Jedan od najvećih duhovnika našeg vremena, arhimandrit Joil, jasno i sažeto objašnjava ključne razlike između Pravoslavne i Katoličke crkve – od liturgijskih praksi do dubokih teoloških pitanja, ukazujući na prepreke koje vekovima stoje na putu istinskog jedinstva.
Čak i među revnosnim hrišćanima, često se dešava da precizno razlikovanje između Katoličke i Pravoslavne vere izazove nesigurnost. Složenost teoloških objašnjenja, prožeta stručnim terminima, neretko je teško razumljiva za laike, što dodatno komplikuje već osetljive teme.
Međutim, arhimandrit Joil, jedan od najcenjenijih duhovnika na raskršću 20. i 21. veka, ponudio je jedno od najjasnijih i najsažetijih objašnjenja ključnih razlika između ove dve hrišćanske tradicije.
- Jedna od ključnih razlika, koje su bile još pre raskola, jeste uvođenje u Simvol vere filiokve. To je jeretičko učenje. Potom, prvenstvo rimskog pape. Zatim, katolici u liturgiji koriste beskvasni hleb, što kanoni Crkve strogo zabranjuju - govorio je otac Joil.
SPC / Eparhija valjevska
Na pravoslavnoj liturgiji prisutan je priziv Duha Svetoga, za razliku od katoličke mise
Dodao je da bogoslovski problemi, koji su postojali u trenutku raskola, ostaju aktuelni do danas, ali da je Rimokatolička crkva kroz vekove usvojila i nove doktrine i učenja koja se udaljavaju od saborskih odluka i svetootačkog predanja:
- Kao što su učenje o čistilištu, celibat – obaveza neženjenja sveštenika – što pravoslavnim sveštenicima nije nametnuto, zatim dogma o papskoj nepogrešivosti. Rimokatolička misa, za razliku od pravoslavne liturgije, nema priziva Svetoga Duha.
Još jedna značajna razlika jeste u načinu pričešća. Pravoslavni vernici se pričešćuju iz putira Telom i Krvlju Hristovim, dok se kod katolika koristi hostija – beskvasni hleb. Razlike se protežu i na svetu tajnu krštenja, mogućnost razvoda braka u pravoslavlju, kao i na pravila posta:
- Kod katolika, pre pričešća dovoljno je da ne jedu jedan sat - istakao je otac Joil.
Beogradska nadbiskupija i metropolija
Katolička misa
Njegove reči podsećaju na kompleksnost izazova koji stoje pred mogućim jedinstvom između Katoličke i Pravoslavne crkve.
- Vidite, šta bi sve trebalo rešiti da bi došlo do nekog istinskog, stvarnog jedinstva, a ne do prevlasti Rimokatoličke crkve nad Pravoslavnom crkvom, čemu se sve vreme teži - zaključio je.
Arhimandrit Joil, koji se upokojio 2022. godine, ostavio je iza sebe ne samo jasnoću u bogoslovskim objašnjenjima, već i primer revnosnog čuvara vere i predanja. Njegovo učenje ostaje trajni oslonac za sve one koji žele dublje razumeti bogatstvo pravoslavne crkve i njenu duhovnu tradiciju.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Pozivajući se na svešteničku praksu, protojerej Andrej Čiženko govori o pogrešnim stavovima, opasnim grehovima i svemu onome što nas udaljava od prave duhovnosti. Objašnjava kako da se pričestimo dostojno, u miru i strahu Božijem.
U besedi posle liturgije, patrijarh carigradski podsetio na izjavu svog prethodnika, patrijarha Atinagore, iz 1963. godine o približavanju Rimu, kao i na njegov istorijski susret sa papom Pavlom VI u Jerusalimu 1964. godine, koji je označio prekretnicu u međuhrišćanskom dijalogu.
Dok jedni proslavljaju Badnji dan 24. decembra, a drugi 6. januara, suština ovog praznika ostaje nepromenjena – ljubav, mir i priprema za susret sa Spasiteljem. Otkrijte kako različite crkve obeležavaju ovaj dan iščekivanja Božića.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Od reportaža iz najvećih svetinja do svetih mesta koja mediji retko obilaze, portal obeležava drugi rođendan uz priče o svom razvoju i akciju darivanja čitalaca.
Kako tri različite verske tradicije koriste uzdržavanje od hrane i molitvu da bi ojačale duhovnu disciplinu, približile se Bogu i razvile solidarnost prema bližnjima – prikaz jednog dana posta u svakoj religiji.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.