U jedinoj pravoslavnoj svetinji u Finskoj, mladići pronalaze smisao i duhovni mir, uprkos predviđanjima stručnjaka da će vera nestajati iz njihovih života.
Tišina se širi nad Valamskim manastirom u Uusi-Valamu, dok prvi zraci sunca osvetljavaju kupole i ikone, a molitveni šapat monaha postaje deo neizrecive harmonije. Ovo je jedini pravoslavni manastir u Finskoj, mesto gde duša pronalazi smiraj u ritmu drevnih monaških pravila.
Svitanje u Valamskom manastiru donosi zvukove jutarnje molitve. Tačno u šest sati, bratstvo se okuplja u molitvi, započinjući dan u duhu smirenja i zahvalnosti. Nakon doručka, svaki monah kreće na poslušanje – bilo da je reč o hranjenju ovaca, izradi sveća ili administrativnim poslovima, njihova svakodnevica odiše starinom i duhovnom posvećenošću.
Profimedia
Ono što je iznenađujuće je da se bratstvo ovog manastira u poslednjih pet godina gotovo udvostručilo, poraslo sa deset na osamnaest monaha. U vremenu kada su stručnjaci predviđali opadanje religioznosti među mladima, hrišćanska vera, barem među mladićima u Finskoj, pokazuje suprotan trend. Arhimandrit, otac Mihailo, objašnjava da je pandemija kovida bila prelomni trenutak:
- Nakon toga počeli smo da primećujemo ogroman porast interesovanja.
Mnogi mladići traže odgovore na egzistencijalna pitanja. Redovno šalju poruke monasima, želeći da razgovaraju o veri, a neki se odlučuju da i sami postanu iskušenici. Otac Mihailo primećuje:
- Mislim da su možda nesigurna vremena u kojima živimo razlog za to. Ljudi traže nešto postojano, nešto na šta mogu da se oslone.
Profimedia
Monah Rafailo na manastiorskom imanju
Iako se broj Finaca koji se izjašnjavaju kao hrišćani decenijama smanjuje, istraživači su u poslednjih nekoliko godina primetili porast interesovanja među mladima. Kati Tervo-Niemela, profesorka praktične teologije na Univerzitetu istočne Finske, priznaje da je isprva bila skeptična:
- Ali rezultati su se iznova i iznova ponavljali u istraživanjima.
Za mnoge mlade monahe, odlazak u manastir nije samo beg od haotičnog sveta, već i put ka unutrašnjem miru. Otac Stefanos, dvadesettrogodišnji monah, odrastao je u pravoslavnoj porodici i oduvek je znao da će kročiti monaškim putem.
- Bilo je divno. Monaški život me je oslobodio svih onih ovozemaljskih briga koje ljudi imaju - objašnjava on. . Studirao je i prvi put živeo sam kada je doneo odluku da se zamonaši, u vreme kada su ga mučile brige o studentskom dugu i njegovom mestu u životu.
Profimedia
Monah Rafailo
- Onda je počeo rat u Ukrajini, što je dodatno otežalo stvari - dodaje.
Finska je zemlja u kojoj je oko 63% stanovništva povezano sa Evangeličko-luteranskom crkvom, dok samo 1% pripada pravoslavnoj crkvi, koja se nalazi pod jurisdikcijom Carigradske patrijaršie. Iako Valamski manastir potiče iz Rusije, on je prekinuo veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom 1917. godine, kada je Finska stekla nezavisnost.
Danas, manastir ne samo da opstaje, već i privlači nove naraštaje. Kati Tervo-Niemela smatra da neki mladići pronalaze utočište u duboko tradicionalnim verskim zajednicama jer se one uklapaju u njihove konzervativne vrednosti. U vremenu velikih društvenih promena, monaški život za mnoge postaje simbol stabilnosti i duhovnog sidrišta.
Valamski manastir, sa svojim tihim hodnicima i svetlošću kandila koja treperi ispred ikona, ostaje duhovna oaza za one koji traže smisao, mir i molitvenu povezanost sa Bogom u svetu koji se neprestano menja.
Arhimandrit Zaharija iz Tanzanije krenuo je na neobično duhovno putovanje – odrastao je u rimokatoličkoj porodici, susreo se sa pravoslavljem i postao monah, služeći u Rusiji.
Dok se pravoslavne zajednice suočavaju s izazovima očuvanja tradicije i duhovnog vođstva, godina koju smo započeli donosi ključne trenutke u odnosima među crkvama i s globalnim pitanjima koja oblikuju njihov uticaj i misiju.
Istraživanje iz 2023. godine, koje je sproveo Institut za pravoslavne studije među pravoslavnim sveštenicima u 20 parohija širom 15 američkih država, otkrilo je da je broj konvertita u pravoslavnu crkvu porastao za 80% u 2022. godini u poređenju sa nivoima pre pandemije 2019. godine.
Takvih priča ima puno, a među akterima su i programeri koji su napustili velike IT kopmanije i sa porodicom otišli u Rusiju, ali i umetnici koje hrišćanstvo inspiriše.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Proroštvo Svetog Save Storozhevskog povezalo je cara Francuske i pravoslavnu monahinju iz manastira kraj Pariza, a ova neverovatna priča o ljubavi, veri i zaboravljenoj plemenitosti nadilazi vekove.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Ekaterinu po starom kalendaru i Svetog apostola Tihika po novom, katolici započinju Drugu nedelju Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.