta 2025. godine.
Protest, organizovan pod okriljem „Hrišćanskog foruma Arunačal Pradeša“, predstavljao je kulminaciju višemesečnog otpora zakonu, koji hrišćanska zajednica smatra ugrožavanjem svog ustavnog prava na slobodu veroispovesti. Pošto hrišćani čine više od 30 odsto stanovništva Arunačal Pradeša, učesnici Foruma tvrde da je sporni zakon usmeren pretežno protiv hrišćanske zajednice, dok zakon neće imati uticaja na predstavnike drugih religija – budista i sledbenika lokalnih tradicionalnih verovanja.
Zakon, koji je usvojilo zakonodavno telo za očuvanje religijskih običaja plemenskih zajednica Arunačal Pradeša, zabranjuje preobraćenje u drugu veru koje se vrši primenom „sile, prinude ili prevarantskih sredstava“. Takođe, zakon zahteva da osobe koje žele da pređu u drugu religiju dobiju prethodno odobrenje od okružnih vlasti.
Kritičari zakona tvrde da su ovakvi odredbe „represivne i diskriminišuće“.
Shutterstock/Zvonimir Atletic
Hrišćani, koji čine 2,3 odsto stanovništva Indije, često su izloženi napadima i progonima
Na sastanku u februaru ove godine sa ministrom unutrašnjih poslova države, hrišćanski lideri su zahtevali ukidanje ovog zakona, ali im je odgovorenо da „vlada mora da sprovede sudsku naredbu“. Nakon toga, učesnici Foruma su obećali da će pojačati proteste ako zakon ne bude ukinut do kraja marta.
Sa druge strane, u „Društvu vere i kulture autohtonih naroda države“ tvrde da preobraćenje u hrišćanstvo „preti vekovnim običajima i tradicijama plemena“. Nedavno je ovo društvo organizovalo kontra-protest i pešački marš u podršku zakonu, pozivajući na njegovo što brže stupanje na snagu.
U Arunačal Pradešu živi 26 brojnih plemena i stotine manjih, a njihove religijske zajednice uključuju hrišćanstvo, budizam, hinduizam i lokalne animističke rituale.
Dolazak hrišćanstva doveo je do značajnih kulturnih promena u Arunačal Pradešu, posebno promenivši neke tradicionalne običaje. Pre dolaska hrišćanstva, prakse poput konzumiranja alkohola i osvete bile su široko rasprostranjene i smatrane normalnim među mnogim plemenskim zajednicama. Sa širenjem hrišćanstva, ovakvo ponašanje je počelo da se smatra neprikladnim, jer hrišćanska vera poziva na moralni život, disciplinu, oproštaj i milosrđe. Mnogi novokršteni lokalni stanovnici vode život zasnovan na hrišćanskom učenju, što doprinosi miru, društvenom blagostanju i napuštanju štetnih praksi.
Trenutno, u 11 indijskih država primenjuju se slični zakoni koji se protive preobraćenju u hrišćanstvo.
Ovi zakoni tvrde da hrišćani „prisiljavaju“ hinduiste da poveruju u Hrista ili im nude novac, pribegavajući podmićivanju kako bi ih naterali da pređu u hrišćanstvo. Hrišćani, koji čine 2,3 odsto stanovništva Indije (dok hindusi čine gotovo 80 odsto), često su izloženi napadima i progonima pod lažnim izgovorom „borbe protiv hrišćanskog prozelitizma“.
Brutalan napad na crkvenu zajednicu u nigerijskoj državi Plato dogodio se neposredno posle božićne službe. Među ubijenima su trudnica i cela porodica, dok vlasti i dalje ignorišu pozive za zaštitu hrišćanske populacije.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Očevici svedoče o brutalnim egzekucijama hrišćanske zajednice, spaljenim domovima i telima razbacanim po ulicama. dok međunarodna zajednica ostaje pasivna.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Sveštenici koji pripadaju Bratstvu, kao i vernici koji mu se formalno pridruže, smatraju se da se nalaze u raskolu, zbog čega i oni podležu ekskomunikaciji.
Kroz biblijske primere od Eve i Kaina do Jude, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 5. sedmice Velikog posta pokazuje da se svako delo vraća kao posledica u svoje vreme, bez izuzetka i zaborava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Godišnji izveštaj Opservatorije u Beču pokazuje ubistva, paljenje crkava i pravne progone, a stručnjaci upozoravaju da društvo i zakonodavci moraju reagovati da bi zaštitili verska prava.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.