KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Iako tek punoletan, golobrad mladić Đorđe Kratovac odbio je da se odrekne Hrista i promeni veru, zbog čega je pretrpeo surove muke i strašnu smrt u plamenu.
Srpska pravoslavna crkva sa pobožnim poštovanjem i uzdizanjem molitvi 24. februara slavi uspomenu na Svetog novomučenika Đorđa Kratovca, mladića koji je svojom nepokolebljivom verom u Hrista stekao venac mučeništva i postao svetionik hrabrosti i duhovne postojanosti za pokolenja.
Sveti Đorđe Kratovac rođen je krajem 15. veka u varoši Kratovu, u srcu Stare Srbije, kao sin pobožnih roditelja Dimitrija i Sare. Od malih nogu vaspitavan u duhu pravoslavlja, rano se uzdigao u kreposti i bogoljublju, ne naslućujući da će njegov put voditi ka neizrecivoj slavi mučeništva. Kao mlad zlatarski šegrt preselio se u tadašnji Sredac, današnju Sofiju, gde je usavršavao svoj zanat, ali još više utvrđivao svoju veru, koja će ga uskoro staviti na kušnju od koje nije odstupio ni za tren.
Kada je imao svega osamnaest godina, osionost osmanske vlasti obrušila se na ovog neustrašivog mladića. Muslimanski provokatori pokušali su da ga prevare slatkorječivošću, da ga ubede da se odrekne vere otaca i pokori sili vremena. Međutim, Đorđe je ostao čvrst kao stena, nepokolebljiv poput starozavetnih pravednika.
Kada rečima nisu uspeli da slome njegovu veru, pribegli su mučenju. Bačen u tamnicu, bio je izložen strašnim mukama, ali ni patnje tela nisu mogle pokolebati njegovu dušu, koja je već bila uzdignuta ka Nebesima.
Konačna presuda bila je surova – spaljen je živ na lomači 1515. godine, 11. februara po starom, 24. februara po novom kalendaru, za vreme vladavine sultana Selima I. U plamenu koji je trebalo da ga uništi, svetitelj se preobrazio u plamen vere, postajući neugasivo svetlo Crkve Hristove. Njegove poslednje reči nisu bile jauk bola, već molitva kojom je predao svoju dušu u ruke Gospoda. Tadašnji sveštenik Peja, kod koga je boravio u Sofiji, prvi je zapisao njegovo žitije, a kasnije je ono pretočeno i u ruske rukopise, čime se njegova slava proširila i van srpskih zemalja.
Danas, freske i ikone čuvaju njegov lik, podsećajući nas na snagu vere i nepokolebljivost duha. U Studenici, gde je oslikan u narodnoj nošnji, kao i u molitvama vernog naroda, živi uspomena na ovog velikomučenika.
U Beogradu, i danas postoji ulica koja nosi ime ovog sveca, i to u kontinuitetu još od pre Drugog svetskog rata. Ovaj svetac je jedini srpski svetac čiju ulicu ni komunisti nisu smeli da promene, ostavljajući ime Svetog Đorđa Kratovca kao neizbrisivo i neizmenjivo ubeđenje i čast.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije. Osim časti i slave pobožni su ljudi nagrađeni i većim blagom tj. mirom i spokojstvom duševnim…, istakao je jeromonah Partenije. Istraživanje agencije Ipsos pokazuje da Crkva uživa najveće poverenje među građanima Crne Gore, dok su državne institucije na znatno nižem nivou poverenja. U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.

KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
"I MEĐU NAMA IMA SVETIH LJUDI"! Jeromonah Partenije objasnio čije reči danas treba da nam budu uputstvo
GRAĐANI CRNE GORE VIŠE VERUJU SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI NEGO DRŽAVI: Rezultati novih istraživanja pokazali su da je vera jača od politike
“BEOGRADSKA PATRIJARŠIJA ĆE NESTATI, JA ĆU JE UKINUTI”: Otkriveni dokazi o opasnoj poruci carigradskog patrijarha Srbima (VIDEO)
Crkva tradicionalno naglašava značaj duhovnog jedinstva supružnika, ali se o ovoj temi danas govori mnogo otvorenije i s više razumevanja.
Krštenje deteta je prva Sveta tajna u pravoslavnoj crkvi, koja simbolizuje duhovno rođenje, ulazak u crkvenu zajednicu i početak života u Hristu.
Sveštenik Borislav Petrić kaže da je naša dužnost da decu spremamo i učimo ih da je smrt deo života.
Osim Miholjskih, tokom godine se obeležavaju još i zimske, letnje i Mitrovske zadušnice.
Sveti Leontije i još 44 mučenika iz Nikopolja pokazali su da vera može biti jača od straha, mučenja i pretnje smrću.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Pankratija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveta Marija Magdalena Mironosica. Katolička crkva obeležava blagdan Svete Marije Magdalene, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Crkveno predanje čuva uspomenu na episkopa tavromenijskog koji je, noseći krst pred napadačima, ostao primer hrabrosti, vere i poverenja u Boga.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Prokopija po starom, dok se po novom kalendaru proslavljaju Sveti prorok Jezekilj. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Lovre Brindiškog, a muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Dva brata na putu ka moru otkrila su da najveće blago nije ono koje se može poneti u rancu, već ono koje ostaje zauvek u srcu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
U dalmatinskom selu u zaleđu Splita, gde su generacije pravoslavnih Srba čuvale svoju veru, vernici su se okupili oko hrama Svete velikomučenice Nedelje.
Pravio se nakon berbe u mnogim krajevima Srbije, nije sadržao šećer, a njegova posebnost bila je u bogatom ukusu ukuvane šire.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.