KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Iako tek punoletan, golobrad mladić Đorđe Kratovac odbio je da se odrekne Hrista i promeni veru, zbog čega je pretrpeo surove muke i strašnu smrt u plamenu.
Srpska pravoslavna crkva sa pobožnim poštovanjem i uzdizanjem molitvi 24. februara slavi uspomenu na Svetog novomučenika Đorđa Kratovca, mladića koji je svojom nepokolebljivom verom u Hrista stekao venac mučeništva i postao svetionik hrabrosti i duhovne postojanosti za pokolenja.
Sveti Đorđe Kratovac rođen je krajem 15. veka u varoši Kratovu, u srcu Stare Srbije, kao sin pobožnih roditelja Dimitrija i Sare. Od malih nogu vaspitavan u duhu pravoslavlja, rano se uzdigao u kreposti i bogoljublju, ne naslućujući da će njegov put voditi ka neizrecivoj slavi mučeništva. Kao mlad zlatarski šegrt preselio se u tadašnji Sredac, današnju Sofiju, gde je usavršavao svoj zanat, ali još više utvrđivao svoju veru, koja će ga uskoro staviti na kušnju od koje nije odstupio ni za tren.
Kada je imao svega osamnaest godina, osionost osmanske vlasti obrušila se na ovog neustrašivog mladića. Muslimanski provokatori pokušali su da ga prevare slatkorječivošću, da ga ubede da se odrekne vere otaca i pokori sili vremena. Međutim, Đorđe je ostao čvrst kao stena, nepokolebljiv poput starozavetnih pravednika.
Kada rečima nisu uspeli da slome njegovu veru, pribegli su mučenju. Bačen u tamnicu, bio je izložen strašnim mukama, ali ni patnje tela nisu mogle pokolebati njegovu dušu, koja je već bila uzdignuta ka Nebesima.
Konačna presuda bila je surova – spaljen je živ na lomači 1515. godine, 11. februara po starom, 24. februara po novom kalendaru, za vreme vladavine sultana Selima I. U plamenu koji je trebalo da ga uništi, svetitelj se preobrazio u plamen vere, postajući neugasivo svetlo Crkve Hristove. Njegove poslednje reči nisu bile jauk bola, već molitva kojom je predao svoju dušu u ruke Gospoda. Tadašnji sveštenik Peja, kod koga je boravio u Sofiji, prvi je zapisao njegovo žitije, a kasnije je ono pretočeno i u ruske rukopise, čime se njegova slava proširila i van srpskih zemalja.
Danas, freske i ikone čuvaju njegov lik, podsećajući nas na snagu vere i nepokolebljivost duha. U Studenici, gde je oslikan u narodnoj nošnji, kao i u molitvama vernog naroda, živi uspomena na ovog velikomučenika.
U Beogradu, i danas postoji ulica koja nosi ime ovog sveca, i to u kontinuitetu još od pre Drugog svetskog rata. Ovaj svetac je jedini srpski svetac čiju ulicu ni komunisti nisu smeli da promene, ostavljajući ime Svetog Đorđa Kratovca kao neizbrisivo i neizmenjivo ubeđenje i čast.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije. Osim časti i slave pobožni su ljudi nagrađeni i većim blagom tj. mirom i spokojstvom duševnim…, istakao je jeromonah Partenije. Istraživanje agencije Ipsos pokazuje da Crkva uživa najveće poverenje među građanima Crne Gore, dok su državne institucije na znatno nižem nivou poverenja. U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.

KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
"I MEĐU NAMA IMA SVETIH LJUDI"! Jeromonah Partenije objasnio čije reči danas treba da nam budu uputstvo
GRAĐANI CRNE GORE VIŠE VERUJU SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI NEGO DRŽAVI: Rezultati novih istraživanja pokazali su da je vera jača od politike
“BEOGRADSKA PATRIJARŠIJA ĆE NESTATI, JA ĆU JE UKINUTI”: Otkriveni dokazi o opasnoj poruci carigradskog patrijarha Srbima (VIDEO)
Krštenje deteta je prva Sveta tajna u pravoslavnoj crkvi, koja simbolizuje duhovno rođenje, ulazak u crkvenu zajednicu i početak života u Hristu.
Sveštenik Borislav Petrić kaže da je naša dužnost da decu spremamo i učimo ih da je smrt deo života.
Osim Miholjskih, tokom godine se obeležavaju još i zimske, letnje i Mitrovske zadušnice.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Prepodobni Josif je ispevao kanone i stihire mnogim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Istočni petak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Inocenta iz Tortone, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Danas praznujemo sećanje na obnovljenje hrama i izvora životvorne vode u Konstantinopolju, kroz koji je Presveta Bogorodica pokazala milost i moć prema nama grešnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetli četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Benedikta Žozefa Labra i Svete Bernadete Soubirous, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak Svetle sedmice donosi tumačenje događaja u kojem Hristos, prema hrišćanskom predanju, silazi u ad i donosi preokret koji se odnosi na čitavo čovečanstvo.