KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Iako tek punoletan, golobrad mladić Đorđe Kratovac odbio je da se odrekne Hrista i promeni veru, zbog čega je pretrpeo surove muke i strašnu smrt u plamenu.
Srpska pravoslavna crkva sa pobožnim poštovanjem i uzdizanjem molitvi 24. februara slavi uspomenu na Svetog novomučenika Đorđa Kratovca, mladića koji je svojom nepokolebljivom verom u Hrista stekao venac mučeništva i postao svetionik hrabrosti i duhovne postojanosti za pokolenja.
Sveti Đorđe Kratovac rođen je krajem 15. veka u varoši Kratovu, u srcu Stare Srbije, kao sin pobožnih roditelja Dimitrija i Sare. Od malih nogu vaspitavan u duhu pravoslavlja, rano se uzdigao u kreposti i bogoljublju, ne naslućujući da će njegov put voditi ka neizrecivoj slavi mučeništva. Kao mlad zlatarski šegrt preselio se u tadašnji Sredac, današnju Sofiju, gde je usavršavao svoj zanat, ali još više utvrđivao svoju veru, koja će ga uskoro staviti na kušnju od koje nije odstupio ni za tren.
Kada je imao svega osamnaest godina, osionost osmanske vlasti obrušila se na ovog neustrašivog mladića. Muslimanski provokatori pokušali su da ga prevare slatkorječivošću, da ga ubede da se odrekne vere otaca i pokori sili vremena. Međutim, Đorđe je ostao čvrst kao stena, nepokolebljiv poput starozavetnih pravednika.
Kada rečima nisu uspeli da slome njegovu veru, pribegli su mučenju. Bačen u tamnicu, bio je izložen strašnim mukama, ali ni patnje tela nisu mogle pokolebati njegovu dušu, koja je već bila uzdignuta ka Nebesima.
Konačna presuda bila je surova – spaljen je živ na lomači 1515. godine, 11. februara po starom, 24. februara po novom kalendaru, za vreme vladavine sultana Selima I. U plamenu koji je trebalo da ga uništi, svetitelj se preobrazio u plamen vere, postajući neugasivo svetlo Crkve Hristove. Njegove poslednje reči nisu bile jauk bola, već molitva kojom je predao svoju dušu u ruke Gospoda. Tadašnji sveštenik Peja, kod koga je boravio u Sofiji, prvi je zapisao njegovo žitije, a kasnije je ono pretočeno i u ruske rukopise, čime se njegova slava proširila i van srpskih zemalja.
Danas, freske i ikone čuvaju njegov lik, podsećajući nas na snagu vere i nepokolebljivost duha. U Studenici, gde je oslikan u narodnoj nošnji, kao i u molitvama vernog naroda, živi uspomena na ovog velikomučenika.
U Beogradu, i danas postoji ulica koja nosi ime ovog sveca, i to u kontinuitetu još od pre Drugog svetskog rata. Ovaj svetac je jedini srpski svetac čiju ulicu ni komunisti nisu smeli da promene, ostavljajući ime Svetog Đorđa Kratovca kao neizbrisivo i neizmenjivo ubeđenje i čast.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije. Osim časti i slave pobožni su ljudi nagrađeni i većim blagom tj. mirom i spokojstvom duševnim…, istakao je jeromonah Partenije. Istraživanje agencije Ipsos pokazuje da Crkva uživa najveće poverenje među građanima Crne Gore, dok su državne institucije na znatno nižem nivou poverenja. U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.

KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
"I MEĐU NAMA IMA SVETIH LJUDI"! Jeromonah Partenije objasnio čije reči danas treba da nam budu uputstvo
GRAĐANI CRNE GORE VIŠE VERUJU SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI NEGO DRŽAVI: Rezultati novih istraživanja pokazali su da je vera jača od politike
“BEOGRADSKA PATRIJARŠIJA ĆE NESTATI, JA ĆU JE UKINUTI”: Otkriveni dokazi o opasnoj poruci carigradskog patrijarha Srbima (VIDEO)
Sveštenik Borislav Petrić kaže da je naša dužnost da decu spremamo i učimo ih da je smrt deo života.
Osim Miholjskih, tokom godine se obeležavaju još i zimske, letnje i Mitrovske zadušnice.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.
Njegova slava među Judejima u Vavilonu počela je onda kada je on izobličio dva pohotljiva i nepravedna starca, sudije judejske, i spasao celomudrenu Sosanu (Suzanu) od nepravedne smrti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Pouka ovog monaha pokazuje kako skromnost, ljubav prema bližnjima i predanje Božijoj volji mogu promeniti svakodnevicu i doneti mir u haotičan život.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.