Oboje su se još u ranoj mladosti prikonili Hristu i molitvom izdejstvovali čudesa.
SPC i njeni vernici danas slave dva sveca - Svetog Evmenija Gortinskog i Svetu mučenicu Ariadnu.
Sveti Evmenije Gortinski
Printscreen
Ikona Svetiog Evmenija Gortinskog
Bio je sa Krita. Od mladosti je išao za Hristom i oslobodio se, kako piše u njegovim žitijama, dva teška bremena: od bremena bogatstva i od bremena tela. Prvog bremena oslobodio se tako što ga je razdelio siromašnima i bolesnima, a drugoga velikim postom.
I tako je najpre izlečio sebe, pa onda počeo i drugima da daje iscelenje. Kažu da je ispunjen blagodaću Duha sijao takvom svetlošću da su svi mogli da je vide.
"Pa kao što je pisano ne može se grad sakriti kad na vrhu gore stoji (Mat. 5, 14), ne može se ni Evmenije sveti sakriti od sveta".
Ljudi su ga izabrali za episkopa u Gortinu. Kao episkop upravljao je vernicima koji su ga veoma cenili. Molitvom je činio čudesa - umrtvio zmiju, demone isterivao, bolesnike mnoge iscelio; i to ne samo u svome mestu nego i u Rimu i u Tivaidi.
U Tivaidi je molitvom od Boga isprosio kišu u vreme suše. Tamo je i umro. Živeo i delovao u 7. veku.
Sveta mučenica Ariadna
Printscreen
Ikona Svete mučenice Ariadne
U gradu Promisi u Frigiji za vreme cara Adrijana bio je jedan vlastelin Tertil neznabožac. Ariadna, koja je bila devica, bila mu je robinja, ali i hrišćanka.
Na dan rođenja svoga sina Tertil je organizovaoi veliko žrtvoprinošenje idolima, na koje Ariadna nije pošla nego je ostala kući da se moli Bogu. To je njenog gospodara ražestilo i zbog toga je počeo da je prisiljava da se odrekne Hrista i pokloni idolima. No kako se Ariadna to odbila, on je pretukao i bacio u tamnicu.
U jednom trenutku je oslobodio iz tamnice, ali ju je isterao iz kuće. U jednom trutku se pokajao i poslao sluge da je traže i vrate kući. Ariadna, koja se udaljila od grada, kada je videla gonitelje poče se moliti pred jednom stenom koja se otvorila i u koja se sakrila. Sluge je ovo zbunilo, pa su počele među sobom da se svađaju i biju, "te izgiboše jedan od drugog".
Vozdviženje Časnog krsta je crkveni i narodni praznik kojim se proslavlja događaj tokom kojeg je car Konstantin uzdigao (vozdigao) krst u Rimu u čast pobede nad carom Maksencijem.
Sveti Teofan Zatvornik za današnji dan, nedelju četrnaestu po Pedesetnici, podseća na parabolu o kraljevskoj svadbi iz Jevanđelja, gde car poziva zvanice na svadbu svog sina. Ova priča nam jasno ukazuje na suštinsku poruku: svadba simbolizuje Carstvo nebesko, dok je poziv na nju propoved Jevanđelja. Mnogi, međutim, odbacuju ovaj poziv zbog svakodnevnih briga i obaveza.
Bog čoveka vodi ka cilju neobičnim putevima, a ako ima vere ništa nije nemoguće, govori igumanija i jedina monahinja manastira Svetog Hristofora, zadužbine kralja Dragutina iz 13. veka, u Mislođinu, i navodi da je Božji poziv dobila mnogo ranije nego što je putem Gospodnjim krenula, ali da ga tada nije razumela.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
U besedi za sredu 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećoj razlici između prolaznog života i večnosti, otkrivajući zašto samo srce sjedinjeno sa Hristom može postati deo večne građevine Božjeg Carstva.
Probajte plavi patlidžan po receptu monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za sredu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog.