Ovom jednostavanom i zdravom receptu za ručak bogatog ukusa i hrskave teksture, pistaći daju posebnu notu
Sastojci:
60 g tahini paste
1 čen belog luka
60 ml soka od limuna
2 kašike ekstra devičanskog maslinovog ulja
1/2 kašičice ljutog sosa
1/2 kašičice mlevenog kardamoma
1/2 kašičice morske soli
1/4 kašičice crnog bibera
1 kg karfiola
3 kašike sitno iseckanih pistaća
3 kašike svežeg peršuna
Freepik
Ukusan obrok koji brzo zasiti
Način pripreme:
Zagrejte rernu na 190 stepeni. Pleh za pečenje premažite maslinovim uljem. U maloj činiji pomešajte tahini, pastu od belog luka, limunov sok, maslinovo ulje, ljuti sos, kardamom, so i biber. Koristeći četku za pecivo ili poleđinu kašike, namažite sve osim nekoliko kašika mešavine tahinija po celom karfiolu. Najlakše je to učiniti tako što jednom rukom držite karfiol naopačke, a drugom rukom premazujete njegovu donju stranu. Zatim okrenite karfiol u pripremljeni pleh i završite premazivanje.
Pecite dok karfiol ne omekša, 55 do 70 minuta, u zavisnosti od veličine karfiola. Dok se karfiol peče, u maloj činiji pomešajte pistaće i peršun. Izvadite karfiol iz rerne i premažite ga preostalom tahini mešavinom. Po vrhu pospite mešavinu pistaća i peršuna, pa vratite u rernu dok 5 do 10 minuta. Isecite karfiol za serviranje.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Bez trunke suvišne masnoće, a punog ukusa i mira – zapečeni plavi patlidžani sa jajima i fetom, po blagoslovenom receptu igumana manastira Svetog Pavla, donose tišinu trpeze i toplinu doma u svakom zalogaju.
Možda pecka dok je berete, ali kada je pravilno pripremljena, kopriva postaje prava vitaminska bomba – otkrijte recept za letnju salatu koja osvežava i jača ceo organizam.
Spoj drevne jednostavnosti i savremenog ukusa donosi vam osvežavajući sladoled od zelenog čaja i puter-keksova – pripremljen po nadahnuću svetogorskih trpeza, bogat aromom i blagodetima za zdravlje.
U danima posta kada je dozvoljena riba, ovaj jednostavan, a raskošan manastirski recept donosi savršenu ravnotežu ukusa i duhovnog mira — lagano, osvežavajuće i blagotvorno za telo i srce.
Kao mladić, tajno je napustio porodicu i otišao među monahe, a ono što se potom dogodilo njegovoj majci i bratu ostalo je upamćeno u pravoslavnom predanju vekovima.
Velike letnje zadušnice nisu samo odlazak na groblje i stari običaj koji se prenosi generacijama – tog dana vernici se kroz molitvu, parastose i milostinju sećaju svojih najbližih.
Veliki pravoslavni duhovnik upozoravao je da najveća opasnost ne dolazi od tuđe osude, već od trenutka kada čovek počne da utišava istinu u sebi zarad prihvatanja okoline.
Društvene mreže i viralne objave sve češće određuju šta "sme", a šta "ne sme" da se radi na praznike, stvarajući nova pravila koja se predstavljaju kao tradicija.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Tradicionalna letnja salata popularna u jugoistočnim delovima Srbije, kao i u Makedoniji, gde se naziva klčanica, može da se koristi i kao namaz u vreme posta.
Autentično jelo koje je često na meniju monaha i monahinja, kombinuje pasulj, krompir i kiseli kupus sa bogatim aromama paradajza i belog luka, pružajući toplinu i utehu svakim zalogajem.
Bez skupih namirnica i komplikovanih koraka, ovaj recept iz domaće kuhinje daje sočan rezultat koji se pamti i koji se, gotovo bez izuzetka, pojede do poslednje kocke već prvog dana.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
U tumačenju proročanstva proroka Jeremije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega se zlo ne može pobediti silom i šta je potrebno da bi se čovek zaista promenio.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pahomija Velikog po starom i Prepodobnog Nikite Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Germana Pariskog, dok muslimani obeležavaju drugi dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U trenucima kada reč lako preraste u svađu, jedno monaško pravilo nudi jednostavan izlaz: ćutanje, molitva i pogled na sebe umesto na tuđe greške, kao put ka unutrašnjem miru i razrešenju konflikta.