Foto: Alkhimov Maxim / WikipediaCrkva u Pjong Jangu
Priča o ovom hramu počinje 2002. godine, kada je Kim Džong Il, otac aktuelnog vođe Kim Džong Una, posetio istočnu Rusiju.
Mnogi ljudi smatraju da u Severnoj Koreji, kao komunističkoj državi, nema crkava i da je religija potpuno potisnuta. Kada pomisle na ovu istočnoazijsku zemlju, često im na pamet padne budizam, koji je prisutan u regiji. Ipak, istina je da u glavnom gradu Severne Koreje, Pjongjangu, postoji pravoslavna svetinja pod imenom Hram Životodavnog Trojstva, koji se izdvaja ne samo po svojoj arhitekturi, već i po prisutnosti severnokorejskih pravoslavnih sveštenika.
Priča o ovom hramu počinje 2002. godine, kada je Kim Džong Il, otac aktuelnog vođe Kim Džong Una, posetio istočnu Rusiju. Tokom ove posete, 22. avgusta, imao je priliku da poseti pravoslavnu crkvu u Habarovsku. Tamo ga je očarala predivna arhitektura i bogatstvo ornamentike pravoslavlja. Ova poseta ostavila je snažan utisak na njega, te je izrazio želju da sličan hram bude izgrađen i u njegovoj domovini.
Printscreen
Pravoslavna crkva u Pjong Jangu
Tokom razgovora sa ruskim diplomatama, Kim Džong Il je, na pitanje: "Ima li vernika u Severnoj Koreji?" odgovorio: "Naći ćemo ih." Kako bi to ostvario, osnovao je Korejski pravoslavni komitet, koji je uspostavio kontakt s Ruskom pravoslavnom crkvom.
Kao deo ovog procesa, komitet je poslao četvoricu studenata na školovanje u Rusku pravoslavnu duhovnu akademiju. Ovi mladići, koji su prethodno bili pripadnici severnokorejske službe bezbednosti, tokom svog boravka u akademiji krstili su se kao pravoslavni hrišćani. Jedan od njih, Feodor Kim, podelio je svoja iskustva o teškoćama s kojima su se suočavali prilikom prilagođavanja pravoslavnoj veri.
Credit: Vladimir Velengurin / Sputnik / Profimedia
Pravoslavna crkva u Pjong Jangu
Nakon završetka studija, svi su raspoređeni u Vladivostok, gde su imali priliku da steknu praktično iskustvo i dodatno se upoznaju s verom. Otvorena ceremonija za pravoslavni hram u Pjongjangu održana je 24. juna 2003. godine, dok je sam hram posvećen 13. avgusta 2006. godine. Ovom događaju prisustvovali su ruski verski i politički lideri.
Danas, Hram Životodavnog Trojstva služi kao mesto okupljanja za nekolicinu vernika u Severnoj Koreji, koji redovno dolaze na službe. Ruski predsednik Vladimir Putin takođe je posetio hram tokom svoje posete Pjongjangu. Tokom svog boravka zapalio je sveću i razgovarao s nadbiskupom Teofanom, koji je tom prilikom obavio kratku službu.
Inače, u Severnoj Koreji postoje samo četiri službene crkve i sve se nalaze u Pjongjangu. Osim Ruske pravoslavne crkve, tu su i rimokatolička crkva i dve protestantske crkve.
Nove izjave poglavara Carigradske patrijaršije dodatno produbljuju podele u pravoslavnom svetu, iako pozivaju na jedinstvo uprkos ruskom otporu priznanju ukrajinske autokefalije.
Iguman Manastira Podmaine kaže da tetoviranje zapravo potiče iz potrebe da telo uzme učešće u večnim božanskim energijama, ali da to ljudi manifestuju na pogrešan način.
Hram Spasa naroda u centru Bukurešta iz dana u dan dostiže nove visine, privlačeći milione vernika i turista, dok umetnici završavaju unutrašnje mozaike i pripremaju impozantno zvono.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
Godinu dana posle masakra koji je potresao Crnu Goru, liturgija i molitveno sećanje u drevnoj svetinji postali su mesto sabranja bola, vere i opomene da se zlo ne prećutkuje.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Izveštaj Skupštine pravoslavnih episkopa svedoči o snažnom širenju pravoslavnih bogoslužbenih mesta i rastu broja sveštenoslužitelja, uz vidljive promene na verskoj mapi Francuske i izazove koji prate ovaj process.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Rođen kao Johen Bunge, odrastao bez žive vere, danas živi povučeno u italijanskom delu Švajcarske, noseći u sebi put koji je započeo među ratnim zgarištima i rimskim katakombama.
Dok pojedini arhijereji otvoreno zagovaraju da žene bogosluže, vladika zvorničko-tuzlanski upozorava da zapadne ideologije i feminizam prete temelju pravoslavnog predanja.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.