Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Oko 200.000 hrišćana okupilo se u selu Borum, u indijskoj državi Arunačal Pradeš, na severoistoku zemlje, kako bi izrazilo protest protiv predstojećeg stupanja na snagu „Zakona o slobodi veroispovesti“, koji je usmeren protiv preobraćenja u drugu veru – pre svega, u hrišćanstvo, u skladu sa direktivama Vrhovnog suda te države, izveštava sajt Christian Post.
Ovaj zakon je donet još 1978. godine, ali je svih tih godina bio neaktiviran. Ipak, u septembru 2024. godine, Vrhovni sud Gohatija naredio je njegovu primenu u praksi. Vladi države, koju predvodi stranka hinduističkog nacionalizma „Bharatija Džanata Parti“, naloženo je da zakon doradi do kraja marta 2025. godine.
Protest, organizovan pod okriljem „Hrišćanskog foruma Arunačal Pradeša“, predstavljao je kulminaciju višemesečnog otpora zakonu, koji hrišćanska zajednica smatra ugrožavanjem svog ustavnog prava na slobodu veroispovesti. Pošto hrišćani čine više od 30 odsto stanovništva Arunačal Pradeša, učesnici Foruma tvrde da je sporni zakon usmeren pretežno protiv hrišćanske zajednice, dok zakon neće imati uticaja na predstavnike drugih religija – budista i sledbenika lokalnih tradicionalnih verovanja.
Zakon, koji je usvojilo zakonodavno telo za očuvanje religijskih običaja plemenskih zajednica Arunačal Pradeša, zabranjuje preobraćenje u drugu veru koje se vrši primenom „sile, prinude ili prevarantskih sredstava“. Takođe, zakon zahteva da osobe koje žele da pređu u drugu religiju dobiju prethodno odobrenje od okružnih vlasti.
Kritičari zakona tvrde da su ovakvi odredbe „represivne i diskriminišuće“.
Shutterstock/Zvonimir Atletic
Hrišćani, koji čine 2,3 odsto stanovništva Indije, često su izloženi napadima i progonima
Na sastanku u februaru ove godine sa ministrom unutrašnjih poslova države, hrišćanski lideri su zahtevali ukidanje ovog zakona, ali im je odgovorenо da „vlada mora da sprovede sudsku naredbu“. Nakon toga, učesnici Foruma su obećali da će pojačati proteste ako zakon ne bude ukinut do kraja marta.
Sa druge strane, u „Društvu vere i kulture autohtonih naroda države“ tvrde da preobraćenje u hrišćanstvo „preti vekovnim običajima i tradicijama plemena“. Nedavno je ovo društvo organizovalo kontra-protest i pešački marš u podršku zakonu, pozivajući na njegovo što brže stupanje na snagu.
U Arunačal Pradešu živi 26 brojnih plemena i stotine manjih, a njihove religijske zajednice uključuju hrišćanstvo, budizam, hinduizam i lokalne animističke rituale.
Dolazak hrišćanstva doveo je do značajnih kulturnih promena u Arunačal Pradešu, posebno promenivši neke tradicionalne običaje. Pre dolaska hrišćanstva, prakse poput konzumiranja alkohola i osvete bile su široko rasprostranjene i smatrane normalnim među mnogim plemenskim zajednicama. Sa širenjem hrišćanstva, ovakvo ponašanje je počelo da se smatra neprikladnim, jer hrišćanska vera poziva na moralni život, disciplinu, oproštaj i milosrđe. Mnogi novokršteni lokalni stanovnici vode život zasnovan na hrišćanskom učenju, što doprinosi miru, društvenom blagostanju i napuštanju štetnih praksi.
Trenutno, u 11 indijskih država primenjuju se slični zakoni koji se protive preobraćenju u hrišćanstvo.
Ovi zakoni tvrde da hrišćani „prisiljavaju“ hinduiste da poveruju u Hrista ili im nude novac, pribegavajući podmićivanju kako bi ih naterali da pređu u hrišćanstvo. Hrišćani, koji čine 2,3 odsto stanovništva Indije (dok hindusi čine gotovo 80 odsto), često su izloženi napadima i progonima pod lažnim izgovorom „borbe protiv hrišćanskog prozelitizma“.
Brutalan napad na crkvenu zajednicu u nigerijskoj državi Plato dogodio se neposredno posle božićne službe. Među ubijenima su trudnica i cela porodica, dok vlasti i dalje ignorišu pozive za zaštitu hrišćanske populacije.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Očevici svedoče o brutalnim egzekucijama hrišćanske zajednice, spaljenim domovima i telima razbacanim po ulicama. dok međunarodna zajednica ostaje pasivna.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Tridesetdvogodišnji Vanđala Hamidu iz Ugande platio je životom odluku da postane sledbenik Hrista. Njegovo odbijanje da se odrekne nove vere razbesnelo je porodicu i dovelo do brutalnog napada koji je potresao selo Masita.
Grupa radikala iz Antife napala je okupljene, dok je policija jedva razdvojila sukobljene strane, a napadač iz ministarstva zdravlja pokušao je da sakrije lice maskom.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Posle mise povodom Svetskog dana siromašnih, Sveta Stolica prvi put zvanično dočekuje transrodnog aktivistu, u nastojanju da afirmiše inkluzivni dijalog i podršku marginalizovanim zajednicama.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.