Jedan od najvećih duhovnika našeg vremena, arhimandrit Joil, jasno i sažeto objašnjava ključne razlike između Pravoslavne i Katoličke crkve – od liturgijskih praksi do dubokih teoloških pitanja, ukazujući na prepreke koje vekovima stoje na putu istinskog jedinstva.
Čak i među revnosnim hrišćanima, često se dešava da precizno razlikovanje između Katoličke i Pravoslavne vere izazove nesigurnost. Složenost teoloških objašnjenja, prožeta stručnim terminima, neretko je teško razumljiva za laike, što dodatno komplikuje već osetljive teme.
Međutim, arhimandrit Joil, jedan od najcenjenijih duhovnika na raskršću 20. i 21. veka, ponudio je jedno od najjasnijih i najsažetijih objašnjenja ključnih razlika između ove dve hrišćanske tradicije.
- Jedna od ključnih razlika, koje su bile još pre raskola, jeste uvođenje u Simvol vere filiokve. To je jeretičko učenje. Potom, prvenstvo rimskog pape. Zatim, katolici u liturgiji koriste beskvasni hleb, što kanoni Crkve strogo zabranjuju - govorio je otac Joil.
SPC / Eparhija valjevska
Na pravoslavnoj liturgiji prisutan je priziv Duha Svetoga, za razliku od katoličke mise
Dodao je da bogoslovski problemi, koji su postojali u trenutku raskola, ostaju aktuelni do danas, ali da je Rimokatolička crkva kroz vekove usvojila i nove doktrine i učenja koja se udaljavaju od saborskih odluka i svetootačkog predanja:
- Kao što su učenje o čistilištu, celibat – obaveza neženjenja sveštenika – što pravoslavnim sveštenicima nije nametnuto, zatim dogma o papskoj nepogrešivosti. Rimokatolička misa, za razliku od pravoslavne liturgije, nema priziva Svetoga Duha.
Još jedna značajna razlika jeste u načinu pričešća. Pravoslavni vernici se pričešćuju iz putira Telom i Krvlju Hristovim, dok se kod katolika koristi hostija – beskvasni hleb. Razlike se protežu i na svetu tajnu krštenja, mogućnost razvoda braka u pravoslavlju, kao i na pravila posta:
- Kod katolika, pre pričešća dovoljno je da ne jedu jedan sat - istakao je otac Joil.
Beogradska nadbiskupija i metropolija
Katolička misa
Njegove reči podsećaju na kompleksnost izazova koji stoje pred mogućim jedinstvom između Katoličke i Pravoslavne crkve.
- Vidite, šta bi sve trebalo rešiti da bi došlo do nekog istinskog, stvarnog jedinstva, a ne do prevlasti Rimokatoličke crkve nad Pravoslavnom crkvom, čemu se sve vreme teži - zaključio je.
Arhimandrit Joil, koji se upokojio 2022. godine, ostavio je iza sebe ne samo jasnoću u bogoslovskim objašnjenjima, već i primer revnosnog čuvara vere i predanja. Njegovo učenje ostaje trajni oslonac za sve one koji žele dublje razumeti bogatstvo pravoslavne crkve i njenu duhovnu tradiciju.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Pozivajući se na svešteničku praksu, protojerej Andrej Čiženko govori o pogrešnim stavovima, opasnim grehovima i svemu onome što nas udaljava od prave duhovnosti. Objašnjava kako da se pričestimo dostojno, u miru i strahu Božijem.
U besedi posle liturgije, patrijarh carigradski podsetio na izjavu svog prethodnika, patrijarha Atinagore, iz 1963. godine o približavanju Rimu, kao i na njegov istorijski susret sa papom Pavlom VI u Jerusalimu 1964. godine, koji je označio prekretnicu u međuhrišćanskom dijalogu.
Dok jedni proslavljaju Badnji dan 24. decembra, a drugi 6. januara, suština ovog praznika ostaje nepromenjena – ljubav, mir i priprema za susret sa Spasiteljem. Otkrijte kako različite crkve obeležavaju ovaj dan iščekivanja Božića.
Dok nama korica hleba izgleda obično, negde daleko njena vrednost može značiti nadu– pouka omiljenog srpskog patrijarha otvara oči i srce na ono što svakodnevno zanemarujemo.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Na zvaničnoj večeri sa katoličkim hodočasnicima patrijarh Carigradski govorio o jedinstvu hrišćana, svom školovanju u Rimu i susretima sa papama, što je naišlo na osudu protivnika ekumenizma u pravoslavnom svetu.
Smena mitropolita pafoskog, izazvana njegovim kritikama upućenim papi, pokrenula je pravu lavinu, ali on se sada, oslanjajući se na poslednju instancu crkvene pravde, obraća za zaštitu Carigradskoj patrijaršiji.
Dok nama korica hleba izgleda obično, negde daleko njena vrednost može značiti nadu– pouka omiljenog srpskog patrijarha otvara oči i srce na ono što svakodnevno zanemarujemo.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.