Schutterstock/Gritsana PTesto za pitu najpre mesite silokonskom varjačom, a porom izručite na radnu površinu i nastavite da mesite rukama
U senkama manastirskih zidova, gde su vreme i tišina drugačiji, nastao je recept za pitu koji prenosi više od ukusa – u svakom koraku pripreme oseća se blagoslov, poslušanje i duhovna dubina koja ga čini neponovljivim.
Među manastirskim zidinama Svete gore, gde svaka radnja ima svoju molitvenu tišinu, nastala je svetogorska pita sa sirom i paradajzom. To nije samo jelo – to je tihi čin služenja, plod poslušnosti i vekovnog predanja. U njenom ukusu prepoznaje se dah jutarnjih molitava i ruku koje mese sa smirenjem.
Sastojci:
1 ½ šolje belog brašna
1 ½ šolje žutog, kukuruznog brašna
3 supene kašike maslinovog ulja
3 supene kašike sirćeta
¾ šolje vode
½ kašičice soli
300 g fete, izmrvljene viljuškom
1 veliki paradajz, sitno iseckan i oceđen u cediljci
Sitno seckana mirođija
4 jaja
1 šolja mleka
1/3 šolje maslinovog ulja
Origano
Biber
Ulje za premazivanje kora
Skrob (npr. nišeste ili gustin) za razvijanje kora
Papir za pečenje za oblaganje pleha
Schutterstock
Za pitu je dovoljan jedan veći paradajz
Priprema testa:
Sipajte obe vrste brašna i so u vanglu i promešajte. U sredinu dodajte polovinu vode, zatim ulje i sirće, pa počnite da mešate. Postepeno dodajte ostatak vode dok ne dobijete mekano, podatno testo.
Kada testo postane glatko, podelite ga na šest jednakih kugli, pri čemu neka jedna bude malo veća – ona će služiti kao donja kora koja pokriva dno i ivice pleha. Premažite ih uljem, prekrijte providnom folijom i ostavite da odmaraju najmanje 30 minuta. Što duže odstoji, testo će biti podatnije za razvijanje.
Priprema pleha:
Isecite papir za pečenje tako da bude veći od pleha – da pokrije dno i ivice, a da višak viri. Pokvasite papir pod mlazom vode, izgužvajte ga rukama, a zatim pažljivo raširite i obložite pleh. Prstima ga prilagodite ivicama, a višak ostavite da viri – to će pomoći prilikom vađenja pečene pite.
Pritisnite papir kuhinjskim ubrusom kako biste upili višak vlage.
Pixabay.com
Testo za pitu najpre mesite silokonskom varjačom, a porom izručite na radnu površinu i nastavite da mesite rukama
Priprema fila:
Izgnječite fetu viljuškom, dodajte sitno seckanu mirođiju i malo bibera po ukusu. Paradajz prethodno sitno iseckajte i ostavite u cediljki da pusti višak tečnosti.
U posebnoj posudi umutite jaja, dodajte mleko i maslinovo ulje, pa sve sjedinite i ostavite po strani.
Razvijanje kora:
Na radnu površinu stavite kašičicu skroba, a zatim položite jednu kuglu testa i pospite je skrobom s gornje strane. Tankom oklagijom razvijajte testo. Prva kora treba da bude dovoljno velika da pokrije dno i ivice pleha. Ostale kore razvijajte prema unutrašnjim merama pleha.
Sklapanje pite:
Poređajte dve kore na dno (veću i još jednu), između njih premažite malo ulja.
Pospite trećinu sira, stavite treću koru, dodajte drugu trećinu sira, polovinu paradajza, malo origana i prelijte jednom kutlačom umućenih jaja s mlekom i uljem.
Postavite četvrtu koru, pa ostatak sira, preostali paradajz, još origana i još jednu kutlaču fila.
Zatvorite pitu poslednje dve kore. Petu blago nauljite, a šestom je pokrijte. Ivice donje kore uvijte ka unutra da formirate venčić duž ruba pite.
Pitu zasecite do dna na željene komade i preko cele površine sipajte preostali fil.
Pečenje:
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 15 minuta, zatim smanjite temperaturu na 180°C i pecite još 45–50 minuta, dok pita ne porumeni.
Kada se pita prohladi, pažljivo je podignite iz pleha pomoću papira za pečenje. Tako pripremljena pita donosi ukuse koji hrane i telo i dušu – blagosloveno jelo iz svetogorskih kelija.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.