Tumačeći priču o bludnom sinu, episkop budimljansko-nikšićki govorio je o ljubavi, zajednici i opasnostima trgovačkog odnosa prema Bogu i Crkvi, naglasivši da je jedini pravi put - davanje srca i traženje Carstva nebeskog.
Episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je svetu liturgiju u Sabornoj crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, u Nedelju o bludnom sinu. U nadahnutoj besedi, vladika je kroz jevanđeljsku priču o bludnom sinu ukazao na duboku duhovnu pouku o odnosu Boga i čoveka, zajednici i ljubavi, kao i opasnosti udaljavanja od Oca.
Podsećajući na priču o izgubljenoj ovci i drahmi, vladika Metodije je naglasio Božju ljubav i neprekidni poziv na povratak:
- Kada ode čovek od Njega i kada Ga napusti, On ga čeka i priziva, nikada ne ukidajući prostor u koji se čovek može uvek vratiti. To je najvažnije i to je nauka za sve nas hrišćane. Nikad ne treba rušiti odnose.
Tumačeći priču o bludnom sinu, episkop Metodije je istakao da ona nije samo o jednom mladiću koji je napustio očev dom, već je to priča o ljubavi i nemanju ljubavi, o zajednici i njenom značaju:
- Kada je sin napustio dom i sve protraćio, kroz patnju i stradanje počeo je da sazreva i da se priseća gde je bio i šta je izgubio. Na početku je imao trgovački odnos sa ocem, ali kada je došao sebi, vratio se iz ljubavi prema njemu, a ne zbog imovine. Zato ga je otac primio, stavio mu belu odeždu i ponovo ga uveo u dom zajednice.
Vladika je ukazao i na starijeg sina, koji je spolja ispunjavao očeve zapovesti, ali ga nije voleo, već je imao trgovački odnos sa njim:
- On nije razumeo da mu otac daje sve svoje, da mu daje i sebe, a ne samo materijalne darove. Ljubav, dati srce nekome – to je pravi odnos.
U svojoj besedi, episkop je posebno naglasio opomenu protiv „piljarskog odnosa“ prema Bogu i Crkvi:
- Ima ljudi koji su, kroz ove dane napada na Crkvu, govorili: "Branili smo Crkvu, šta nam je Crkva dala? Branili smo srpstvo, šta nam je srpstvo dalo?" To je piljarski odnos. Branili smo Crkvu jer je to naša kuća, to je naša zajednica. Bez toga ne postojimo. Ne treba nam ništa zauzvrat, dajemo sebe, a ostalo će nam sve Gospod pridodati.
Zaključujući besedu, episkop Metodije je podsetio na reči Gospoda:
- Ištite najpre Carstvo nebesko i pravdu njegovu, a ostalo će vam se dodati. Priča o bludnom sinu ostaje otvorena, jer nije poznato da li se stariji sin odazvao očevom pozivu da uđe u kuću, a time i u zajednicu: Strašna je ovo priča i jako poučna za ceo naš život, a ne samo za ovaj period pred Veliki post u koji ulazimo. Dostojevski je govorio da kada bi se celo Jevanđelje izgubilo, a ostala samo ova priča, u njoj bi bilo ispričano celokupno Jevanđelje.
Priča o bludnom sinu, poznata i kao priča o izgubljenom sinu, jedna je od najpoznatijih Isusovih priča i govori o mlađem sinu koji od oca uzima svoj deo imanja i onda ga gubi zbog rasipnog života.
Od ustoličenja do susreta sa najvažnijim ličnostima sveta, patrijarh Porfirije je u protekle četiri godine oblikovao istoriju Srpske pravoslavne crkve, donoseći mir i duhovnu snagu.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.