Foto: Alkhimov Maxim / WikipediaCrkva u Pjong Jangu
Priča o ovom hramu počinje 2002. godine, kada je Kim Džong Il, otac aktuelnog vođe Kim Džong Una, posetio istočnu Rusiju.
Mnogi ljudi smatraju da u Severnoj Koreji, kao komunističkoj državi, nema crkava i da je religija potpuno potisnuta. Kada pomisle na ovu istočnoazijsku zemlju, često im na pamet padne budizam, koji je prisutan u regiji. Ipak, istina je da u glavnom gradu Severne Koreje, Pjongjangu, postoji pravoslavna svetinja pod imenom Hram Životodavnog Trojstva, koji se izdvaja ne samo po svojoj arhitekturi, već i po prisutnosti severnokorejskih pravoslavnih sveštenika.
Priča o ovom hramu počinje 2002. godine, kada je Kim Džong Il, otac aktuelnog vođe Kim Džong Una, posetio istočnu Rusiju. Tokom ove posete, 22. avgusta, imao je priliku da poseti pravoslavnu crkvu u Habarovsku. Tamo ga je očarala predivna arhitektura i bogatstvo ornamentike pravoslavlja. Ova poseta ostavila je snažan utisak na njega, te je izrazio želju da sličan hram bude izgrađen i u njegovoj domovini.
Printscreen
Pravoslavna crkva u Pjong Jangu
Tokom razgovora sa ruskim diplomatama, Kim Džong Il je, na pitanje: "Ima li vernika u Severnoj Koreji?" odgovorio: "Naći ćemo ih." Kako bi to ostvario, osnovao je Korejski pravoslavni komitet, koji je uspostavio kontakt s Ruskom pravoslavnom crkvom.
Kao deo ovog procesa, komitet je poslao četvoricu studenata na školovanje u Rusku pravoslavnu duhovnu akademiju. Ovi mladići, koji su prethodno bili pripadnici severnokorejske službe bezbednosti, tokom svog boravka u akademiji krstili su se kao pravoslavni hrišćani. Jedan od njih, Feodor Kim, podelio je svoja iskustva o teškoćama s kojima su se suočavali prilikom prilagođavanja pravoslavnoj veri.
Credit: Vladimir Velengurin / Sputnik / Profimedia
Pravoslavna crkva u Pjong Jangu
Nakon završetka studija, svi su raspoređeni u Vladivostok, gde su imali priliku da steknu praktično iskustvo i dodatno se upoznaju s verom. Otvorena ceremonija za pravoslavni hram u Pjongjangu održana je 24. juna 2003. godine, dok je sam hram posvećen 13. avgusta 2006. godine. Ovom događaju prisustvovali su ruski verski i politički lideri.
Danas, Hram Životodavnog Trojstva služi kao mesto okupljanja za nekolicinu vernika u Severnoj Koreji, koji redovno dolaze na službe. Ruski predsednik Vladimir Putin takođe je posetio hram tokom svoje posete Pjongjangu. Tokom svog boravka zapalio je sveću i razgovarao s nadbiskupom Teofanom, koji je tom prilikom obavio kratku službu.
Inače, u Severnoj Koreji postoje samo četiri službene crkve i sve se nalaze u Pjongjangu. Osim Ruske pravoslavne crkve, tu su i rimokatolička crkva i dve protestantske crkve.
Nove izjave poglavara Carigradske patrijaršije dodatno produbljuju podele u pravoslavnom svetu, iako pozivaju na jedinstvo uprkos ruskom otporu priznanju ukrajinske autokefalije.
Iguman Manastira Podmaine kaže da tetoviranje zapravo potiče iz potrebe da telo uzme učešće u večnim božanskim energijama, ali da to ljudi manifestuju na pogrešan način.
Hram Spasa naroda u centru Bukurešta iz dana u dan dostiže nove visine, privlačeći milione vernika i turista, dok umetnici završavaju unutrašnje mozaike i pripremaju impozantno zvono.
Ove godine 7. april donosi retko poklapanje koje menja ustaljeni tok bogosluženja - službe se prepliću, čitaju se tekstovi oba dana, a vernici će primetiti i drugačija pravila u postu.
U besedi za ponedeljak Strasne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako prihvatanje stradanja donosi nagradu večnog života i kako Hristovo stradanje daje snagu u svakodnevnim iskušenjima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki ponedeljak, po starom i po novom kalendaru. Katolici slave Uskršnji ponedeljak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Deset dana po Vaznesenju Gospodnjem u Jerusalimu se začuo huk silnoga vihora. Silazak Svetoga Duha preobrazio je uplašene učenike u neustrašive apostole i označio rođenje Crkve.
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od Velikog ponedeljka 6. aprila do Vaskrsa vodi kroz bogosluženja, molitvu i ličnu pripremu – vodič šta je važno, kada otići u hram i kako se pripremiti za Pričešće u danima najveće duhovne težine.
U pravoslavnom kontekstu, koren ovog izraza povezuje se sa grčkom rečju hagios, što znači sveti, kao i sa izrazom Hagion Oros, jednim od najvažnijih duhovnih središta pravoslavlja.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.