U gradiću Albštat-Ebingen, pravoslavni verni narod dočekao je istorijski trenutak – kupovinu crkve sa parohijskim domom i dečjim vrtićem.
Postoje trenuci koji osvetle čitavu zajednicu, unoseći radost i nadu u srca svih njenih članova. Jedan takav trenutak doživeo je Albštat-Ebingen, gradić smešten u jugozapadnom delu Nemačke, nedaleko od Štutgarta, kada je pravoslavna zajednica, nakon decenija strpljivog iščekivanja, dobila sopstveni hram – prostor za molitvu, okupljanje i duhovnu obnovu.
Foto: SPC / Eparhija diseldorfska i nemačka
Hram Svetog apostola Tome nalazi se Albštat-Ebingen, gradiću smešten u jugozapadnom delu Nemačke
Po blagoslovu mitropolita nemačkog Grigorija, na dan ispunjen simbolikom i radošću, uoči praznika Svetog Nikole, kupljen je hram Svetog apostola Tome, zajedno sa parohijskim domom i dečjim vrtićem.
Ovaj istorijski trenutak, obeležen zvaničnim činom potpisivanja između predstavnika pravoslavne zajednice – predsednika COUO Marka Šunjke, protojereja-stavrofora Milenka Markovića i protojereja Bratislava Božovića – i predstavnika Evangelističke crkve, sveštenika Sofnera Tomasa i gđe Hoedel Katrin, predstavlja plod vere, truda i zajedničkog rada vernika i njihovog pastirstva.
Foto: SPC / Eparhija diseldorfska i nemačka
Pored hrama u porti su i parohijski dom, ali i vrtić
Crkva Svetog apostola Tome, prepoznatljiva po svojoj arhitektonskoj lepoti i simbolici, postaće duhovni dom za vernike, mesto gde će se uznositi molitve ka Gospodu, slaviti svete tajne i negovati hrišćanske vrednosti. Parohijski dom pružiće utočište za versku nastavu, predavanja i druženja, dok će vrtić biti prostor gde će najmlađi članovi zajednice rasti u veri, ljubavi i zajedništvu.
Foto: SPC / Eparhija diseldorfska i nemačka
Hram Svetog apostola Tome
Zvanična primopredaja ključeva planirana je za sredinu naredne godine, do kada će se nastaviti prikupljanje dobrovoljnih priloga za otplatu ovog svetog mesta. Nova svetlost koja je obasjala Albštat-Ebingen podseća nas da vera, zajedništvo i upornost uvek vode ka ispunjenju najlepših snova.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
U besedi nakon bogosluženja, iguman Arsenije pozvao je vernike da decu uče o istinskom značaju darivanja i da se oslobode obmana savremenog doba oličenih u simbolu Deda Mraza, ističući Svetog Nikolu kao uzor milosrđa i zajedništva.
Ne postoji greh koji može pobediti Božju milost. Svi gresi svih ljudi zajedno ne mogu se uporediti s dubinom Božjeg milosrđa. Božja milost nas spasava besplatno.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Snažna beseda arhijerejskog namesnika podgoričko-kolašinskog otvorila je pitanje suštine vere i upozorila da se susret sa Bogom ne svodi na spoljašnje oblike, već na živo učešće u liturgiji i delatnu ljubav prema Hristu.
U paraklisu posvećenom Vaskrsenju Hristovom liturgiju su služili sveštenik Branislav Jocić, koordinator Verskog dobrotvornog starateljstva za pomoć porodici, i sveštenik Gligorije Marković, duhovnik paraklisa i Specijalne zatvorske bolnice
Posle Vaskrsa u kuhinji ostaju šarena jaja i pitanje kako ih pretvoriti u nešto novo. Ovaj jednostavan recept spaja začine i tradiciju u jelo potpuno drugačijeg izgleda i ukusa.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U duhovnom utočištu Srba iz parohije štutgardske, mitropolit Grigorije je u besedi pozivao vernike da postanu „hleb Božiji“ – simbol ljubavi i služenja
Među parohijanima u Augsburgu najveći bol izazvalo je skrnavljenje svetog prostora, dok je parohija pozvala zajednicu da na ovaj događaj odgovori molitvom i razboritošću.
Svečanim činom osvećenja nekadašnje evangelističke crkve, mitropolit nemački Grigorije utemeljio je novi duhovni dom Srpske pravoslavne crkve na jugozapadu Nemačke.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije služio je svetu Liturgiju u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Himelstiru, svetinji podignutoj na ruševinama evangelističke crkve, koja danas okuplja srpsku dijasporu i čuva pravoslavni identitet daleko od domovine.
Snažna beseda arhijerejskog namesnika podgoričko-kolašinskog otvorila je pitanje suštine vere i upozorila da se susret sa Bogom ne svodi na spoljašnje oblike, već na živo učešće u liturgiji i delatnu ljubav prema Hristu.
U paraklisu posvećenom Vaskrsenju Hristovom liturgiju su služili sveštenik Branislav Jocić, koordinator Verskog dobrotvornog starateljstva za pomoć porodici, i sveštenik Gligorije Marković, duhovnik paraklisa i Specijalne zatvorske bolnice
Nakon prazničnih bogosluženja na Kosovu i Metohiji, poglavar SPC dolazi u beogradski Hram Svetog Save, gde prisustvuje prazničnoj svečanosti ispunjenoj horskim izvođenjem, duhovnom porukom i blagoslovom koji je posebno obradovao najmlađe učesnike programa.
Episkop osečkopoljski i baranjski govori o raspadu porodičnih temelja, gubitku poverenja među ljudima i obrazovanju koje stvara uspešne pojedince, ali ne i zrele ličnosti sposobne za zajednicu i veru.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
U besedi za utorak Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva drugačije čitanje Hristovog stradanja, gde jedna proročka rečenica postaje ključ za razumevanje događaja koji i dalje izaziva duboka pitanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetli (Vaskršnji) utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetih Valerijana, Tiburcija i Maksima, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.