Ovom jednostavanom i zdravom receptu za ručak bogatog ukusa i hrskave teksture, pistaći daju posebnu notu
Sastojci:
60 g tahini paste
1 čen belog luka
60 ml soka od limuna
2 kašike ekstra devičanskog maslinovog ulja
1/2 kašičice ljutog sosa
1/2 kašičice mlevenog kardamoma
1/2 kašičice morske soli
1/4 kašičice crnog bibera
1 kg karfiola
3 kašike sitno iseckanih pistaća
3 kašike svežeg peršuna
Freepik
Ukusan obrok koji brzo zasiti
Način pripreme:
Zagrejte rernu na 190 stepeni. Pleh za pečenje premažite maslinovim uljem. U maloj činiji pomešajte tahini, pastu od belog luka, limunov sok, maslinovo ulje, ljuti sos, kardamom, so i biber. Koristeći četku za pecivo ili poleđinu kašike, namažite sve osim nekoliko kašika mešavine tahinija po celom karfiolu. Najlakše je to učiniti tako što jednom rukom držite karfiol naopačke, a drugom rukom premazujete njegovu donju stranu. Zatim okrenite karfiol u pripremljeni pleh i završite premazivanje.
Pecite dok karfiol ne omekša, 55 do 70 minuta, u zavisnosti od veličine karfiola. Dok se karfiol peče, u maloj činiji pomešajte pistaće i peršun. Izvadite karfiol iz rerne i premažite ga preostalom tahini mešavinom. Po vrhu pospite mešavinu pistaća i peršuna, pa vratite u rernu dok 5 do 10 minuta. Isecite karfiol za serviranje.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Bez trunke suvišne masnoće, a punog ukusa i mira – zapečeni plavi patlidžani sa jajima i fetom, po blagoslovenom receptu igumana manastira Svetog Pavla, donose tišinu trpeze i toplinu doma u svakom zalogaju.
Možda pecka dok je berete, ali kada je pravilno pripremljena, kopriva postaje prava vitaminska bomba – otkrijte recept za letnju salatu koja osvežava i jača ceo organizam.
Spoj drevne jednostavnosti i savremenog ukusa donosi vam osvežavajući sladoled od zelenog čaja i puter-keksova – pripremljen po nadahnuću svetogorskih trpeza, bogat aromom i blagodetima za zdravlje.
U danima posta kada je dozvoljena riba, ovaj jednostavan, a raskošan manastirski recept donosi savršenu ravnotežu ukusa i duhovnog mira — lagano, osvežavajuće i blagotvorno za telo i srce.
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.
Kako se ponašati u crkvi da bi duša zaista bila spremna za susret sa Bogom — saveti jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka koji i danas pomažu vernom narodu širom vaseljene.
U najmračnije doba sovjetskog progona, kada su im pretili smrt i glad, ocu Pavlu Bojku se, po svedočenju njegovog sina, takođe sveštenika, javio Sveti Nikola, a potom se pojavio tajanstveni starac koji mu je pokazao put spasenja.
U kripti svetog Nikolaja Srpskog, episkop šabački rukopoložio je dvojicu služitelja i poručio vernicima da liturgija osvećuje ne samo hram, već i svakoga ko joj sa verom pristupa.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Tradicionalna letnja salata popularna u jugoistočnim delovima Srbije, kao i u Makedoniji, gde se naziva klčanica, može da se koristi i kao namaz u vreme posta.
Autentično jelo koje je često na meniju monaha i monahinja, kombinuje pasulj, krompir i kiseli kupus sa bogatim aromama paradajza i belog luka, pružajući toplinu i utehu svakim zalogajem.
Saznajte kako su monasi manastira Krušedol spremali ovo posno jelo zabeleženo još 1855. godine i zašto ga i danas smatraju hranom koja donosi blagoslov i mir u svakom domu.
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.
Usrdna molitva majki ima neuništivu snagu u borbi protiv zla i njena reč menja sudbinu cele porodice — otkrijte molitvu koja svakom detetu donosi zaštitu i blagoslov.