Nekada nezaobilazna na trpezama domaćina na Kosovu i Metohiji, ova hranljiva i aromatična čorba vraća nas u vreme kada su mirisi iz bakinih lonaca ispunjavali domove i okupljali porodicu oko stola.
Ova čorba jedno je od starinskih jela koje se vekovima pripremalo na Kosovu i Metohiji, posebno u zimskim mesecima. Sočivo i suva rebra daju bogat i zasitan ukus, dok začini i povrće doprinose punoj aromi i mirisu.
Pixabay.com
Čorbu možete je dodatno obogatiti kašikom kiselog mleka ili sitno seckanim peršunom
Priprema:
Suva rebra operite i stavite u šerpu s hladnom vodom. Kuvajte ih 15-20 minuta kako bi se odstranila suvišna so i ukus dima. Procedite i ostavite sa strane.
Sočivo operite pod mlazom hladne vode i ostavite da se ocedi. Ako koristite staro sočivo, možete ga potopiti u mlaku vodu na 30 minuta da omekša.
Crni i beli luk sitno iseckajte. Šargarepu i krompir oljuštite i isecite na kockice. U dubokoj šerpi zagrejte mast ili ulje. Dodajte crni i beli luk i propržite dok ne postanu staklasti. Dodajte šargarepu i krompir i kratko propržite.Ubacite suva rebra i promešajte da se sjedine ukusi.
Dodajte sočivo u šerpu, promešajte i pospite alevom paprikom. Nalijte 1,5 litara vode, ubacite lovorov list i začine. Poklopite i kuvajte na umerenoj vatri oko 45 minuta, dok sočivo ne omekša i čorba ne dobije željenu gustinu. Na kraju probajte i dodajte so i biber po ukusu. Čorbu sklonite s vatre i ostavite da odstoji 10 minuta pre serviranja.
Ova čorba se tradicionalno služi uz domaći hleb ili proju. Možete je dodatno obogatiti kašikom kiselog mleka ili sitno seckanim peršunom.
Ovaj neodoljivo ukusan kosovski specijalitet vekovima se priprema u srpskim domovima, a njegov recept krije toplinu ognjišta, majčinsku ljubav i duh tradicije.
Nekada nezamenjiv na porodičnim trpezama, ovaj starinski specijalitet i danas oduševljava bogatim ukusom i mirisima detinjstva. Donosimo vam originalan recept iz starih beležnica!
Ova drevna svetogorska supa, pripremljena od tahinija i povrća, vekovima je deo monaške trpeze. Saznajte kako da je napravite kod kuće i uživate u njenom blagotvornom ukusu.
U svojoj besedi, otac Mihailo je poručio da su meštani Starog Grackog stradali samo zato što su nosili srpsko ime i prezime, što su sakupljali svoju letinu od koje su prehranjivali svoje porodice kako bi opstali na ovoj zemlji.
Veliki otac pustinje još pre 17 vekova upozorio je da će istina biti proglašavana ludošću, a laž mudrošću – njegova poruka nije bila zastrašivanje, već vapaj da se čovek vrati veri i Hristovoj istini dok nije kasno.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Ovo drevno jelo u srpskim domovima i manastirima pripremalo se u danima najstrožeg posta, a danas osvaja sve koji tragaju za laganim i okrepljujućim obrokom.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
U svojoj besedi, otac Mihailo je poručio da su meštani Starog Grackog stradali samo zato što su nosili srpsko ime i prezime, što su sakupljali svoju letinu od koje su prehranjivali svoje porodice kako bi opstali na ovoj zemlji.
Ovo drevno jelo u srpskim domovima i manastirima pripremalo se u danima najstrožeg posta, a danas osvaja sve koji tragaju za laganim i okrepljujućim obrokom.
U besedi za sredu 7. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović upozorava na tri strasti koje uništavaju duhovno pastirstvo i otkriva vrline koje vode ka spasenju i pravoj službi Bogu.