Možda pecka dok je berete, ali kada je pravilno pripremljena, kopriva postaje prava vitaminska bomba – otkrijte recept za letnju salatu koja osvežava i jača ceo organizam.
U zagrljaju prirode i njenih tiših čuda, često zaboravimo na moćne biljke koje nam rastu tik uz prag. Kopriva, naizgled obična i neugledna zbog peckanja koje izaziva, u sebi krije neiscrpno bogatstvo zdravlja i vitalnosti. U ovom receptu donosimo vam svežu salatu od koprive – ne samo kao ukusnu sezonsku poslasticu, već i kao zdravu hranu - snažan eliksir prirode koji nas podseća da je jednostavnost često najdragocenija.
List koprive je pravo blago: bogat je gvožđem, kalcijumom, magnezijumom i vitaminima A, C, K i B grupe. Njegova lekovitost ogleda se u jačanju imuniteta, pročišćavanju krvi, ublažavanju upala i podsticanju rada jetre i bubrega. Deluje i kao prirodni diuretik, pomaže kod anemije, umanjuje simptome alergija i poboljšava stanje kože i kose. Kada se konzumira u sirovom, pravilno pripremljenom obliku – kao što je ova salata – kopriva daje organizmu sve svoje dragocene hranljive materije u punom kapacitetu.
Sastojci:
200 g vrhova koprive
3 čena belog luka
1 limun
Nekoliko listova čuvarkuće
Maslinovo ulje
So
Shutterstock/DENIS ESAULOV 1987
Kada je pravilno pripremljena, kopriva postaje prava vitaminska bomba
Priprema:
Najpre nežno usitnite sveže vrhove koprive i prebacite ih u veću činiju. Prelijte ih sveže isceđenim sokom od limuna – ne samo zbog osvežavajućeg ukusa, već i zato što limun neutrališe mravlju kiselinu, zaslužnu za onaj poznati osećaj peckanja pri dodiru sa koprivom. Pod dejstvom limunovog soka, listovi koprive postaju meki, blagi i potpuno bezbedni za upotrebu.
Dobro promešajte i blago izgnječite koprivu kako bi upila sok i omekšala. Zatim dodajte nekoliko sitnih, mladih listova čuvarkuće – biljke poznate po svojim regenerativnim svojstvima. Po ukusu posolite, a zatim dodajte sitno seckani beli luk i prelijte maslinovim uljem. Još jednom lagano promešajte sve sastojke dok se ukusi ne sjedine u skladnu i mirisnu celinu.
Poslužite sa zahvalnošću i radošću, kao dar prirode na vašem stolu.
Pripremite ovu jednostavnu, a moćnu salatu sa pažnjom i zahvalnošću, jer u svakoj njenoj kapi sokova i mirisima prirode krije se tihi podsetnik da zdravlje često raste tamo gde najmanje gledamo – u mirnim baštama, kraj seoskih puteva i u listu jedne obične, čudesne koprive.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
Uz šapat uspomena donosimo vam jednostavan, ali neodoljiv letnji recept koji spaja tradiciju, ljubav i autentične ukuse - baš onako kako su to znale naše bake.
Bez trunke suvišne masnoće, a punog ukusa i mira – zapečeni plavi patlidžani sa jajima i fetom, po blagoslovenom receptu igumana manastira Svetog Pavla, donose tišinu trpeze i toplinu doma u svakom zalogaju.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Brz, jednostavan i bogat hranljivim sastojcima, ovaj kremasti namaz bez ulja, sa tahinijem i semenkama, idealan je za dane posta na vodi – pravo malo čudo iz duhovne svakodnevice.
U vremenu kada su nežne ruke baka bile najbolji začin svakog jela, nastala je bela čorba - jednostavno toplo jelo koje i danas, u jednom zalogaju, budi mirise detinjstva, sigurnost doma i nezaboravne porodične trenutke.
Bez aditiva, veštačkih boja i pojačivača ukusa – uz pomoć blagodetnog sremuša pripremite jednostavan, ukusan i lekovit zalogaj koji jača organizam i okrepljuje dušu.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.