Foto: Alkhimov Maxim / WikipediaCrkva u Pjong Jangu
Priča o ovom hramu počinje 2002. godine, kada je Kim Džong Il, otac aktuelnog vođe Kim Džong Una, posetio istočnu Rusiju.
Mnogi ljudi smatraju da u Severnoj Koreji, kao komunističkoj državi, nema crkava i da je religija potpuno potisnuta. Kada pomisle na ovu istočnoazijsku zemlju, često im na pamet padne budizam, koji je prisutan u regiji. Ipak, istina je da u glavnom gradu Severne Koreje, Pjongjangu, postoji pravoslavna svetinja pod imenom Hram Životodavnog Trojstva, koji se izdvaja ne samo po svojoj arhitekturi, već i po prisutnosti severnokorejskih pravoslavnih sveštenika.
Priča o ovom hramu počinje 2002. godine, kada je Kim Džong Il, otac aktuelnog vođe Kim Džong Una, posetio istočnu Rusiju. Tokom ove posete, 22. avgusta, imao je priliku da poseti pravoslavnu crkvu u Habarovsku. Tamo ga je očarala predivna arhitektura i bogatstvo ornamentike pravoslavlja. Ova poseta ostavila je snažan utisak na njega, te je izrazio želju da sličan hram bude izgrađen i u njegovoj domovini.
Printscreen
Pravoslavna crkva u Pjong Jangu
Tokom razgovora sa ruskim diplomatama, Kim Džong Il je, na pitanje: "Ima li vernika u Severnoj Koreji?" odgovorio: "Naći ćemo ih." Kako bi to ostvario, osnovao je Korejski pravoslavni komitet, koji je uspostavio kontakt s Ruskom pravoslavnom crkvom.
Kao deo ovog procesa, komitet je poslao četvoricu studenata na školovanje u Rusku pravoslavnu duhovnu akademiju. Ovi mladići, koji su prethodno bili pripadnici severnokorejske službe bezbednosti, tokom svog boravka u akademiji krstili su se kao pravoslavni hrišćani. Jedan od njih, Feodor Kim, podelio je svoja iskustva o teškoćama s kojima su se suočavali prilikom prilagođavanja pravoslavnoj veri.
Credit: Vladimir Velengurin / Sputnik / Profimedia
Pravoslavna crkva u Pjong Jangu
Nakon završetka studija, svi su raspoređeni u Vladivostok, gde su imali priliku da steknu praktično iskustvo i dodatno se upoznaju s verom. Otvorena ceremonija za pravoslavni hram u Pjongjangu održana je 24. juna 2003. godine, dok je sam hram posvećen 13. avgusta 2006. godine. Ovom događaju prisustvovali su ruski verski i politički lideri.
Danas, Hram Životodavnog Trojstva služi kao mesto okupljanja za nekolicinu vernika u Severnoj Koreji, koji redovno dolaze na službe. Ruski predsednik Vladimir Putin takođe je posetio hram tokom svoje posete Pjongjangu. Tokom svog boravka zapalio je sveću i razgovarao s nadbiskupom Teofanom, koji je tom prilikom obavio kratku službu.
Inače, u Severnoj Koreji postoje samo četiri službene crkve i sve se nalaze u Pjongjangu. Osim Ruske pravoslavne crkve, tu su i rimokatolička crkva i dve protestantske crkve.
Nove izjave poglavara Carigradske patrijaršije dodatno produbljuju podele u pravoslavnom svetu, iako pozivaju na jedinstvo uprkos ruskom otporu priznanju ukrajinske autokefalije.
Iguman Manastira Podmaine kaže da tetoviranje zapravo potiče iz potrebe da telo uzme učešće u večnim božanskim energijama, ali da to ljudi manifestuju na pogrešan način.
Hram Spasa naroda u centru Bukurešta iz dana u dan dostiže nove visine, privlačeći milione vernika i turista, dok umetnici završavaju unutrašnje mozaike i pripremaju impozantno zvono.
Pred njihovim moštima vernici traže utehu i pomoć za sebe i svoje bližnje, mole se za zdravlje, izbavljenje iz nevolja i snagu da izdrže životna iskušenja, a njihove molitve prate duboku veru u Božiju milost.
U besedi za petak 12. sedmice po Duhovima, Vladika Nikolaj poredi ratove hrišćanskih i neznabožačkih naroda, a zatim mnogo dublje govori o sukobu koji čovek vodi sa sopstvenim strastima i o miru koji počinje u duši.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Više pravoslavnih crkava pozvalo je vernike da precizno navedu poreklo i versku pripadnost, što bi moglo da pruži jasniju sliku o brojnosti pravoslavaca na petom kontinentu.
Nova platforma Artos povezuje pravoslavna preduzeća, parohije, manastire i porodične poslove širom sveta, a njen cilj nije samo trgovina već i očuvanje hrišćanskih vrednosti, uz planove za širenje na evropske države.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Emilijana Ispovednika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Tadej. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Pija X, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči svetogorskog starca o ljudskoj slabosti otkrivaju zašto jedan pad ne mora da bude kraj borbe, već trenutak iz kojeg se može izvući važna pouka za ono što dolazi.
Na prazničnoj liturgiji vernicima se obratio mitropolit dalmatinski Nikodim, pozvavši ih da ljubav prema Bogu potvrde brigom o bližnjima i da nastave tradiciju svojih predaka.